Mr. sc. Boris Poljak: Medicinski potpomognuta oplodnja u Splitu
Poliklinika za ginekologiju i opstetriciju „Cito“, u Splitu jedna je od većih privatnih poliklinika koje se u Hrvatskoj bave područjem medicinski potpomognute oplodnje. Zamišljena kao moderan dijagnostičko- terapijski centar za zaštitu zdravlja žene od djetinjstva do pozne dobi, poliklinika se do sada bavila i zamrzavanjem zametaka u sklopu postupaka izvantjelesne oplodnje. Više o radu Poliklinike, kao i primjeni donesenog Zakona o medicinski oplodnji u Republici Hrvatskoj, rekao nam je dr. Boris Poljak, utemeljitelj, vlasnik i stručni voditelj Poliklinike za ginekologiju i opstetriciju „Cito“
OGLAS
|
MEDIX: Koje sve metode potpomognute oplodnje provodite u Poliklinici „Cito“? DR. POLJAK: Od lipnja 2006. godine bavimo se svim metodama potpomognute oplodnje i jedina smo privatna poliklinika tog tipa u Splitu.MEDIX: Provodi li se umjetna oplodnja i u splitskim bolničkim centrima? DR. POLJAK: U KBC-u Split su se 2001. godine, dok sam još tamo radio, tijekom godinu dana radili postupci izvantjelesne oplodnje (in vitro fertilizacije – IVF). Nakon toga sam otišao u privatnike, a rad na tom području se prekinuo. Nakon preseljenja u nove prostore ponovno se planira oživjeti te metode.MEDIX: Do sada ste imali mogućnost zamrzavanja embrija. Kako će se na vašu polikliniku odraziti primjena Zakona o medicinskoj oplodnji? DR. POLJAK: Metodologija zamrzavanja jajnih stanica nije ista, ali je slična onoj kojom se zamrzavaju zameci. Kod zamrzavanja zametaka dosad smo koristili tzv. slow metodu, dok se preporučuje da se za jajne stanice koristi metoda vitrifikacije. Navodno je kod provođenja te metode bolji uspjeh u preživljavanju i embrija i jajnih stanica.MEDIX: Koliko je uspjeha imala vaša poliklinika u provođenju IVF postupaka? DR. POLJAK: Od 1. siječnja 2009. do 31. lipnja 2009. zamrzavanjem embrija u žena do 35. godine imali smo uspjeh od 26% trudnoća, a kod žena od 35. do 40. godine taj je postotak iznosio 21%. Iskustva sa zamrzavanjem jajnih stanica u Hrvatskoj nemamo, a svjetska iskustva nisu previše obećavajuća. Nedavno je izašao članak u američkom časopisu „Fertility and Sterility“, u kojem su opisani rezultati velike pregledne studije. Oni su pokazali da metoda odmrzavanja jajnih stanica ima 5-6% uspješnosti prema broju postignutih trudnoća. Na sto odmrznutih jajnih stanica realno je dakle očekivati 5-6 trudnoća.MEDIX: Poprima li, prema vašim iskustvima, problem neplodnosti u posljednje vrijeme veće razmjere? DR. POLJAK: Tako mi se čini, iako je to opći dojam. Godišnje metodama medicinski potpomognute oplodnje tretiramo oko 400 parova. Naravno da na to sigurno utječu stres i nezdrav način života, koji uključuje malo fizičke aktivnosti, pušenje i sl., ali veliki doprinos tome daje i sve učestalije odgađanje rađanja. Važni čimbenici su sigurno i učestale spolne infekcije, ranije stupanje u spolni odnos, ali i sve učestaliji muški faktor neplodnosti.MEDIX: Koliko pokušaja inseminacije prakticirate prije odlučivanja na IVF postupak? DR. POLJAK: Najmanje četiri, ali to ovisi i o dobi žene. Ako se radi o mlađoj pacijentici, prakticiramo i do šest pokušaja. Kod žena koje imaju 36 ili 37 godina i nisu uspjele zanijeti, možemo provesti dva, tri ili četiri pokušaja, ovisno koliko žena ima strpljenja.MEDIX: Što je najveći problem u tretiranju neplodnosti? DR. POLJAK: Najveći ograničavajući faktor je zapravo dob žene.MEDIX: Po čemu su postupci medicinski potpomognute oplodnje u žena s policističnim jajnicima specifični? DR. POLJAK: Kod tih pacijentica uvijek treba biti oprezan jer može lakše doći do hiperstimulacije jajnika. Dobro razvijeni protokoli danas međutim omogućavaju da uz malo znanja i opreza učestalost