MEDIX, God. 25 Br. 139/140  •  Razgovor  •  Ginekologija / Opstetricija HR ENG

Prof. dr. sc. Ante Ćorušić: Osvrt na aktualne teme iz ginekologije u Hrvatskoj

Lea Rukavina Kralj

Za najvažnije zaključke kongresa i mišljenje o smjeru kojim bi hrvatska ginekologija trebala ići, pitali smo ključnu osobu za razvoj ginekologije u Hrvatskoj, predsjednika kongresa i Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju, prof. dr. sc. Antu Ćorušića.


 

Hrvatski kongres ginekologa i opstetričara tradicionalno obuhvaća najširi opus tema iz ovog područja. I ovoga su puta na kongresu prezentirane najnovije spoznaje ali i aktulane kontroverze iz struke.

MEDIX: Prof. Ćorušić, na kongresu je održano nekoliko okruglih stolova, a jedan od zanimljivijih odnosio se na poziciju hrvatske ginekologije i smjer u kojem se treba razvijati.

PROF. ĆORUŠIĆ: Pokušali smo naći točke po kojima bismo mogli unaprijediti struku u smislu bolje dostupnosti i kvalitete pružene zdravstvene usluge te boljeg zdravstvenog ishoda za pojedine situacije. Razgovarali smo i o potrebi centralizacije nekih dijagnostičkih i terapijskih postupaka jer smo mala zemlja i za bolju kvalitetu skrbi treba razvijati centre izvrsnosti. Dodatno treba raditi i na suradnji primarne i bolničke zdravstvene zaštite te se ne bi smjelo događati da pacijentice koje moraju čekati na red za primarnog ginekologa tri do četiri tjedna zloupotrebljavaju hitne ginekološke službe državnih bolnica. Jedan od načina na koji se taj problem može riješiti je postizanje ravnoteže u broju žena koje pripadaju pojedinom primarnom ginekologu.

 

Za daljnje poboljšanje kvalitete ginekološke skrbi u Hrvatskoj trebamo raditi na centralizaciji nekih dijagnostičkih i terapijskih postupaka te poboljšanju suradnje između primarne i bolničke zdravstvene zaštite, istaknuo je prof. dr. sc. Ante Ćorušić, predsjednik Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju i predsjednik 8. hrvatskog kongresa ginekologa i opstetričara te ravnatelj najvećeg bolničkog Centra u Hrvatskoj, KBC-a Zagreb

Htio bih napomenuti da mi je drago što se na kongres odazvalo oko 500 sudionika. To je više nego što sam očekivao, a više od polovice sudionika činili su kolege mlađi od 40 godina i upravo oni predstavljaju budućnost ginekologije u Hrvatskoj. 

MEDIX: Što je s Nacionalnim programom za prevenciju raka vrata maternice?

PROF. ĆORUŠIĆ: Nacionalni program je, nažalost, zapao u poteškoće zbog slabog odaziva žena u dobi 2564 godine, koje su bile ciljna skupina. Iako su program i kampanja bili dobri, zbog činjenice da se odazvalo samo oko 15% žena, program je privremeno stopiran. Krećemo s novim pilot-projektom sekundarnog probira na razini Virovitičko-podravske županije. Vjerujem da će u slučaju dobrih rezultata biti apliciran na cijelu državu.

MEDIX: Mijenja li se uloga kolposkopije u probiru za rak vrata maternice?

PROF. ĆORUŠIĆ: Kolposkopija je vrijedna dopuna kliničkom pregledu i već je involvirana u sustav sekundarne prevencije, odnosno Nacionalnog probira raka vrata maternice. Mislim da bi trebala također biti centralizirana, što znači da bi u županijskoj bolnici trebala postojati ambulanta za kolposkopiju u kojoj bi radilo nekoliko kolega educiranih za to.

Nemam ništa protiv ideje da se primarni ginekolozi, koji to žele, također bave kolposkopijom, naravno uz licenciranje i redovito valoriziranje znanja i iskustva.

MEDIX: Ima li promjena u terapiji karcinoma jajnika?

PROF. ĆORUŠIĆ: Karcinom jajnika, zbog prekasne pojave simptoma, još uvijek predstavlja najveći onkološki problem u ginekologiji. Najveći dio tih pacijentica, čak 70% njih, javlja se u već uznapredovaloj fazi bolesti, kada je vrlo teško izlječiva. Na kongresu je iskustva s karcinomom jajnika iznijelo mnogo kolega iz Europe; čuli smo predavanja iz Austrije, Njemačke, Slovenije, Britanije i Francuske, ali svi imaju slične probleme i čini se da je jedini način za poboljšanje kvalitete liječenja centralizacija centara koji se time bave. To znači da bi se za 250 novootkrivenih slučajeva karcinoma jajnika godišnje u Hrvatskoj time trebala baviti četiri visokospecijalizirana centra.

Što se tiče terapijskih mogućnosti, ne zaostajemo za Europom. Unatrag nekoliko godina su na listi HZZO-a i bevacizumab i olaparib, čime pratimo europske standarde kemoterapije karcinoma jajnika.