Mr. Darko Milinović: Stabilnost zdravstvenog sustava unatoč nepovoljnoj gospodarskoj situaciji
Potkraj ožujka ove godine ministar zdravstva u Vladi RH, mr. Darko Milinović, dr. med., predstavio je prve rezultate provedene Reforme zdravstva u Hrvatskoj. Projekt reforme zdravstva pothvat je koji je Hrvatskoj bio nužno potreban; više o njegovoj realizaciji, uspjehu i poteškoćama u pojedinim segmentima rekao je u razgovoru za „Medix“ ministar dr. Milinović
OGLAS
|
Unatoč nepovoljnoj gospodarskoj situaciji, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske odlučilo se na provedbu reforme. Zdravstveni je sustav bilježio goleme dugove, plaćanje lijekova farmaceutskoj industriji kasnilo je 280 dana, liste čekanja bile su među najdužima u europskim zemljama… Osim navedenih problema, Ministarstvo zdravstva se suočilo i s otporom u političkim strukturama, ali i u „vlastitim redovima“ – među liječnicima primarne zdravstvene zaštite. Nakon što je pojedine liječnike, stručnjake u zdravstvu i članove Stručnog savjeta Hrvatskog liječničkog zbora na sastanku upoznao s prvim rezultatima reforme zdravstvenoga sustava, mr. Darko Milinović dobio je podršku u daljnjem nastojanju uređenja sustava. Jesu li postignuti rezultati pokazatelj dobrog smjera reforme, pokušali smo sami doznati kroz pitanja upućena aktualnom ministru zdravstva i socijalne skrbi u Vladi RH. MEDIX: Jeste li zadovoljni početnim rezultatima reforme? MR. DARKO MILINOVIĆ: Reforma zdravstvenog sustava ide predviđenom dinamikom, a prvi rezultati pokazuju da ide u dobrom smjeru. Stabilnost koju pokazuje hrvatski zdravstveni sustav, unatoč vrlo nepovoljnoj gospodarskoj situaciji, ukazuje da smo pravovremeno učinili reformske zahvate bez kojih bi zdravstveni sustav bio u vrlo nezavidnom položaju. Podsjećam da je hrvatski zdravstveni sustav prije godinu dana imao četiri milijarde kuna dospjelog i više od 10 milijardi ukupnoga duga. Novi dug se stvarao dinamikom od 200 milijuna kuna mjesečno. Plaćanje lijekova farmaceutskoj industriji dosegnulo je kašnjenje od 280 dana te je prijetila potpuna blokada isporuke. Liste čekanja su bile netransparentne i među najdužima u Europi.Danas imamo financijski potpuno stabilan zdravstveni sustav. Zaustavljeno je stvaranje novog, a dospjeli dug je prepolovljen. Rok plaćanja farmaceutskoj industriji je prepolovljen, a opskrba lijekovima više ne dolazi u pitanje. Uvedeni su novi lijekovi na listu posebno skupih lijekova, udvostručena sredstva za njihovu nabavu, kao i za nabavu lijekova na recept. Liste čekanja su transparentne i smanjene za 30 do 50%. Idemo u nabavu opreme, poglavito za onkološku dijagnostiku i terapiju u vrijednosti od 800 milijuna kuna. Završen je natječaj i osigurano 50 milijuna kuna za dovršetak projekta informatizacije primarne zdravstvene zaštite (PZZ) „Liječnik bez papira“. Osigurali smo nove izvore financiranja sustava, završavamo niz već započetih projekata te započinjemo nove. To je samo dio onoga što je donijela reforma zdravstvenog sustava do sada, a ako znamo da je reforma kontinuiran proces, s punom odgovornošću možemo reći da smo, za sada, na dobrom putu.MEDIX: Je li reforma uspješno provedena u svim segmentima zdravstva i koje se promjene još mogu očekivati? MR. DARKO MILINOVIĆ: Osim početnog nerazumijevanja među manjim dijelom liječnika primarne zdravstvene zaštite, koji nisu shvatili nužnost i prednosti reformskih rješenja, s velikim zadovoljstvom mogu reći da u svim drugim segmentima reforma ide predviđenom dinamikom te da su do sada sva nova rješenja pokazala odlične rezultate. No, bit će nam potrebno četiri do pet godina kako bismo realizirali sve ono što smo reformom predvidjeli.MEDIX: U kojoj mjeri promjene predviđene Reformom zdravstva odgovaraju europskim standardima i hoće li ulaskom Hrvatske u Europsku uniju biti potrebne daljnje izmjene? MR. DARKO MILINOVIĆ: Zemlje EU nemaju jedinstven model zdravstvenog sustava. Temeljni modeli su Beveridgeov i Bismarckov model, ali svaka zemlja ima niz specifičnosti temeljenih na tradiciji, stupnju gospodarskog razvoja, kvaliteti obrazovanja i drugim okolnostima koje utječu na zdravstveni sustav. Hrvatska ima mješoviti, pretežno Bismarckov model i sve promjene koje smo implementirali reformom sadrže niz pozitivnih iskustava zemalja EU. Stoga je reforma i dio procesa prilagodbe