Prof. dr. sc. Davor Miličić: Međunarodna prepoznatljivost - conditio sine qua non vrsnoće Medicinskog fakulteta

U listopadu 2009. godine za novoga dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izabran je prof. dr. sc. Davor Miličić, uvaženi stručnjak, znanstvenik i profesor kardiologije, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb. Osim što je gotovo konsenzualno izabran za novoga dekana tajnim glasovanjem članova Fakultetskoga vijeća, povod za razgovor sa prof. Miličićem bila su i dva iznimno značajna međunarodna kardiološka skupa održana pod njegovom predsjedanjem u Dubrovniku, u listopadu i studenom ove godine. Iznimno visok položaj i ugled Hrvatskog kardiološkog društva i hrvatske kardiologije općenito, koji je pod rukovodstvom prof. Miličića ostvaren na europskoj i svjetskoj sceni, vrlo je obećavajući pa će se zasigurno sada proširiti i na ostale znanstvene, nastavne i stručne djelatnosti Medicinskog fakulteta te hrvatsku medicinu uopće. Više o svojim planovima te osnovnim načelima kojima će se rukovoditi tijekom svog mandata rekao nam je prof. dr. sc. Davor Miličić.

MEDIX: Prof. Miličiću, u Dubrovniku je od 1. do 4. listopada 2009. prvi put u organizaciji Hrvatskog kardiološkog društva održan Međunarodni kongres Europskog kardiološkog društva. U čemu je značaj skupa i koje biste zaključke istaknuli?

Skup je namijenjen kardiolozima i specijalizantima kardiologije, te je zamišljen kao sastanak na kojem se raspravljaju i prikazuju najvažnije novosti iz kardiološke znanosti i prakse. Na njemu trebaju biti obuhvaćene sve bitne kardiološke teme, od prevencije i epidemiologije, do intervencijske kardiologije, slikovnog prikazivanja u kardiologiji, aritmologije, zapravo sve bitne novosti u struci i znanosti, uključujući i postignuća u temeljnim znanostima koje se bave kardiovaskularnom problematikom.

PROF. DR. SC. MILIČIĆ: Magnetska rezonancija je vrlo važno dijagnostičko oruđe u dijagnozi mnogih srčanih bolesti, a u hrvatskoj kardiologiji njezina je dostupnost nažalost manjkava. Za sada je moguće snimanje magnetskom rezonancijom u okviru zajedničkog projekta Klinike za bolesti srca i krvnih žila na Zavodu za radiologiju KBC-a u prostorima Poliklinike Neuron u sklopu Hrvatskoga instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Od prošle godine svakoga tjedna imamo termin jednom tjedno od po nekoliko sati za naše bolesnike koje na temelju prethodnih redovitih indikacijskih sastanaka upućujemo na snimanje srca magnetskom rezonancijom. Ova je metoda u nas najviše namijenjena za bolesnike koji boluju od različitih, dijagnostički nedovoljno razjašnjenih bolesti miokarda, odnosno kardiomiopatija. Metoda je posebno vrijedna za dijagnozu, odnosno isključivanje miokarditisa jer je, unatoč neinvazivnom pristupu, njezina dijagnostička osjetljivost bitno veća nego kod biopsije miokarda, koja je invazivna metoda i nosi potencijalne komplikacije. Nadalje, mogu se dobiti vrijedne informacije i kod nekih bolesti perikarda, kongenitalne bolesti srca itd. Ukratko, metoda može pružiti jedinstven uvid u neke aspekte srčane morfologije i funkcije.

MEDIX: U Dubrovniku je 7. studenog 2009. održan još jedan vrlo vrijedan kardiološki skup.

Skup je značajan ne samo za hrvatsku kardiologiju, već i za hrvatsku medicinu, koja je sve otvorenija i priznatija u međunarodnim krugovima. Kao dekan moram reći da je to priznanje i našoj akademskoj medicini jer su svi predavači fakultetski nastavnici medicinskih fakulteta u Hrvatskoj i Francuskoj, što samo potvrđuje da su vodeći stručnjaci ujedno i sveučilišni nastavnici i trebali bi se izabirati u sveučilišne nastavnike.

