Mr. sc. Dean Šarić: Novi trendovi u oftalmologiji
Jedna od aktualnih tema predstavljenih na 8. kongresu Hrvatskog oftalmološkog društva, održanog u Šibeniku u svibnju ove godine, odnosila se na projekt transplantacija rožnica u Hrvatskoj. Širenjem projekta na ostale medicinske centre izvan Zagreba uskoro bi mogle biti zadovoljene hrvatske potrebe za oko 350 transplantiranih rožnica na godinu, naglasio je u razgovoru za „Medix“ ugledni hrvatski oftalmolog s Klinike za očne bolesti KB „Sestara milosrdnica“, mr. sc. Dean Šarić
OGLAS
|
Ovogodišnji kongres Hrvatskog oftalmološkog društva u Šibeniku okupio je niz domaćih i stranih stručnjaka iz tog područja, a tom su prilikom prvi put u Hrvatskoj gostovali i odabrani predavači Američke oftalmološke akademije. Glavna tema kongresa obuhvatila je bolesti prednjega segmenta oka, a posebno je zanimljiv bio prijenos operacija hrvatskih i stranih operatera uživo iz šibenske bolnice. Jedna od novosti u Hrvatskoj odnosi se i na retinopatiju nedonoščadi, za koju odnedavno postoji i Hrvatski registar – CROROP (engl. Croatian register for retinopathy of prematurity). Više o kongresu i predstavljenim novostima rekao nam je dr. Dean Šarić, tajnik Hrvatskog oftalmološkog društva i jedan od članova Organizacijskog odbora Kongresa. MEDIX: Dr. Šarić, ove je godine prvi put na godišnjem kongresu Hrvatskog oftalmološkog društva organiziran i simpozij u suradnji s Američkom oftalmološkom akademijom. Koliki je značaj te institucije na svjetskoj razini? DR. ŠARIĆ: Američka oftalmološka akademija je najjače nacionalno oftalmološko društvo u svijetu. Na njegov značaj djelomično utječe širina američkog tržišta, ali i udio od 25% međunarodnih članova. Njihov godišnji kongres redovito posjećuje nekoliko desetaka tisuća oftalmologa, što ga čini najvećim svjetskim događajem te vrste. Ove će se godine sastanak američke akademije održati u Cancunu – u suradnji s južnoameričkim članovima – i Hong Kongu – za azijsko područje.MEDIX: Kako je došlo do suradnje hrvatske i američke oftalmološke akademije? DR. ŠARIĆ: U Hrvatskoj postoji desetak stručnjaka koji imaju redovito članstvo u Američkoj oftalmološkoj akademiji i prate događanja koja ona organizira. Veći izazov od članstva predstavlja aktivno sudjelovanje na njihovim kongresima koje, s obzirom na veliku konkurenciju, nije jednostavno. Zbog toga već par godina nastojimo predavače Američke oftalmološke akademije dovesti u Hrvatsku kako bismo skrenuli svjetsku pozornost na hrvatsku oftalmologiju, ali i domaćim stručnjacima omogućili stjecanje najnovijih spoznaja i metoda iz različitih područja oftalmologije. Značaj takvoga gostovanja shvatili su i hrvatski oftalmolozi, koji su se ove godine odazvali u čak 30% većem broju. Kongresu su naravno, osim američkih, prisustvovali i vrhunski predavači iz Europe.MEDIX: Na kongresu je bilo dosta riječi o novim tehnološkim trendovima kao i najaktualnijim metodama u rješavanju različitih bolesti oka. Zaostaje li Hrvatska na tom području za svijetom? DR. ŠARIĆ: Hrvatska zaostaje onoliko koliko i gospodarska situacija općenito. U medicini, ali posebno u oftalmologiji, laserske metode u posljednjih desetak godina postižu sve više uspjeha, pri čemu je njihovo djelovanje posebno učinkovito na području prozirnog medija kao što je oko. Samim time vrhunska tehnologija u oftalmologiji postaje prijeko potreban dio liječenja