zdravstvenim standardima EU.MEDIX: Jedan od načina stimulacije izvršenog rada novim ugovorom s PZZ-om predstavlja plaćanje „cijene po usluzi“ i dijagnostičko-terapijskih postupaka. Je li taj sistem, koji se pokazao vrlo uspješnim na bolničkoj razini, prilagođen specifičnostima rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti? MR. DARKO MILINOVIĆ: Postupci utvrđeni u popisu dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP) za primarnu zdravstvenu zaštitu, za koje je moguće ispostaviti račun Zavodu, definirani su u dogovoru s Hrvatskom liječničkom komorom i Katedrom za obiteljsku medicinu te predstavljaju postupke koji se svakodnevno provode u ordinacijama. Slijedom navedenog, u potpunosti su prilagođeni razini edukacije, opsegu i načinu rada doktora medicine na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti.MEDIX: U kojoj mjeri liječnici primarne zaštite provode predviđene DTS postupke i jesu li odgovarajuće financirani? Postoji li opasnost od sukoba interesa, odnosno hiperprodukcije nepotrebnih postupaka kako bi se ostvarila maksimalna financijska stimulacija u ordinacijama obiteljske medicine? MR. DARKO MILINOVIĆ: Liječnici koji su potpisali Dodatak Ugovoru u skladu s istim mogu Zavodu ispostaviti račune za izvršene dijagnostičko- terapijske postupke u maksimalnom iznosu od 10% pripadajućih ugovorenih godišnjih novčanih sredstava. Upravo definiranjem maksimalnog godišnjeg iznosa sredstava namijenjenih plaćanju izvršenih DTP-a ograničena je mogućnost provođenja nepotrebnih postupaka s ciljem ostvarivanja financijske dobiti. Napominjem da je od 1. siječnja 2009. značajno proširen ukupan broj postupaka: umjesto dotadašnjih 14, u 2009. godini je utvrđeno ukupno 30 DTP-a.MEDIX: Koji će se modeli koristiti za provedbu standardizacije broja bolesnika po timu, do kada je ona predviđena i koliko je dnevno opterećenje u smislu broja pregleda predviđenog uz postizanje standardnog broja bolesnika? MR. DARKO MILINOVIĆ: Nerazmjeran broj osiguranika po timu posljedica je dugogodišnjeg neujednačenog ugovaranja, osobito nakon što nije zadržan limit najvećeg mogućeg broja osiguranika po timu. Ukupan broj timova u mreži primarne zdravstvene zaštite se smanjio, posebice u nekim dijelovima Hrvatske (npr. Slavoniji) i unatrag nekoliko godina nije došlo do povećanja broja timova. Oba ova čimbenika dovela su do velike razlike u veličini timova; primjerice, u obiteljskoj medicini postoje timovi od 850 do 2800 osiguranika.Stoga je za provedbu ujednačavanja broja osiguranika potrebno razdoblje od nekoliko godina. Definiran je broj osiguranika od 1700 za prosječni tim obiteljske medicine uz moguća odstupanja od – 20 do +20% (minimum 1360 do maksimum 2040). To se naravno odnosi na tim koji ima i standardnu populaciju (koja odgovara dobnoj i spolnoj strukturi stanovnika u RH). Prvi je korak prilagođavanje mreže realnom stanju na terenu. U nekim područjima (slabo naseljena, prometno loše povezana i slično) potrebno je osigurati dostupnost primarnog liječnika i za manji broj osiguranika. Drugi element standardizacije proizlazi iz kombiniranog modela plaćanja u kojem liječnik mora postići 10% plaćanja kroz DTP i 10% kroz preventivne postupke predviđene ugovorom za određene populacijske skupine. Izvršenje ugovornih obveza moguće je samo u timovima koji imaju do 2040 osiguranika. Treći element standardizacije je obavještavanje osiguranika o ograničavanju broja osiguranika po liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radi osiguranja dostupne i kvalitetne zdravstvene zaštite te mogućnosti odabira dostupnog liječnika na svom području. Za ovo rješenje potrebno je ugovoriti nove timove primarne zdravstvene zaštite i/ili postojeće timove preraspodijeliti.Potreba smanjenja maksimalnog broja osiguranika po timu s 2800 na 2040 proizlazi iz velikog radnog opterećenja te nemogućnost provedbe (u budućnosti ugovorene) preventivne zdravstvene zaštite. Primjerice, tim od 2800 osiguranika imat će prosječno 17.920 posjeta u kurativnoj zdravstvenoj zaštiti ili 66 pacijenata dnevno (računajući 273 radna dana u godini) te prosjek dolaska u ambulantu liječnika obiteljske medicine od 6,4 posjeta godišnje. U ovom izračunu se predmnijeva da je osigurana skrb za osiguranike pojedinog liječnika za vrijeme godišnjeg odmora, blagdana i stručnog usavršavanja. U