PROF. DR. SC. MILIČIĆ: Biti dekanom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je velika čast s obzirom da se osoba na tu funkciju izabire tajnim glasovanjem Fakultetskog vijeća. To je ujedno i vrlo velika odgovornost jer je Medicinski fakultet u Zagrebu najveća znanstvena i obrazovna institucija u medicini u Hrvatskoj, koja uz to ima i njeguje međunarodni ugled i prepoznatljivost. Medicinski fakultet jedno je od najstarijih središta izvrsnosti u ovom dijelu Europe na području medicinske edukacije i znanosti. Fakultet koji u nas obrazuje više od polovice svih budućih doktora medicine i oko 80% svih doktora medicinskih znanosti zasigurno ima veliku odgovornost za hrvatsku medicinu. Stoga je od presudne važnosti njegovanje kvalitetne diplomske nastave kako bi naši budući liječnici mogli steći sva potrebna znanja, vještine i kompetencije i tako se uspješno uklopiti u izazove suvremene liječničke prakse. Budući da se znanje u medicini udvostručuje svakih pet godina, oni moraju biti prilagodljivi i spremni za cjeloživotno učenje. Fakultet mora u njima pobuđivati kreativnost, interes za znanstvenoistraživački rad, usaditi im načela medicinske etike i deontologije i poučiti ih tzv. Generičkim, odnosno komunikacijskim vještinama. Doktorski pak studiji moraju budućim doktorandima omogućiti ovladavanje svim znanjima i vještinama koje su pretpostavka za samostalnu izradu doktorske disertacije i nuditi atraktivne znanstvene sadržaje koji će privlačiti i doktorande iz inozemstva – što je najrječitija potvrda konkurentnosti i prepoznatljivosti doktorskih studija na našem Fakultetu.

MEDIX: Koliko će fakultet biti uključen u specijalističko usavršavanje mladih liječnika?

Tako ćemo osim trajnog nastojanja na što većoj kvaliteti doktorskog studija, koji služi obrazovanju budućih doktora znanosti, odnosno izradi doktorskih disertacija, novim sadržajima obogatiti poslijediplomsku edukaciju na Fakultetu. To je ujedno i priznanje Medicinskom fakultetu koji se prvi put neposredno uključuje u provođenje programa specijalizacija liječnika. I premda su sveučilišta i fakulteti neovisni, Medicinski fakultet mora ostvariti suradnički, partnerski odnos ne samo s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, nego i s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi. Posebno stoga što u budućnosti moramo inzistirati na osnivanju sveučilišnih bolnica u Hrvatskoj, po uzoru na većinu razvijenih zemalja svijeta, kao zalogu jedinstva vrhunske kliničke prakse, nastave i znanosti u bolnicama – najbitnijim nastavnim bazama zagrebačkoga i ostalih medicinskih fakulteta u Hrvatskoj.

PROF. DR. SC. MILIČIĆ: Dobar dekanski program mora uključivati poštivanje i njegovanje svega što je na Fakultetu bilo dobro i vrijedno, a toga je kod nas bilo napretek. Međutim, program mora uključiti i osvježenja, nove ideje, promjene. Potreban je novi zamah u zavodima i katedrama temeljnih znanosti, u kliničkim bazama Fakulteta kao i u javnozdravstvenim katedrama.

PROF. DR. SC. MILIČIĆ: Predstoji nam ozbiljna kadrovska kriza. Rješenje je u zajedničkim projektima s inozemnim središtima znanstvene izvrsnosti, odobravanju kliničkih specijalizacija za mlade suradnike na temeljnim katedrama (primjerice – specijalisti kliničke farmakologije mogu se uključivati u nastavu u okviru Katedre za farmakologiju), otvaranju i mogućnosti kumulativnog radnog odnosa za neke bazičare koji su angažirani na kliničkim projektima ili u dijelu svojega radnog vremena prakticiraju medicinu, ali ponajviše na stimuliranju i prepoznavanju talentiranih i produktivnih mladih znanstvenika koji su odabrali temeljna istraživanja kao životni poziv. Sve to mora uključiti i poboljšanje njihova materijalnog  statusa i ugleda u medicinskim i širim društvenim krugovima. Naposljetku, vrlo je važno da nedavno osnovani Centar za translacijska i klinička medicinska istraživanja od virtualne institucije u kratkome vremenu dobije primjerene prostore, opremu i suradnike. Njegova zadaća prevažna je za razvoj znanosti na Fakultetu, jer bi se ondje trebali prožimati i ostvarivati zajednički znanstveni interesi bazičara i kliničara kroz niz projekata, uključujući i suradnju s farmaceutskim tvrtkama kao i onima koji se bave tehnološkim inovacijama u medicini.

