MEDIX, God. 26 Br. 141  •  Cochrane sustavni pregled  •  Gastroenterologija HR ENG

Probiotici za indukciju remisije ulceroznog kolitisa

Ulcerozni kolitis kronična je upalna bolest debelog crijeva incidencije 10-20/100.000. Remisija bolesti može se postići kod većine bolesnika, no maleni broj bolesnika ne odgovara na prvu ili drugu liniju liječenja. Budući da značajan broj bolesnika ima nuspojave, i dalje se traže nove optimalne metode liječenja. Probiotici su živi mikroorganizmi koji mogu pozitivno djelovati na domaćina utječući na intestinalnu mikrofloru, pojačavajući crijevnu barijeru i poboljšavajući lokalni imuni odgovor.

Cilj ovog sustavnog preglednog članka je usporediti učinkovitost probiotika s placebom i standardnim liječenjem (5-aminosalicilati, sulfasalazin ili kortikosteroidi) u postizanju remisije bolesnika s ulceroznim kolitisom. Pretraženo je pet različitih baza podataka, zaključno 31. listopada 2019., a u analizu su uključeni randomizirani klinički pokusi (RCT) koji su uključivali djecu i odrasle.

U analizu je uključeno 14 istraživanja (865 bolesnika). Dvanaest istraživanja uključilo je odrasle bolesnike, dva su uključivala djecu s blagim do umjereno teškim ulceroznim kolitisom, a prosječna dob bolesnika je od 12,5 do 47,7 godina. Sedam istraživanja je analiziralo jedan soj probiotika, a sedam mješavinu različitih sojeva probiotika. Duljina istraživanja iznosila je od dva do 52 tjedna. Osim u dva istraživanja, rizik od pristranosti procijenjen je kao visok, i to u domenama prikrivanja razvrstavanja, zasljepljivanja ispitanika, nepotpunog izvještavanja o ishodima istraživanja i selektivnog izvještavanja. Sve navedeno utjecalo je i na kvalitetu istraživanja, koja je bila srednja do vrlo niska (koristeći GRADE procjenu).

Usporedba probiotika i placeba
U usporedbi s placebom, probioticima se može postići klinička remisija bolesti (relativni rizik – RR 1,73, 95% interval pouzdanosti – CI 1,19 do 2,54; devet istraživanja; 594 ispitanika; niska razina dokaza; broj bolesnika koji treba liječiti da bi se jedan izliječio – engl. number needed to treat for an additional beneficial outcome, NNTB – iznosi 5). Probiotici također mogu umanjiti ukupan zbroj indeksa aktivnosti bolesti (RR 2,29, 95% CI 1,13 do 4,63; dva istraživanja; 54 ispitanika). Dokazi niske kvalitete ukazuju kako je razlika među skupinama s obzirom na postojanje blagih nuspojava malena ili je nema (RR 1,04, 95% CI 0,42 do 2,59; sedam istraživanja; 520 ispitanika). Opisane nuspojave su nadutost i nelagoda u trbuhu. Probiotici nisu izazvali niti jednu ozbiljnu nuspojavu, dok je u skupini bolesnika koja je primala placebo opisano pet ozbiljnih nuspojava (RR 0,09, CI 0,01 do 1,66; jedno istraživanje; 526 ispitanika; vrlo niska kvaliteta dokaza). Nema razlike ili je ista malena u broju bolesnika koji su se povukli iz istraživanja zbog nuspojava (RR 0,85, 95% CI 0,42 do 1,72; četiri istraživanja; 401 ispitanik; niska razina dokaza).

Usporedba probiotika i 5-aminosalicilata (5-ASA)
Postoji malena ili nikakva razlika u postizanju remisije bolesti između placeba i 5-ASA (RR 0,92, 95% CI 0,73 do 1,16; jedno istraživanje; 116 ispitanika; niska razina dokaza). Dokazi niske kvalitete ukazuju na malenu ili nikakvu razliku između skupina s obzirom na postojanje blagih nuspojava (RR 1,33, 95% CI 0,53 do 3,33; jedno istraživanje; 116 ispitanika). Blage nuspojave koje su opisane su bol u trbuhu, mučnina, glavobolja i ulceracije usne šupljine. Probiotici nisu izazvali ni jednu ozbiljnu nuspojavu, dok je u bolesnika liječenih 5-ASA opisan perforirani divertikul sigmoidnog kolona i zatajenje disanja u bolesnika s teškim plućnim emfizemom (RR 0,21, 95% CI 0,01 do 4,22; jedno istraživanje; 116 ispitanika; vrlo niska razina dokaza).

Usporedba kombinacije probiotika i 5-ASA sa skupinom liječenom samo uz 5-ASA
Niska razina dokaza iz samo jednog istraživanja pokazuje kako kombinacija 5-ASA i probiotika može malo poboljšati postizanje remisije bolesti (na temelju Sunderlandovog indeksa aktivnosti bolesti) u usporedbi sa samo 5-ASA (RR 1,22 CI 1,01 do 1,47; jedno istraživanje; 84 ispitanika). U tom istraživanju nuspojave nisu opisane. Vrijeme potrebno za postizanje remisije, histološki i biokemijski ishodi opisani su u drugim objavljenim istraživanjima. Sekundarni ishodi (progresija bolesti do kirurškog liječenja, potreba za dodatnim liječenjima ili kvaliteta života) nisu opisani u navedenim istraživanjima.

Probiotici bi mogli biti dobri u postizanju remisije bolesti
Dokazi niske razine ukazuju da bi probiotici u usporedbi s placebom mogli biti dobri u postizanju remisije bolesti. U usporedbi s 5-ASA nema velike razlike. Samo jedno istraživanje (koje nije definiralo remisiju) pokazalo je da kombinacija probiotika i 5-ASA može biti dobra u postizanju iste. Nema dokaza da su probiotici učinkovitiji u bolesnika s izrazito aktivnom ili proširenom bolesti, ili kako su neki sojevi probiotika učinkovitiji od drugih. Potrebno je još kvalitetnih istraživanja kako bi se jasno utvrdila učinkovitost probiotika u postizanju remisije ulceroznog kolitisa.


Lakhbir Kaur L, Gordon M, Baines PA, Iheozor‐Ejiofor Z, Sinopoulou V, Akobeng AK. Probiotics for induction of remission in ulcerative colitis. Cochrane Database Syst Rev 2020. March 04. CD005573