Prof. dr. sc. Anna Stavdal: Vizija obiteljske medicine u Europi

MEDIX: Što bi se trebalo promijeniti ili implementirati na razini Europe kako bi se unaprijedila skrb u primarnoj zdravstvenoj zaštiti?

PROF. STAVDAL: Istraživanja su pokazala da je zdravstveni sustav utemeljen na jakoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti najodrživiji i najisplativiji zdravstveni sustav i da rezultira najboljom zdravstvenom skrbi za pacijente. Za pacijente je od posebne važnosti dobro organizirana primarna medicina u ruralnim područjima, što je poseban izazov jer je dostupnost bolnica u tim područjima mala te liječnici obiteljske medicine moraju dobro poznavati lokalnu epidemiološku i kulturološku sliku, znati jezik te baratati većim brojem dijagnostičkih i terapijskih postupaka. Ne smijemo zaboraviti da pacijenti nisu dijagnoze i da je cilj  liječnika obiteljske medicine olakšati pacijentu njegove tegobe, a da bi to mogao, mora pacijenta dobro saslušati i uzeti u obzir sve sociološke i kulturološke parametre. Nisu svi pacijenti u ordinaciji obiteljske medicine bolesni, zadatak liječnika je napraviti dobru trijažu te teško bolesne kojima ne može sam pomoći uputiti u bolnicu.

Liječnici obiteljske medicine trebali bi svakako raditi i programe probira. Na taj se način također drastično smanjuje broj zdravih osoba koje nepotrebno opterećuju bolničku zdravstvenu zaštitu i produljuju liste čekanja. U Norveškoj se primjerice probir za rak vrata maternice, u kojem se žene svake treće godine pozivaju na Papa test, također provodi u ordinacijama obiteljske medicine.

MEDIX: Koji je najučinkovitiji način organizacije primarne zdravstvene zaštite u Europi? Koliko bi maksimalno bolesnika dnevno  trebao imati liječnik obiteljske medicine da bi mogao obaviti sve navedeno?

PROF. STAVDAL: Najučinkovitija primarna zdravstvena zaštita je ona u sklopu koje liječnici obiteljske medicine pružaju opći spektar zdravstveni usluga u punom smislu riječi. To naravno ne ovisi samo o liječniku nego i o opremi kojom raspolaže, zemlji i regiji u kojoj radi. U Norveškoj bi, primjerice, u vrlo udaljenim regijama bilo poželjno da se mogu obavljati ultrazvučni pregledi, iako je pitanje nužnosti ultrazvuka za rad liječnika obiteljske medicine zapravo dosta upitno.

U jednom od predavanja na ovoj konferenciji kolega iz Švedske prikazao je kako se u nekim ordinacijama obiteljske medicine u ruralnim područjima obavlja i anorektalna kirurgija, a u tijeku je projekt razvoja telerobotike u sklopu koga se pomoću robota na daljinu obavlja ultrazvučni pregled srca. Prezentirani projekt se provodi u centru obiteljske medicine 135 milja udaljenom od bolnice, u kojoj je telekonzultaciju i ultrazvučni pregled na daljinu uz pomoć robota obavio kardiolog, na veliko zadovoljstvo pacijenata.

Mislim da bi liječnik obiteljske medicine trebao dobiti opću sliku zdravlja bolesnika, prepoznati bolest i razlučiti radi li se o hitnom stanju i je li bolesniku potrebna bolnička skrb. Jedno od glavnih oruđa u rukama liječnika obiteljske medicine je vrijeme. To liječnici u bolnici nemaju. Mi samo kroz razgovor s bolesnikom možemo postaviti pravu dijagnozu.

Uvođenjem sve naprednije tehnologije u medicinu došlo je zapravo do nastanka tzv. defenzivne medicine u kojoj obavljamo niz pretraga da bismo isključili razna stanja i dobili informacije za istraživanja, a da pritom uopće ne pomognemo pacijentu.

