MEDIX, God. 25 Br. 139/140  •  Pregledni članak  •  Obiteljska medicina HR ENG

Prevencija moždanog udara u mlađih osobaStroke in young adults

Nina Bašić Marković, Roberta Marković

Premda se moždani udar uglavnom pojavljuje u osoba starijih od 65 godina, ipak nije rijetkost ni u mlađoj pa i dječjoj životnoj dobi. U toj populaciji najčešći čimbenici rizika poput hipertenzije, hiperlipidemije ili kardiovaskularne bolesti, manje su zastupljeni. Prognoza stanja u osoba mlađe životne dobi nakon preboljena moždanog udara značajan je podatak s obzirom na to da se očekuje dulje preživljenje nego u osoba starije životne dobi. Mlađe osobe imaju manje tjelesno oštećenje i manju smrtnost nakon moždanog udara u usporedbi s populacijom starijih osoba, ali psihosocijalne i ekonomske posljedice potencijalno su znatnije. Glavni ciljevi rehabilitacije nakon moždanog udara jesu prevencija kontraktura i embolija, optimalno zbrinjavanje specifičnih medicinskih problema i osiguravanje psihološke pomoći i podrške bolesnicima i njihovim obiteljima. Rehabilitaciju treba započeti što je prije moguće s multidisciplinarnim timom. Jedini ispravni cilj u rehabilitaciji takvih bolesnika jest što bolja i brža reintegracija u obitelj, zajednicu te povratak na posao, ako je to ikako moguće. Njegovatelje koji vode skrb o osobama nakon moždanog udara treba promatrati poput „pomoćnika na terenu“. Nažalost, te su osobe podložne sindromu izgorjelosti te ih isto tako treba promatrati i kao bolesnike. Rano prepoznavanje sindroma izgorjelosti njegovatelja, kao i pravodobna podrška i skrb o tim osobama znatno utječu na poboljšanje kvalitete rehabilitacije oboljeloga.

Ključne riječi:
moždani udar; mlađe osobe; rehabilitacija

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju MEDIX, God. 25 Br. 139/140

Although stroke occurs mostly in population over the age of 65, it is not rare in young or even children. In this population, the most common risk factors such as hypertension, hyperlipidemia or cardiovascular diseases are less prevalent. The prognosis in premature stroke is important because of the longer expected survival in young people than in the elderly. Compared with the elderly population, younger people experience less physical impairment and lower mortality after stroke, but psychosocial and economic consequences are more significant. The main goals of the stroke rehabilitation are prevention of contractures and embolism, optimal management of specific medical problems and ensuring psychological help and support to patients and their families. Rehabilitation with a multidisciplinary team should start as early as possible. The only correct goal in the rehabilitation of stroke patients is reintegration in their families and communities and returning to work if possible. The caregivers who take care of the stroke patients should be considered as real helpers on the field. Unfortunately, they tend to suffer from burnout syndrome and should also been viewed as patients. Early recognition of the caregiver burnout syndrome, as well as timely support and care, has a significant effect on the improvement of the quality of the patient’s rehabilitation.

Key words:
rehabilitation; stroke; young adults