nuspojava bude minimalna. Kod nas je učestalost teških hiperstimulacija manja od 1%.Blaži oblici spontano prolaze u tri do četiri tjedna u slučaju da žena ne zanese, a ako ostane trudna, mogu potrajati i do 12. tjedna trudnoće. Pacijentice s težim slučajevima hiperstimulacije moraju se hospitalizirati, ali njih, na sreću, ima vrlo malo. MEDIX: Mogu li privatne poliklinike imati ugovor s HZZO-om o financiranju pojedinih postupaka?DR. POLJAK: Godine 2008. poslali smo takav upit, ali je odbijen. Šteta je da sredstva koja se ionako ulažu u tu svrhu ne omogućavaju pacijenticama manje čekanje i kvalitetnu skrb koju mogu dobiti u privatnim IVF poliklinikama. Naš biolog je, primjerice, dr. Romac, koji je osnovao laboratorij u „Vuku Vrhovcu“ i iza sebe ima oko 15 tisuća postupaka. MEDIX: Koliko je novca bilo potrebno izdvojiti za jedan IVF postupak u vašoj poliklinici?DR. POLJAK: Jedan IVF postupak stajao je oko 7000 kn. Pritom se podrazumijeva da pacijentica ima kompletnu obradu. U cijenu je bilo uračunato i zamrzavanje viška embrija i čuvanje do tri godine bez ikakve nadoknade. Sada će zbog uvođenja novih metoda morati doći i do korekcije cijena IVF postupka. Ako se međutim može zanijeti inseminacijom, regulacijom prolaktina, indukcijom ovulacije, provođenjem histerosalpingografije ili operativnim rješavanjem postojeće patologije, uvijek ćemo preporučiti manje invazivan, jeftiniji i prirodniji način začeća. MEDIX: Koliku ste uspješnost IVF postupaka do sada bilježili?DR. POLJAK: U prvih šest mjeseci ove godine u stimuliranim je ciklusima u žena mlađih od 35 godina uspjeh IVF postupaka iznosio oko 60% (računajući biokemijske trudnoće i spontane pobačaje, oko 25 %). U slučajevima apsolutne neplodnosti muškaraca, kada se radi o opstruktivnoj azoospermiji može se uz indukciju ovulacije u žene iz testisa aspiracijom finom iglom dobiti spermije. Druga je mogućnost kirurška ekstrakcija komadića tkiva testisa koji se zamrznu i kasnije uz simultanu indukciju ovulacije učini i ekstrakcija spermija. Takvih smo slučajeva imali tek nekoliko. MEDIX: Koliko se često susrećete s problemom policističnih jajnika i kada treba početi liječenje?DR. POLJAK: Imamo jako puno pacijentica s policističnim jajnicima. One najčešće dolaze dosta rano, dok još ni ne planiraju trudnoću jer imaju druge probleme – akne, masnu kosu, oligomenoreje. Realni problem za kasnije začeće predstavljaju stadiji policističnih jajnika kada postoji poremećaj menstruacijskog ciklusa. Vrlo se često sreću upravo granični slučajevi, kod kojih se ne radi o pravim policističnim jajnicima. U dijagnostici osim ultrazvuka i brojanja antralnih folikula pomaže i detaljna hormonska obrada. Pacijentice s policističnim jajnicima zapravo i ne završavaju često na postupcima izvantjelesne oplodnje. Terapiju je važno prilagoditi životnoj dobi pacijentice.Na početku je najvažnije pacijenticama preporučiti mršavljenje i promjenu životnih navika te eventualnu regulaciju ciklusa upotrebom preparata s antiandrogenim djelovanjem. Treba međutim imati na umu da kod sindroma policističnih jajnika postoji stalni višak estrogena koji na čitav niz načina može štetiti pacijentici. Disfunkcijska krvarenja, nepravilno bujanje endometrija, proliferativna aktivnost dojki i sl. nisu rijetkost u tih pacijentica. Ukoliko pacijentica nije spolno aktivna, krvarenja se mogu izazvati gestagenima, dok kod spolno aktivnih žena treba dati neku od kontraceptivnih tableta s antiandrogenim djelovanjem. |
Uzroci neplodnosti su brojni, a njenom porastu pridonose odgađanje rađanja, česte spolne infekcije, stres, nezdrav način života i porast muškog čimbenika neplodnosti, napomenuo je dr. Poljak, vlasnik i stručni direktor privatne Poliklinike „Cito“ iz Splita |
OGLASI
