MEDIX, God. 25 Br. 135  •  Osvrt na stručno događanje  •  Nefrologija HR ENG

Obilježavanje Svjetskog dana bubrega – Zdravlje bubrega za svakoga i svugdje

Ingrid Prkačin

Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju već godinama obilježava Svjetski dan bubrega u Hrvatskoj. Ovogodišnji simpozij obilježile su slobodne teme te je program obilovao raznolikim i zanimljivim sadržajima kojima se željela naglasiti povezanost bubrežnog zdravlja s ostalim organskim sustavima, kao i cjelovit pristup liječenju. Posebnost simpozija je predstavljanje Akcijskog plana za rano otkrivanje i sprečavanje kronične bubrežne bolesti u Hrvatskoj. Cilj obilježavanja Dana bubrega 14. ožujka 2019. bio je podizanje svijesti o mogućnosti prevencije, pravovremenom prepoznavanju i postavljanju dijagnoze kronične bubrežne bolesti te mogućnostima liječenja.


 

Zajedničkom inicijativom Međunarodnog nefrološkog društva (ISN) i Međunarodnog udruženja Zaklada za bubrežnu bolest, posljednjih četrnaest godina diljem svijeta svakog drugog četvrtka u ožujku obilježava se Svjetski dan bubrega. Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, kao i Hrvatska udruga medicinskih sestara i tehničara nefrologije, dijalize i transplantacije u suradnji s udrugom dijaliziranih i transplantiranih bolesnika „Transplant“, uz volontere studente medicine i učenike srednje medicinske škole, organizirali su 14. ožujka 2019. godine javnozdravstvenu akciju diljem Hrvatske u povodu Dana bubrega.

 

Javnozdravstvenoj akciji se odazvalo više od 300 osoba, kojima je izmjeren krvni tlak i određena glukoza u krvi, uz niz savjetodavnih savjeta

 

U Zagrebu je akcija provedena na Trgu bana Jelačića. Javnozdravstvenoj akciji se odazvalo više od 300 osoba, kojima je izmjeren krvni tlak i određena glukoza u krvi, uz niz savjetodavnih savjeta. Obilježavanjem se želi podignuti svijest građana o životno važnoj ulozi bubrega za zdravlje cijelog organizma te širiti poruka da je kronična bolest bubrega nedovoljno prepoznata te da se, prepoznaju li se rizici pravovremeno, oštećenje bubrega može spriječiti i liječiti.

Oko 150.000 oboljelih s kroničnom bubrežnom bolesti

Procjenjuje se da 10% odraslog pučanstva u svijetu ima neki oblik kronične bubrežne bolesti, s tendencijom porasta na 17% u sljedećem desetljeću. Otprilike 150.000 građana Hrvatske ima kroničnu bubrežnu bolest, a spoznaja o tome još uvijek nije dostatna.

Najčešći čimbenici rizika za oštećenje bubrega su arterijska hipertenzija i šećerna bolest. Bubrežna bolest u početnoj fazi najčešće nema simptoma, no moguće ju je otkriti jednostavnim testovima poput određivanja proteina i krvi u mokraći ili razine kreatinina u krvi s procjenom glomerularne filtracije. Ako se na vrijeme ne utvrde čimbenici rizika i ne počne liječenje, može doći do progresivnog gubitka bubrežne funkcije te slijedom toga uključivanja bolesnika u program dijalize ili transplantacije bubrega (godišnje se u Hrvatskoj evidentira oko 500 novih bolesnika).

Kronična bubrežna bolest najčešće nastaje neprimjetno i uglavnom nema prethodnih simptoma. Arterijska hipertenzija je još uvijek nedostatno prepoznat uzrok kronične bubrežne bolesti. Po učestalosti je na drugome mjestu uzroka započinjanja nadomjesnog bubrežnog liječenja, od koje se u Hrvatskoj liječi oko 4000 bolesnika (dijalizom i transplantacijom bubrega). Nažalost, najveći broj bolesnika ne doživi uključivanje u program nadomjesnog bubrežnog liječenja jer umiru ranije uslijed pridruženih bolesti srca i krvnih žila, i to žene češće od muškaraca.