MEDIX: Što je s javnozdravstvenim katedrama?

MEDIX: Koji su, konkretno, novi studijski programi?

Zbog novih studijskih programa naš je Fakultet dobio i novu prodekanicu. Kako bismo mogli ostvariti sve što sam naveo i još mnogo toga, prijeko su nam potrebni novi suradnici i nastavnici, ali svakako i dodatni edukacijski prostori. Nakon podrške rektora Sveučilišta u Zagrebu, dobili smo i snažnu podršku mr. Darka Milinovića – dopredsjednika Vlade RH i ministra zdravstva i socijalne skrbi – te prof. dr. Radovana Fuchsa – ministra znanosti, obrazovanja i športa. U tom kontekstu planiramo urediti novi, moderni edukacijski centar Medicinskog fakulteta i KBC-a Zagreb u prostorima ispražnjenih klinika na lokaciji Šalata 4. Ta će institucija kao i ranije spomenuti Centar za translacijske i kliničke znanosti biti bitne novosti koje će predstavljati napredak našega Fakulteta.

MEDIX: Na vašu je inicijativu nedavno potpisana i suradnja Medicinskog fakulteta u Zagrebu s američkim Sveučilištem Ann Arbor.

Deklaracija uključuje rad na zajedničkim znanstvenim projektima i bilateralnu razmjenu studenata, liječnika i nastavnika. Vrlo smo ponosni što je vrsna institucija kao što je Ann Arbor našla interesa za bilateralnu razmjenu. Naravno da se pritom nama otvara mogućnost suradnje s jednom od vodećih medicinskih institucija u Sjedinjenim Američkim Državama i svijetu, koja raspolaže velikim resursima za znanost i na svim područjima medicine ima neprijepornu stručnu izvrsnost.

MEDIX: Na koje se sve dijelove medicine odnosi sporazum? 

To međutim nije jedina institucija s kojom surađujemo. Godinama uspješno surađujemo s čuvenom Mayo klinikom u Rochesteru, te nizom drugih američkih institucija i fakulteta. Što se europskih fakulteta tiče, dovoljno je reći da je u lipnju ove godine Zagreb bio mjesto sastanka svih dekana medicinskih fakulteta Europe u okviru simpozija Asocijacije medicinskih fakulteta Europe, čime smo naravno bili iznimno počašćeni. Sastanak je bio vrlo uspješan i pokazali smo aktivnu ulogu u planiranju znanstvenog, nastavnog i stručnog razvoja medicine s gledišta medicinskog fakulteta u Europi.

MEDIX: Jeste li zadovoljni odazivom studenata na studij medicine u Zagrebu?

MEDIX: Hoćete li i dalje podržavati specijalističko usavršavanje znanstvenih novaka?

Poseban problem predstavlja slab interes za znanstveno novaštvo na području temeljnih medicinskih znanosti. Zbog toga razmišljamo da nekim od tih novaka ponudimo i specijalizaciju koja bi na neki način bila kompatibilna s onim čime se novak bavi na katedri, kao što je recimo specijalizacija iz kirurgije, ortopedije, otorinolaringologije, oftalmologije ili pak radiologije logičan odabir za nekoga tko je suradnik u Katedri za anatomiju.

PROF. DR. SC. MILIČIĆ: Prema tome načelu studenti određene kolegije ili semestre mogu pohađati na fakultetima u inozemstvu s kojima je naš Fakultet sklopio sporazum u okviru programa Erasmus. Kao što naši studenti mogu odlaziti na dio studija u inozemstvo, tako i strani studenti dolaze radi istoga na naš Fakultet. Podrazumijeva se da su nastavni sadržaji kompatibilni, pa se u skladu s time pohađana nastava obostrano priznaje, bez potrebe za nadoknadom na matičnome fakultetu. Razmjena se ne mora odnositi samo na studente u okviru diplomskoga studija, nego isto tako i na poslijediplomskoj razini. Osim razmjene studenata, ostvarivat ćemo i razmjenu nastavnika i suradnika. Naš Fakultet time će povećati svoju međunarodnu prepoznatljivost i utjecaj, a diploma zagrebačkog Medicinskog fakulteta imat će veći ugled u međunarodnim akademskim i stručnim krugovima.