koji optimizam i stručnost liječnika ne mogu zamijeniti. Trudimo se ne zaostajati za svijetom, koliko god je to moguće.U Hrvatskoj postoji i privatna inicijativa koja zbog drugačijeg načina financiranja lakše i brže prati svjetske trendove. U klinikama se pak nastoji i tehnološki što bolje pokriti područje patologije, dok se laserskim zahvatima, koji nisu nužno medicinski indicirani, poput skidanja dioptrije i sl., trenutačno posvećuje manje pažnje nego u svijetu. Najbliže svjetskim trendovima bit ćemo uz pomoć femtolasera (ultrabrzi laser koji proizvodi impuls visokog intenziteta koji traje samo nekoliko femtosekundi – 0.000,000.000,000.001 s), o kojem je u svom predavanju na kongresu govorio prof. Baraquer, a koji bismo za koji mjesec trebali imati i u Zagrebu.MEDIX: Koje su cijene lasera za primjenu u oftalmologiji? DR. ŠARIĆ: Cijene ovise prvenstveno o tipu lasera. Nešto jednostavniji laseri koji se koriste za dijabetičku retinopatiju stoje dvadeset do trideset tisuća eura, a najnovije generacije poput femtolasera i excimer lasera dostižu cijene i od dvjestopedeset tisuća do pola milijuna eura. To naravno ne uključuje vrhunsko održavanje potrebno takvim laserima, koje iznosi dodatnih stotinjak tisuća eura godišnje. U takvoj je situaciji, čak i uz eventualnu donaciju lasera, teško održavati korak s redovitim godišnjim servisiranjem nabavljenog uređaja.Vjerojatno će u trenutku kada općenito osnaži ekonomija u Hrvatskoj i medicina lakše pratiti svjetske tehnološke trendove koji se mijenjaju strahovitom brzinom. MEDIX: U Hrvatskoj je već neko vrijeme aktualan projekt transplantacije rožnica.DR. ŠARIĆ: Presađivanje, odnosno transplantacija rožnice jest kirurški zahvat tijekom koga se pacijentu odstranjuje bolesna i presađuje rožnica davatelja. Više je vrsta operacija, a sve mogu vratiti vid osobama koje bi inače ostale slijepe ili teško narušena vida, bez drugih mogućnosti liječenja. Iako je problem transplantacije rožnica učinkovito riješen u većini europskih zemalja, u Hrvatskoj perzistira već posljednjih 10-15 godina, a nije ga uspjela riješiti Lions očna banka. S obzirom da je rožnica dio tkiva do koga nije tako teško doći kao do srca ili bubrega, te činjenicu da u svijetu postoji višak donorskih rožnica, mislim da nema nikakvog opravdanja što u Hrvatskoj postoji podugačka lista čekanja. MEDIX: Kako se u svezi s tim angažiralo Hrvatsko oftalmološko društvo?DR. ŠARIĆ: Hrvatsko oftalmološko društvo već desetak godina intenzivno radi na tom pitanju. Nakon niza problema nedavno smo ušli u završnu fazu realizacije projekta transplantacije rožnica: otvorena je očna banka i prve su rožnice već transplantirane. Osim bolnice „Sestara milosrdnica“, koja je u proteklih 5-6 godina jedina obavljala transplantacije rožnice, u projekt transplantacije uključen je i KBC Zagreb, a uskoro će se priključiti i bolnice iz Splita, Šibenika i Varaždina, te bi tijekom idućih godinu dana pitanje transplantacije trebalo biti riješeno na području cijele Hrvatske. Na naše je zadovoljstvo uspostavljena i nacionalna lista čekanja, koja će biti dostupna i na internetu, te se uz postojeću transparentost više neće ponavljati slučajevi u kojima bi privatni interesi prevladali potrebu zajednice za transplantacijom.MEDIX: Koliki broj transplantacija očekujete godišnje? DR. ŠARIĆ: U Hrvatskoj je godišnje potrebno oko 350 transplantacija; smatram