MEDIX, God. 26 Br. 146  •  Recenzija  •  Psiijarija HR ENG

Dunja Degmečić:
„Od sumnje do paranoje – svijet sumanutih ideja“


Izdavač: Medicinska naklada, Zagreb
Godina izdavanja: 2021.
Format: 17 x 24 cm ; uvez: tvrdi
Opseg: 123 stranica

 

 
 

Knjiga „Od sumnje do paranoje – svijet sumanutih ideja” bavi se vrlo zanimljivom tematikom. Psihopatologija i psihopatološki fenomeni predstavljaju osnovu psihijatrijskih poremećaja, a sumanute ideje kao psihopatološki fenomen ubrajaju u poremećaj mišljenja po sadržaju. Knjiga je bazirana na detaljnom pregledu dosadašnjih spoznaja vezanih uz sumanute ideje, a sastoji se od 17 poglavlja, 233 reference te tri tablice, sve na 123 stranice.

Prva poglavlja obrađuju definicije sumanutih ideja, zatim nastanak koncepta sumanutih ideja kroz povijest te opisuju doprinos istaknutih psihijatara shvaćanju sumanutih ideja na način kako ih danas opisujemo. Nastavno se u knjizi daju pregled i opis vrsta sumanutih ideja te način klasificiranja odnosno Present State Examination – PSE klasifikacija sumanutih ideja. Opisan je razvoj sumanutog poremećaja kao dijagnostičke kategorije te je cijelo poglavlje posvećeno paranoji, odnosno paranoidnim (persekutornim) sumanutim idejama. Razgraničenje i definiranje normalnog, patologija normalnog vjerovanja i idiosinkratičko abnormalno vjerovanje opisani su u sljedećim poglavljima. Naglasak je stavljen i na tzv. popularne sumanutosti kao što su glasine, tračanje i urbane legende, kao jedan od sve češćih fenomena u suvremenom društvu.

Kroz usporedbe unutar klasifikacijskih sustava i općenito opis nozoloških pojmova, autorica prezentira stručan i detaljan opis težine koncepta sumanutosti, posebno stavljajući i naglasak na DSM 5 klasifikaciju u kojoj je dopušteno bolesnicima da ulaze i izlaze iz kategorije sumanutog poremećaja, ovisno o težini i intenzitetu uvjerenja u sumanutu ideju. Takvim sveobuhvatnim pristupom i promišljanjem, čitatelju je omogućeno spoznati sveobuhvatnost značenja pojma sumanutih poremećaja kako u svakodnevnoj kliničkoj praksi, tako i kroz pojam psihijatrijske terminologije.

Svaka misao i djelovanje čovjeka isprepleteni su emocionalnom pratnjom te je u knjizi opisan i odnos između sumanutosti i emocija. Poglavlje o psihološkim objašnjenjima nastanka sumanutih ideja opisuje dostupne koncepte psiholoških teorija o nastanku sumanutih ideja, dok se sljedeće bavi biološkim objašnjenjima nastanka sumanutih ideja. Posebna pozornost posvećena je salience teoriji o nastanku sumanutih ideja.

Unatoč opsežnoj literaturi i dostupnim teorijama nastanka sumanutih ideja, i dalje se sa sigurnošću ne može utvrditi na koji način i zašto nastaju. Autorica pregledno i jasno omogućava uvid u mehanizme nastanka sumanutih uvjerenja, njihovo značenje u svakodnevnom kliničkom radu, ali i u radu kroz ostale struke koje se često dotiču psihijatrije (neurologija, npr.), čime diferencijalno dijagnostički olakšava često preklapanje psihijatrijske i neurološke nozologije. Nazivlje i mjerne jedinice usklađeni su s propisima i praksom medicinske struke.

Knjiga je napisana pregledno i jezično jasno, jedinstvena je u pristupu i konceptu te predstavlja važno štivo u psihijatrijskoj praksi. Prihvaćena je kao udžbenik Medicinskog fakulteta Sveučilišta „J. J. Strossmayera“ u Osijeku.