Prof. Asim Kurjak: Obećavajuća uloga 4D ultrazvuka u praćenju neurološkog deficita fetusa
Više o zaključcima i svrsi simpozija održanog u Dubrovniku, kao i najnovijim spoznajama iz još uvijek dosta nepoznatog područja fetalne neurologije, rekao nam je koordinator povjerenstva za edukaciju Svjetske udruge za perinatalnu medicinu, prof. dr. sc. Asim Kurjak, koji je uz tajnika ove značajne udruge, dr. Milana Stanojevića, omogućio da se simpozij održi u Hrvatskoj.
OGLAS
|
MEDIX: Prof. Kurjak, u Dubrovniku je potkraj prošle godine održan simpozij organiziran od strane Međunarodne akademije perinatalne medicine. Jeste li zadovoljni održanim simpozijem? PROF. KURJAK: Opći je dojam da je kongres izvanredno uspio i u organizacijskom i u znanstvenom smislu. Predavači, koji su uvijek jamstvo uspjeha nekog skupa, bili su doista vrhunska svjetska imena. Gotovo da u području ultrazvuka i perinatalne medicine nema vrhunskog stručnjaka koji nije bio ovdje. Neki od predavača su izuzetno iskakali, primjerice prof. Romero, koji je prvo ime istraživanja u području preuranjenog poroda – velike kontroverzne teme koja je dominirala simpozijem.MEDIX: U čemu je specifičnost skupa? PROF. KURJAK: Organizator skupa je bila Međunarodna akademija perinatalne medicine, sestrinska udruga Svjetske udruge za perinatalnu medicinu, koja ima ograničen broj od trideset redovitih članova. Ta je akademija za svoj peti godišnji skup odabrala temu prijevremenog poroda, a na kongresu je predavanje održao i prof. Erich Saling, čovjek koji je prvi počeo preventivne mjere u svrhu sprečavanja prijevremenog poroda i duhovni je otac perinatalne medicine.MEDIX: Koji su glavni zaključci koji proizlaze iz održanih predavanja? PROF. KURJAK: U području perinatologije najveći je problem prijevremeni porod i nedonošenost; malformacije se javljaju tek u 1-2% slučajeva, a postoji niz testova kojima se mogu otkriti. Na području prijevremenog poroda, osim ultrazvučnog mjerenja dužine cerviksa uterusa, nema pouzdanih dijagnostičkih testova.U jednosatnom predavanju koje je održao, prof. Romero je objasnio sve fenomene u patofiziologiji prijevremenog poroda i istaknuo da je pogrešno smatrati prijevremeni porod kliničkim entitetom. To je sindrom koji ima gotovo pet komponenti i u čijem liječenju, kao i prevenciji, ne možemo očekivati jednostavne odgovore. Prof. Romero tvrdi da svih pet velikih opstetričkih sindroma koji dovode do prijevremenog poroda imaju pretkliničke faze koje dugo traju, a ne pokazuju kliničke simptome. Simptomi poput visokog tlaka i dobitka na težini se otkrivaju prekasno. Promjene bi trebalo otkrivati na molekularnoj razini i dobro razumjeti proces koji dovodi do pojedinog sindroma, a ne biti usredotočen na kliničke manifestacije koje se očituju kada je kasno za učinkovitu intervenciju. Uz to, riječ je o dva različita genoma – majčinom i fetalnom. MEDIX: Na međunarodnoj školi ultrazvuka u medicini Ian Donald iznesene su nove spoznaje o primjeni 4D ultrazvuka u praćenju neurološkog razvoja fetusa. O čemu se radi?PROF. KURJAK: Područje razumijevanja funkcije fetalnog mozga je, osim prijevremenog poroda, drugo veliko razočaranje u perinatalnoj medicini. Mozak je najpromjenjiviji organ u intrauterinom razvoju i značajnije se razvija sve do druge godine života. Troje do četvero na tisuću živorođene djece ima teško oštećenje mozga, koje se zove cerebralna paraliza. Dugo smo vjerovali