MEDIX: Na koji je način ustrojena specijalizacija iz obiteljske medicine u Norveškoj?

PROF. STAVDAL: U Norveškoj specijalizacija iz obiteljske medicine traje pet godina: jedna godina u bolnici, a četiri u ambulanti. Postoji niz dijagnostičkih i terapijskih postupaka koje specijalizant pod nadzorom mentora mora svladati prije no što dobije licencu specijalista. U to su uključeni manji kirurški zahvati, očitavanje EKG-a, postavljanje unutarmaterničnih uložaka, uzimanje Papa testa i sl.

Obavljanje svih stečenih vještina potiče se i u gradskim ambulantama obiteljske medicine, ne samo u ruralnim područjima.

Pitanje praktičnih vještina, ali i ustroj specijalizacije iz obiteljske medicine, jedna je od tema kojima se intenzivno bavi WONCA (engl. World Organization of National Colleges, Academies and Academic Associations of General Practitioners/Family Physicians) Europe. Stav WONCA-e je da liječnik obiteljske medicine treba biti širokih vidika i ostati prva linija kontakta s bolesnikom. Sukladno tome se ne potiču subspecijalizacije unutar obiteljske medicine.

MEDIX: Postoje li pri WONCA Europe organizirane edukacije i razmjene namijenjene međunarodnom umrežavanju?

PROF. STAVDAL: Postoji nešto što se zove The European Definitions of General Practice/Family Medicine. To je zlatni standard obiteljske medicine, ono što želimo da liječnici obiteljske medicine svladaju i rade u sklopu praktičnog, ali i psihološkog pristupa pacijentima. Edukacija liječnika provodi se na nacionalnoj razini, pa u različitim zemljama postoje različite radionice. Želja nam je da se programi specijalizacije i edukacija liječnika obiteljske medicine usklade u cijeloj Europi. U suprotnom, primjerice u Norveškoj, u kojoj postoji manjak liječnika obiteljske medicine, na radna mjesta u ruralnim područjima javljaju se liječnici iz drugih dijelova Europe koji su prošli kraći i manje obuhvatan plan specijalizacije pa ne mogu pružiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu populaciji u koju dolaze raditi.

To je žalosno jer bi cilj dodiplomske edukacije trebao biti stvaranje liječnika koji nakon dobivanja licencije mogu suvereno raditi u bilo kojem ruralnom području. Tome je u Norveškoj svakako doprinosila i godina staža, u sklopu koje je šest mjeseci provođeno u ambulantama obiteljske medicine. Ta se praksa nažalost ukida prema regulativi Europske unije.

MEDIX: Postoje li stipendije za mlade liječnike koji se žele baviti obiteljskom medicinom?

PROF. STAVDAL: Na razini WONCA Europe ne, ali WONCA World ima poticaje za sudjelovanje na kongresima te postoji program razmjene HIPOKRAT, koji omogućuje mladim liječnicima i specijalizantima obiteljske medicine razmjenu i boravak u drugim zemljama. Taj program organizira pokret mladih liječnika obiteljske medicine pri WONCA-i, koji se zove Vasco Da Gama.

MEDIX: Koju poruku želite poslati liječnicima obiteljske medicine?

PROF. STAVDAL: Upravo onu koju kao mentor želim prenijeti svojim specijalizantima obiteljske medicine – morate imati hrabrosti. Svi liječnici, i iz primarne i iz sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, svi činimo lanac u pružanju zdravstvene skrbi. Naravno da uvijek i na bilo kojoj razini tog lanca može biti nesigurnosti i pogrešaka, ali mora postojati doza razumijevanja i svijesti da nismo svemogući i da je maksimum koji možemo pružiti savjesno obavljanje svojega posla. Treba znati svoje mjesto u lancu i imati hrabrosti preuzeti rizik, procijeniti vjerojatnost i napraviti ono što mislimo da u tom trenutku našem bolesniku treba. ekst