MEDIX, God. 25 Br. 139/140  •  Cochrane sustavni pregled  •  Kardiologija HR ENG

Primjena beta-blokatora u osoba s dijagnosticiranim ili sa sumnjom na akutni infarktom miokarda

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti diljem svijeta. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 7,4 milijuna ljudi umrlo je od ishemijske srčane bolesti 2012., uzrokujući tako 15% svih smrti. Akutni infarkt miokarda uzrokovan je prekidom krvne opskrbe srčanog mišića. Beta-blokatori se ponekad koriste u bolesnika s akutnim infarktom miokarda. Prethodne meta-analize pokazale su oprečne rezultate: od negativnog, nikakvog do pozitivnog učinka tih lijekova. Ovo je prvi Cochrane sustavni pregledni članak o toj temi s ciljem utvrđivanja učinkovitosti i razvoja u primjeni beta-blokatora u usporedbi s placebom ili nikakvim liječenjem u osoba s dijagnosticiranim ili sumnjom na akutni infarkt miokarda.

Sveukupno je pretraženo šest elektroničnih baza podataka do lipnja 2019. Pretražene su i dodatno četiri baze do kolovoza 2019. Uključeni su RCT-ovi koji su uspoređivali učinak beta-blokator s placebom ili nikakvim liječenjem u osoba s dijagnosticiranim akutnim infarktom miokarda i u onih sa sumnjom na postojanje istog. U analizu su uključena 63 istraživanja s ukupno 85.550 ispitanika (prosječne dobi 57,4 godine). Samo je jedno istraživanje imalo niski rizik od prostranosti, dok su ostala imala visok rizik. U 56 istraživanja primjena beta-blokatora započeta je u akutnoj fazi infarkta miokarda, dok je u preostalih sedam liječenje započeto u subakutnoj fazi.

U primarnoj točci praćenja (manje od tri mjeseca praćenja), metaanaliza je pokazala da primjena beta-blokatora u usporedbi s placebom ili nikakvim liječenjem vjerojatno smanjuje rizik ponovnog infarkta (RR 0,82, 98% CI 0,73 do 0,91; 67.562 ispitanika; 18 istraživanja; umjerena kvaliteta dokaza), s apsolutnim rizikom smanjenja od 0,5%, a broj pacijenata koje treba liječiti da bi se izliječio jedan pacijent (engl. number needed to treat for an additional beneficial outcome, NNTB) je 196. Pokazano je međutim kako nema učinka ili je isti vrlo malen u smanjenju smrtnosti (RR 0,94, 97,5% CI 0,90 do 1; 80.452 ispitanika; 46 istraživanja/47 usporedbi; visoka kvaliteta dokaza) s apsolutnim smanjenjem rizika od 0,4%. Nije jasno imaju li beta-blokatori pozitivan ili negativan učinak na postojanje angine (RR 0,70, 98% CI 0,25 do 1,84; 98 ispitanika; 3 istraživanja; vrlo niska kvaliteta dokaza) s apsolutnim smanjenjem rizika od 7,1%. Niti jedno istraživanje nije opisalo ozbiljne nuspojave. Dva su istraživanja posebno opisala nuspojave kardiovaskularnog sustava, međutim niti jedan događaj nije opisan među skupinama ispitanika.

U točci maksimalnog praćenja bolesnika (nakon tri mjeseca), metaanaliza je pokazala kako beta-blokatori u usporedbi s placebom ili nikakvom intervencijom umanjuju rizik nastanka smrti (RR 0,93, 97.5% CI 0,86 do 0,9; 25.210 ispitanika; 21 istraživanje/22 usporedbe; umjerena kvaliteta dokaza), s apsolutnim smanjenjem rizika od 1,1% i NNTB-jem od 91 ispitanika, kao i smrtnost zbog kardiovaskularnih događaja (RR 0,90, 98% CI 0,83 do 0,98; 22.457 ispitanika; 14 istraživanja/15 usporedbi; umjerena kvaliteta dokaza) s apsolutnim smanjenjem rizika od 1,2% i NNTB-jem od 83 ispitanika. Nejasno je međutim imaju li beta-blokatori pozitivan ili negativan učinak na nastanak kardiovaskularnih nuspojava (RR 0,81, 97,5% CI 0,40 do 1,66; 475 ispitanika; 4 istraživanja; vrlo niska kvaliteta dokaza) s apsolutnim smanjenjem rizika od 1,7%; ponovni nastanak infarkta (RR 0,89, 98% CI 0,75 do 1,08; 6825 ispitanika; 14 istraživanja; niska kvaliteta dokaza) s apsolutnim smanjenjem rizika od 0,9% i razvoj angine (RR 0,64, 98% CI 0,18 do 2,0; 844 ispitanika; 2 istraživanja; vrlo niska kvaliteta dokaza). Niti jedno istraživanje nije prikazalo nuspojave savjetovane od Međunarodne konferencije o usklađivanju – Dobra klinička praksa. Niti jedno istraživanje nije analiziralo kvalitetu života.

Pronađena su dva RCT-a koja su u tijeku, a istražuju učinak rane primjene beta-blokatora nakon perkutane koronarne intervencije ili trombolize u pacijenata s akutnim infarktom miokarda, te jedno istraživanje koje analizira učinke dugotrajne terapije beta-blokatorima.

Ovaj sustavni pregledni članak pokazao je da primjena beta-blokatora u bolesnika sa sumnjom ili u onih kod kojih je dokazano postojanje akutnog infarkta miokarda smanjuje rizik ponovnog infarkta tijekom prva tri mjeseca kao i dugoročno rizik od smrti (kardiovaskularnog ili nekog drugog uzroka). Primjena beta-blokatora ima malen ili nikakav učinak u smanjenju smrtnosti (kardiovaskularnog ili nekog drugog uzroka) tijekom prva tri mjeseca. Potrebna su nova istraživanja s naglaskom na nuspojave i neželjene reakcije kardiovaskularnog sustava i kvalitetu života.

Safi S, Sethi NJ, Nielsen EE, Feinberg J, Gluud C and Jakobsen JC. Beta‐blockers for suspected or diagnosed acute myocardial infarction. Cochrane Systematic Review. CD012484.pub2