da su intrapartalni proces, porođaj forcepsom ili drugim instrumentima, dugo trajanje poroda, zastoj u trajanju poroda i sl. uzroci intrapartalne hipoksije. Mnoge su kasnije analize pokazale da je intrapartalna hipoksija uzrok u svega 10% slučajeva cerebralne paralize. Takva je spoznaja stimulirala sve kreativne umove da se intenzivnije posvete otkrivanju potencijalnog intrauterinog uzroka cerebralne paralize. Za vrijeme mog studijskog boravka u Barceloni formirao sam radnu skupinu ljudi koji su se kasnije raspodijelili u devet centara diljem svijeta, a danas sudjeluju u međunarodnom i profesionalnom obliku istraživanja. Na temelju 4D ultrazvuka razvili smo novi neurološki test (KANET). Već je ispitan u nekoliko centara. Njime se, ukratko rečeno, paralelno prati morfološki i funkcionalni razvoj djeteta. Funkcionalni razvoj mozga može se indirektno pratiti pomoću studije fetalnog ponašanja. Fetalno ponašanje je skup svih aktivnosti fetusa koje registriramo ultrazvučnom opremom. To ponašanje je prema našem testu imalo nekoliko obrazaca, detektabilnih 4D ultrazvukom. Prvi element su pokreti ploda, odnosno njegovih gornjih i donjih ekstremiteta. Drugi obrazac su izrazi lica i mimika, koja je sasvim drugačija ako je dijete teško moždano oštećeno. Treći su kranijalni znaci poput preklapanja sutura na glavi, koji izražavaju intrakranijalni proces i eventualno krvarenje ili leukomalaciju. Impresivno je da je projekt počeo u Barceloni, a nastavljen u Zagrebu, gdje je napravljen i najveći broj radova na tu temu. To je područje predmet živog interesa diljem svijeta, a partneri koji rade po istim uputama, nakon što su prošli trening kod nas, nalaze se u Bukureštu, Istanbulu, Dohi, Dubaiju, Omanu i Sudanu, a uskoro u Honoluluu i Osaki. Najbolje rezultate u ovom trenutku postiže Sudan jer tamo radi naša kolegica, dr. Talić, koja je potpuno osposobljena za takvo praćenje trudnica, na teritoriju koji je „kraljevstvo“ rijetkih slučajeva. Već je objavila rad s čak 700 slučajeva ispitanih KANET testom.MEDIX: Postoje li naznake moguće intervencije u slučaju intrauterine dijagnostike neuroloških poremećaja? PROF. KURJAK: Pomak u ranom antenatalnom razdoblju, gdje su metaanalize pokazale da leži 90% uzroka moždanih poremećaja, donijet će nepresušan izvor informacija. Bez dijagnoze nema terapije. Hoćemo li jednog dana imati tzv. neurotropne tvari, čiju biokemijsku strukturu dobro poznajemo, a koje ćemo moći čak intrauterino davati fetusu s abnormalnim KANET testom, te hoćemo li ga na taj način intrauterino izliječiti, to je veliko pitanje i izazov.Jedna od optimističnih informacija dolazi iz predavanja prof. Romera, koji je prikazao prve rezultate pretkliničkih istraživanja s neurotropnim tvarima, gdje su se nakon primjene neurotropnih hormona pokazali značajni napreci kod miševa s cerebralnom paralizom. MEDIX: Iz kojih se izvora može saznati više o neurološkom razvoju fetusa?PROF. KURJAK: Izvora je mnogo. O toj će se temi izlagati na svim značajnijim perinatološkim zbivanjima do kraja godine, a nedavno je objavljena i „Fetal neurology“, moja 104. knjiga. |
Poruka skupa je da svi napori i milijuni eura uloženi u znanstvena istraživanja nisu doveli do pada, već do povećanja učestalosti prijevremenog poroda – ističe prof. Kurjak
|
Prof. Kurjak ističe važnost globalizacije međunarodnih nastojanja za bolje razumijevanje i prevenciju prijevremenog poroda
OGLASI