 

O suvremenim mogućnostima probira bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti govorila je prof. dr. sc. Lada Zibar, specijalistica interne medicine i nefrologinja iz KBC-a Osijek

 

Otkivanjem kronične bubrežne bolesti u ranim stadijima (od mogućih pet) te pravovremenim liječenjem koje uključuje liječenje arterijske hipertenzije, regulaciju glikemije, liječenje anemije i poremećaja mineralnog metabolizma, može se usporiti razvoj kronične bubrežne bolesti i povećati kvaliteta života bolesnika, što u konačnici rezultira i značajnim uštedama unutar zdravstvenog sustava, na korist svih bolesnika i zdravstvenih djelatnika.

Važnost suradnje primarne zdravstvene zaštite sa sekundarnom i tercijarnom

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana bubrega bila je „Zdravlje bubrega za svakoga i svugdje“ te su izabrani sadržaji koji su prikazivali problematiku u različitim skupinama bolesnika i cjelovit pristup liječenju. Prvoga dana simpozija, nakon prikaza Akcijskog plana za rano otkrivanje i sprečavanje kronične bubrežne bolesti u Hrvatskoj, dr. Dijana Ramić-Severinac prikazala je problem bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti u ordinaciji liječnika opće medicine s naglaskom na kontrolu čimbenika progresije bolesti, naglasivši kontrolu arterijske hipertenzije, koja još uvijek nije zadovoljavajuća. Potom je prof. Lidija Orlić ukazala na važnost suradnje liječnika opće medicine i nefrologa u praćenju bolesnika s transplantiranim bubregom.

 

Dr. Dijana Ramić-Severinac prikazala je problem bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti u ordinaciji liječnika opće medicine s naglaskom na kontrolu čimbenika progresije bolesti

 

Slijedilo je zanimljivo predavanje dr. sc. Tomislava Buluma, dijabetologa. Ukazao je na utjecaj novih lijekova za šećernu bolest, koji osim regulacije glikemije pokazuju dodatan pozitivan učinak na bubrežni i kardiovaskularni ishod te dovode do smanjenja nefropatije i srčanih komplikacija.

Doc. dr. sc. Josipa Radić prikazala je problem antikoagulantnog liječenja u bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti te indikacijama, doziranju i praćenju bolesnika koji uzimaju stare antikoagulantne lijekove poput varfarina i nove (direktne) antikoagulatne lijekove, uključujući dabigatran, rivaroksaban i apiksaban. Posebno je naglašena važnost procjene glomerularne filtracije prilikom izbora oralnih antikoagulantnih lijekova.

Bolesnici s kroničnom bubrežnom bolesti vrlo često imaju neprilagođenu dozu antikoagulantnih lijekova te je prilagodba doze antikoagulantnih lijekova od osobite važnosti. Individualno usmjereno liječenje s naglaskom na moguće štetne događanje važna je komponentna zbrinjavanja te skupine bolesnika.

Prim. dr.sc. Marijana Gulin pokazala je važnost cijepljenja bolesnika protiv hepatitisa B, virusa influence i pneumokoka u bolesnika na kroničnom nadomještanju bubrežne funkcije. Na kraju prvoga dana skupa, doc. Karmela Altabas prikazala je pojam inkrementalne peritonejske dijalize, dok je prof. Mladen Knotek objasnio koje je vrijeme optimalno za početak dijalize te važnost individualnog pristupa na početku nadomjesnog liječenja, uz uvažavanje izbora bolesnika. Naglašena je i važnost kontrole čimbenika progresije kronične bubrežne bolesti i suradnje liječnika primarne zdravstvene zaštite sa sekundarnom i tercijarnom.

