Prof. dr. sc. Ingrid Grunert: Protetika i implantologija - sadašnjost i budućnost
Tijekom „Dentexa 2009.“ vrlo zapaženo predavanje o indikacijama i kontraindikacijama terapije implantatima u starijih pacijenata održala je prof. dr. sc. Ingrid Grunert, dekanica Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Innsbrucku (Austrija) i bivša predsjednica Europske udruge za stomatološku protetiku (EPA)
OGLAS
|
Na 2. međunarodnom kongresu Hrvatskog društva za stomatološku protetiku – “Dentex 2009.” – održanog u Zagrebu od 11. do 12. prosinca 2009. godine, vrlo je zapaženo bilo predavanje prof. Ingrid Grunert, dekanice Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Innsbrucku, o indikacijama i kontraindikacijama terapije implantatima u starijih pacijenata. Tom prigodom prof. Grunert istaknula je kako je protetska rehabilitacija poduprta implantatima danas rutinska procedura, čak i kod starijih pacijenata. Uobičajeni način nadomještanja zuba u starijoj dobi uglavnom su mobilne proteze poduprte implantatima. O važnosti terapije govori i činjenica da gotovo 25% populacije zapadnih zemalja starije od 65 godina nema svoje prirodne zube. Postoje različite koncepcije kod liječenja koje uključuje implantate. U razgovoru za „MEDIX“ prof. Grunert rekla nam je nešto više o indikacijama, prednostima i nedostacima takvog pristupa. MEDIX: Prof. Grunert, molimo vas da se ukratko predstavite našoj stručnoj javnosti.PROF. GRUNERT: Rođena sam u Bratislavi, a s devet godina s obitelji sam se preselila u Austriju. Moj otac je bio neurokirurg. Trojica njegovih prijatelja iz Beča omogućila su nam ilegalan bijeg u Austriju preko jugoslavenske granice. To iskustvo ostavilo je veliki trag na moj život. Od 1966. do 1981. živjela sam u Beču, gdje sam završila fakultet, smjer opća medicina. Nakon toga sam počela raditi u Innsbrucku, gdje sam dvije godine provela na odjelu oralne i maksilofacijalne kirurgije, čekajući na upis na studij stomatologije. Od 1983. do 1985. sam u Innsbrucku obavila edukaciju iz stomatologije.Kada sam 1985. godine počela raditi na fakultetu, još nisam razmišljala o sveučilišnoj karijeri, ali me jako privlačila znanost, što je dovelo i do nastanka mog doktorata, koji sam obranila 1994. godine. Tema se odnosila na temporomandibularni zglob u bezubih pacijenata, obuhvaćajući anatomski i klinički pristup. Od tada je moj interes bio posvećen upravo liječenju pacijenata bez zuba sa standardnim totalnim zubnim protezama. Predstojnica odjela za protetiku u Innsbrucku postala sam 1999. godine, a od 2005. sam i dekana Stomatološkog fakulteta. Prošle mi je godine pripala velika čast organizacije 33. sastanka Europske udruge za stomatološku protetiku (engl. European Prosthodontic Association, EPA).u Innsbrucku, čija sam bila i prva ženska predsjednica.MEDIX: Koje su osnovne karakteristike studiranja stomatologije u Innsbrucku, odnosno Austriji? PROF. GRUNERT: Edukacija stomatologa se u Austriji potpuno promijenila tijekom posljednjeg desetljeća. Prije novog kurikuluma, najprije se morao završiti studij opće medicine, uz dodatne dvije, a kasnije i tri godine stomatologije. Nakon priključenja Europskoj uniji, Austrija je morala promijeniti sustav edukacije te danas traje šest godina. Prve tri godine se slušaju zajedno sa studentima medicine, nakon čega postoje još tri godine treninga u stomatologiji. Fakultet u Innsbrucku je zapravo dosta malen. Kod nas svake godine na kliničku edukaciju dolazi 25 studenata. Nezgodno je što svaki od tri fakulteta u Austriji ima različit kurikulum, pa je skoro nemoguće promijeniti mjesto studiranja.U našoj stomatološkoj edukaciji iznimno nam je važno da studenti steknu dovoljno kliničkog iskustva. Zbog toga smo integrirali nastavu između odjela za protetiku i restorativnu stomatologiju. Cjelokupno liječenje pacijenta na taj način provodi isti student, od liječenja peridonta do direktnih ispuna i endodontskog liječenja te protetske rehabilitacije. Osim što moraju liječiti pacijenta, studenti rade i u laboratoriju, u čemu im pomaže stomatološki tehničar. Cilj nam je pružiti studentima najbolju moguću kliničku edukaciju, kako bi kao završeni stomatolozi mogli obavljati profesionalnu karijeru prema najvišim standardima.MEDIX: Koji su vaši profesionalni i znanstveni interesi u protetskom i restorativnom liječenju? PROF. GRUNERT: Imam nekoliko različitih stručnih interesa; s jedne strane je to kompleksna kraniomandibularna disfunkcija, zanima me i liječenje bezubih pacijenata koji imaju zubne proteze s očnjacima vođenom okluzijom, a tu je i cijelo polje gerostomatolgije, te naravno implantologija.MEDIX: Koje su specifičnosti protetske terapije u liječenju starijih pacijenata? PROF. GRUNERT: Liječenje starijih pacijenata podrazumijeva liječenje pacijenta s različitim medicinskim problemima, kao i rizične pacijente. U tom se polju stomatologije mora usko surađivati s različitim medicinskim disciplinama. Kada planiramo liječenje starijeg pacijenta, moramo također imati na umu koliko je on, ili medicinska sestra koja o njemu brine, u mogućnosti održavati higijenu protetske restoracije. Istovremeno moramo razmišljati i o budućnosti – rehabilitacija bi trebala bi lako popravljiva, ako se izgubi neki zub.MEDIX: Kakva je budućnost implanto-protetske terapije starijih bolesnika? PROF. GRUNERT: Kada pogledamo podatke iz 2006. godine, možemo vidjeti da u Njemačkoj postoji iznenađujuće mali broj, tek 2,6% starijih pacijenata (od 65. do 74. godine života) s implantološki podržanom restoracijom. Smatram da postoje veliki izazovi pred implantološkom stomatologijom, posebno u starijih skupina pacijenata.Naš je zadatak što ranije nakon gubitka zuba upoznati pacijenta s mogućnostima koje daju implantati, od smanjene alveolarne resorpcije, stabilnosti zubala ili bolje prehrane, do veće kvalitete života koju omogućuju implantati u odnosu na konvencionalne zubne proteze. Ipak, uvijek moramo imati na umu sposobnost pacijenta za čišćenje implantata. S većom učestalošću postavljanja implantata, u budućnosti ćemo imati i više problema s liječenjem perimplantitisa.MEDIX: Koji su tehnički i znanstveni izazovi protetike i implantologije? PROF. GRUNERT: CAD-CAM tehnologija će povećati važnost navedenih područja, vodeći do punog paketa – počevši od digitalnih otisaka do korištenja virtualnih zglobova i stvaranja restoracija u novim materijalima.Cirkonijeva oksidna keramika će sve više zamjenjivati protetičke radove bazirane na metalima. Ali koristeći nove materijale ne smijemo zaboraviti na osnove stomatološkog liječenja, posebno okluziju. U suprotnom će biti puno pogrešaka. Velik izazov u implantologiji bit će izbor adekvatnog implatološkog sistema, među stotinama koje postoje na tržištu. Drugi će izazov biti uspješno liječenje perimplantitisa, kojih će biti sve više.Osim korištenja novih tehnologija, osnovni principi dobroga manualnog stomatološkog rada će i dalje biti isti, presudni za uspjeh bilo koje terapije. MEDIX: Koje su mogućnosti suradnje između stomatoloških fakulteta u Zagrebu i Innsbrucku?PROF. GRUNERT: Trebalo bi razmisliti o načinu suradnje iz koga bi oba fakulteta najviše profitirala. Moglo bi se možda početi pozivanjem profesora i izmjenom iskustava u rješavanju različitih problema. Možda postoji i mogućnost razmjene studenata – vidjet ćemo što će budućnost donijeti. |
Prof. Grunert ističe kako nadomjesci poduprti implantatima poboljšavaju kvalitetu života pacijenata te se u budućnosti očekuje povećanje implantoprotetičkih tretmana kod starijih osoba
Na 2. međunarodnom kongresu Hrvatskog društva za stomatološku protetiku, koji je krajem prošle godine u Zagrebu okupio vodeće domaće i inozemne stručnjake iz područja stomatološke protetike, prof. Grunert održala je predavanje o indikacijama i kontraindikacijama terapije implantatima u starijih pacijenata. Prognoza za implantate kod starijih osoba općenito je ista kao i kod mlađih osoba, no postoje kontraindikacije za implantološku terapiju, kao što je ranije liječenje bisfosfonatima, napominje prof. Grunert, dekanica Stomatološkog fakulteta u Innsbrucku i bivša predsjednica Europske udruge za stomatološku protetiku |
OGLASI