da je taj broj izvediv. Za zahvat klasičnim tehnikama transplantacije nisu potrebni specijalni laseri, a nakon što projekt krene u svim previđenim centrima izvan Zagreba, moći ćemo već govoriti i o uvođenju femtolasera u postupak transplantacije rožnice.MEDIX: Klinika za očne bolesti KB „Sestara milosrdnica“ referentni je centar za glaukom. Koje su terapijske mogućnosti u liječenju te kronične bolesti? DR. ŠARIĆ: Glaukom je do unatrag desetak godina u Hrvatskoj bio prilično zanemaren. To je dosta neugodna kronična bolest, koja je zbog polagane, ali sigurne progresije poprilično nezahvalna za liječenje. S vremenom je došlo do razvoja dijagnostike i terapije, pa u Vinogradskoj bolnici postoji vrhunski Kabinet za glaukom opremljen kompletnom suvremenom dijagnostikom.Istovremeno na tržištu postoji čak 30-ak lijekova koji se u raznim kombinacijama mogu koristiti za različite profile pacijenata s glaukomom. Kada medikamentno liječenje postigne svoj maksimum, u terapiju se unatrag nekoliko godina mogu uvesti i laserske operacije, poput vrlo učinkovite trabekuloplastike. U slučaju kada ni laser više ne pomaže, preostaju metode klasične kirurgije za koje, s prof. Mandićem kao glavnim operaterom, imamo možda i najjači tim na ovom dijelu Europe. Najnovije metode koje se koriste kada zakaže i klasična kirurgija odnose se na ugradnju valvule koja se mehanički ugrađuje u oko i ispušta tekućinu smanjujući očni tlak. Iako tu tehniku na našem odjelu primjenjujemo već nekoliko godina, u posljednje su vrijeme valvule toliko kvalitetne da su nuspojave postale zanemarive. Njihova je primjena značajna naročito kod glaukoma nastalog nakon transplantacije rožnice, teške šećerne bolesti ili vitrektomija.MEDIX: Kada preporučujete primjenu laserske korekcije dioptrije? DR. ŠARIĆ: Smatram da nije odlučujuća dioptrija već pristup. Sličan je primjer odluka nositi naočale ili kontaktne leće. Naočale imaju svoje prednosti i mane, baš kao i kontaktne leće. Laser zapravo predstavlja još jednu mogućnost kojom osoba može zamijeniti naočale i leće kada želi nešto još udobnije. Njena glavna prednost je udobnost i sloboda koju pruža, ali istovremeno treba imati na umu da je to ipak operativni zahvat te da ima svoju cijenu. Takvu vrstu skupe kirurgije nigdje u svijetu, pa tako niti kod nas, ne pokriva zdravstveno osiguranje.MEDIX: Koliko je dugotrajan učinak laserske korekcije vida? DR. ŠARIĆ: Praktički je doživotan. Može se javiti potreba za eventualnom dokorekcijom u razdoblju 1-3 mjeseca nakon zahvata, ali nakon toga se rožnica remodelira pa nema povrata dioptrije.MEDIX: Vrijedi li isto i za intraokularne leće? DR. ŠARIĆ: Da. Ugradnja intraokularnih leća je poseban pristup koji pomaže u slučajevima kada oko ne može podnijeti laserski zahvat. Tada je moguće u oko ugraditi leću koja također doživotno rješava problem nejasnog vida. U svakom oku, pa tako i onom s intraokularnom lećom, s vremenom može doći do razvoja katarakte, ali i za taj problem postoje rješenja. |
Nakon niza problema nedavno smo ušli u završnu fazu realizacije projekta transplantacije rožnica: otvorena je očna banka i prve su rožnice već transplantirane. Osim bolnice „Sestara milosrdnica“, koja je u proteklih 5-6 godina jedina obavljala transplantacije rožnice, u projekt transplantacije uključen je i KBC Zagreb, a uskoro će se priključiti i drugi centri – ističe dr. Šarić |
OGLASI