Problematika nasljednih bolesti bubrega, važnost translacijske medicine…

Drugoga dana simpozija prof. Danica Galešić Ljubanović i prof. Tamara Nikuseva Martić prikazale su cjelovitu problematiku nasljednih bolesti bubrega s naglaskom na Alportov sindrom i bolest tankih membrana, nudeći mogućnosti nove dijagnostičke obrade putem genske analize, uz od ranije prisutnu histopatološku dijagnostiku problematike Alportovog sindroma.

Dr. sc. Ivana Vuković Brinar i doc. Mario Laganović ukazali su na važnost translacijske medicine te utjecaj nepovoljnog intrauterinog razvoja na bubrežnu bolest u odrasloj dobi. Naglasili su razdoblje intrauterinog razvoja tijekom trudnoće kao jednog od značajnog čimbenika rizika za razvoj bolesti bubrega odrasle dobi. Liječenje i kontrola anemije u bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti još je uvijek nedostatna, a cilj je pripremiti bolesnika za najbolju opciju nadomjesnog liječenja, a to je transplantacijsko liječenje s ciljem održavanja razine hemoglobina 10-11 g/dl.

U Hrvatskoj je svim bolesnicima s anemijom kronične bubrežne bolesti omogućeno liječenje eritropoetinskom terapijom kao i parenteralnom primjenom intravenskog željeza putem dnevnih nefroloških bolnica, o čemu je predavanje održala prof. Ingrid Prkačin. Naglasila je središnju ulogu hepcidina u nastanku anemije kronične bubrežne bolesti te mogućnosti novih lijekova u posteritropoietinskoj eri poput stabilizatora hipoksije inducibilih faktora (HIF) i interleukina 6.

Koštana bolest bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti u terminalnom stadiju liječenja dijalizom je dobro poznata. Zadnjih godina sve se više prepoznaje problem u ranijim stadijima kronične bubrežne bolesti te važnosti probira bolesnika. Zanimljivo predavanje o toj temi održali su prim. Ružica Šmalcelj i prof. Zlatko Giljević, koji su razjasnili posebnosti koštane bolesti te vulnerabilne skupine bolesnika, i to od poremećaja mineralnog metabolizma do patološke frakture.

Povezanost bubrežne bolesti s ostalim organskim sustavima

Sve je više spoznaja i o povezanosti gastrointestinalnog sustava sa zdravljem bubrega te je tema o mikrobioti nešto novo u domeni nefrologije. U predavanju dr. sc. Nikole Sobočana i prof. Ingrid Prkačin pokazana je važnost zdravlja crijeva za stabilnost bubrega, važnost mikrobiote, mikrobioma, simbioze i crijevne disbioze u kroničnoj bubrežnoj bolesti te koje su mogućnosti liječenja prebioticima, probioticima, uključujući i transplantaciju zdrave mikrobiote.

Povezanost bubrežne bolesti s ostalim organskim sustavima je iznimno važna, stoga se prvo očitovanje hematološke bolesti poput multiplog mijeloma može upravo očitovati bubrežnim simptomima, o čemu su predavanje održali doc. Dražen Pulanić i dr. sc. Bojana Maksimović. Naglasak je bio na bubrežnoj bolesti od monoklonske gamapatije neutvrđenog značenja do mijelomskog bubrega i amiloidoze lakih lanaca. Preklapanja u zbrinjavanju bolesnika s autoimunim bolestima su svakodnevnica te visoko diferentne skupine bolesnika pa je suradnja različitih struka važna. Prim. dr. Dubravka Bosnić i prof. Lada Zibar razmatrale su otvorena pitanja kliničkog imunologa/reumatologa i nefrologa u sistemskim bolestima sa zahvaćanjem bubrega.

Simpozij je potvrdio koliko je važna multidisciplinarnost u zbrinjavanju bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti.