Prof. dr. sc. Hedvig Hricak: Integrirana dijagnostika – pretpostavka individualiziranog liječenja zloćudnih bolesti

Oslikavanje, odnosno radiološka dijagnostika tradicionalno igra veliku ulogu u svim segmentima medicinske skrbi za bolesnike oboljele od raka. Uvođenjem molekularnog oslikavanja, uloga radiologije proširila se na biološku karakterizaciju primarnog tumora i metastaza. Oslikavanje se koristi kao snažan prediktivni biomarker u odabiru liječenja, ali i kao prognostički biomarker ishoda bolesti. Tako npr. fluorodeoksiglukoza (FDG) ima iznimnu vrijednost kao prognostički biomarker u većem broju malignih tumora. U razvoju je, ili je već dostupno, još nekoliko biomarkera za oslikavanje (npr. hipoksije, apoptoze ili angiogeneze), ili markera specifičnih za tumore (npr. za oslikavanje estrogenskih receptora, androgenskih receptora, ili HER2). U bliskoj budućnosti može se očekivati razvoj kombiniranih markera za ciljanu dijagnostiku i terapiju – tzv. teranostika.

Kroz poboljšanje poznavanja tumora na molekularnoj razini, revolucija u oslikavanju pomaže razvoju novih lijekova i usvajanju individualizirane medicine te tako pobuđuje optimizam u budućnost liječenja raka, istaknula je prof. Hedvig Hricak u počasnom predavanju na zajedničkom kongresu Europskog društva za urogenitalnu radiologiju i američkog Društva za uroradiologiju održanom od 13. do 16. listopada 2011. u Dubrovniku. Prof. Hricak, dugogodišnja je predstojnica Odjela za radiologiju u bolnici Memorial Sloan-Kettering Cancer Center u New Yorku. Rođena je Zagrepčanka, profesorica Sveučilišta Cornell i počasna profesorica Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje o suvremenim slikovnim prikazima kod raka jajnika bilo je prigoda za razgovor o budućnosti dijagnostike zloćudnih bolesti.

PROF. HRICAK: Riječ je o konvergenciji laboratorijske dijagnostike, oslikavanja i informatičkih aplikacija.

PROF. HRICAK: Na raspolaganju su snažne tehnologije za molekularno oslikavanje, molekularnu patohistološku analizu i analizu i upravljanje podataka. Međutim, ne koristimo učinkovito sve raspoložive podatke, imamo ih previše, a to će se preopterećenje u budućnosti samo povećati. U prvi plan sve više izbija potreba za smanjenjem troškova i učinkovitije korištenje raspoloživih podataka. Integrirana dijagnostika može ubrzati detekciju bolesti i dijagnozu, omogućiti razvoj personalizirane terapije, čak i personalizirane prevencije, kao i smanjiti troškove eliminacijom neispravnih dijagnoza i omogućavanjem ciljane terapije.

PROF. HRICAK: Radiolozi će morati naučiti koristiti kvantitativne biomarkere umjesto sadašnjih opisnih rezultata. Morat će postati vješti u razvoju kvantitativnih protokola snimanja i interpretacije rezultata. Te će se vještine morati usvajati tijekom specijalizacije i provjeravati na specijalističkim ispitima. Morat ćemo biti u stanju integrirati sve raspoložive modalitete, uključujući anatomsko, metaboličko i funkcionalno oslikavanje. Može se očekivati spajanje radiologije i nuklearne medicine, i to kroz integraciju obrazovanja, ujedinjavanje društava i zajednički razvoj algoritama multimodalitetnog oslikavanja.

PROF. HRICAK: U konačnici, vjerojatno će računala moći otkriti sve slikovne abnormalnosti. Zadatak radiologa bit će integracija tih nalaza u dijagnozu. Kako bi to mogli učiniti, radiolozi će se morati specijalizirati za pojedine organske sustave.

PROF. HRICAK: Radiolozi će morati više znati o neslikovnim dijagnostičkim pregledima, kao i o načinima liječenja. Kako bi se povećala učinkovitost zdravstvene skrbi i olakšala dijagnoza, morat će doći do promjena u konceptu „posjedovanja“ pacijenta, radnog tijeka i naplate. U konačnici, integrirana dijagnostika može dovesti do pojave odjela dijagnostičke medicine, koji će uključivati laboratorijsku dijagnostiku, patohistologiju i radiologiju.