timu od 1700 osiguranika prosječno je 10.880 dolazaka ili 40 pacijenta dnevno. Liječnik u timu s 2800 osiguranika može posvetiti svakom pacijentu 6,3 minute, a u timu s 1700 osiguranika 10,5 minuta. Ova najjednostavnija računica pokazuje da smanjenjem broja osiguranika na standardni broj od 1700 omogućava osiguranicima 40% više vremena u timu liječnika obiteljske medicine. Dio tog vremena je moguće posvetiti provedbi preventivnih mjera zdravstvene zaštite i izvršenju DTP-a.MEDIX: S obzirom na dosta problema u svezi s novim pravilnikom o ortopedskim pomagalima, istaknuli ste kako je u izradi novi, sukladan sugestijama stručne radne skupine koja prati provedbu reforme u PZZ-u. Po čemu će se novi pravilnik razlikovati od postojećeg i hoće li smanjiti stručnu i financijsku odgovornost liječnika primarne zdravstvene zaštite predviđenu sadašnjim pravilnikom? MR. DARKO MILINOVIĆ: Na sjednici Upravnog vijeća Zavoda održanoj 14. travnja 2009. prihvaćene su Izmjene i dopune Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala. Izmjene su donesene u suradnji sa Stručnom radnom skupinom za koordinaciju, praćenje i usmjeravanje reforme u obiteljskoj medicini, Hrvatskom liječničkom komorom, Hrvatskom ljekarničkom komorom, te Hrvatskom stomatološkom komorom.Izmjenama Pravilnika smanjen je broj pomagala koja samostalno može propisati izabrani liječnik, i to na sljedeće skupine: pomagala za urogenitalni sustav, pomagala kod šećerne bolesti, pomagala za probavni sustav (stoma pomagala), te pokrivala za rane. Prema prijedlogu Radne skupine za koordinaciju, praćenje i usmjeravanje reforme u obiteljskoj medicini, izabrani doktori mogu u potpunosti preuzeti stručnu odgovornost za propisivanje pomagala iz navedenih skupina, te djelomično i financijsku odgovornost. Pomagala iz skupine ortopedska pomagala (proteze, ortoze, ortoproteze), invalidska kolica, očna i tiflotehnička pomagala, slušna te pomagala za dijalizu propisuje doktor specijalist odgovarajuće specijalnosti. Propisivanje istih više nije u nadležnosti izabranih doktora. Naznačenim izmjenama značajno je smanjena stručna odgovornosti izabranih doktora: od ukupno 656 pomagala s Popisa pomagala, izabrani doktor može samostalno propisati njih oko 25%, dok ostala pomagala, odnosno rezervne dijelove i popravak pomagala, propisuju specijalisti, odnosno ugovorni isporučitelji. Pomagala koja može propisati izabrani doktor u ukupnim rashodima Zavoda za ortopedska i druga pomagala sudjeluju s oko 55%. Kako za pomagala koja propisuju izabrani doktori više nije potrebno odobrenje liječničkog povjerenstva Zavoda, izmjenama Pravilnika pojednostavljena je procedura i skraćen postupak ostvarivanja prava osiguranih osoba na pomagala.MEDIX: Jedan od predstojećih projekata obuhvaća i postizanje „Ordinacije bez papira“ do proljeća 2010. Što sve predviđena informatizacija obuhvaća? MR. DARKO MILINOVIĆ: „Ordinacije bez papira“ bit će jedan od pozitivnih rezultata informatizacije koja je u tijeku. U sljedećih godinu dana informatizirat će se najveći dio sustava primarne zdravstvene zaštite (djelatnost obiteljske medicine, zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece i zdravstvene zaštite žena). Nadalje, ovim sustavom povezat će se ljekarne, koje su već odavno informatizirane, i biokemijski laboratoriji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji također više godina rade u već informatiziranom sustavu. U sustav će se povezati i specijalističko-konzilijarna djelatnost u bolnicama i izvan nje, zajedno sa sustavom naručivanja na dijagnostičke i specijalističke preglede u bolnicama.„Ordinacije bez papira“ znače da unutar ovog sustava pacijenti, liječnici, ljekarnici i laboratorijski djelatnici neće trebati papirnate obrasce (recepti i uputnice bit će dostavljani elektronički, a nalazi će se automatski dostavljati odabranim liječnicima primarne zdravstvene zaštite, koji će ih onda koristiti za uspješnije liječenje pacijenata). Pacijentima će samo na običnom papiru biti, kao podsjetnik, isprintane obavijesti o propisanom lijeku ili vremenu i mjestu gdje se trebaju javiti na pretragu. Na taj način znatno će se smanjiti hodanje pacijenata kroz sustav, a svi podaci potrebni za uspješno liječenje pacijenata kolat će i bit će spremani unutar uređenog sustava za sve učinjene transakcije i pretrage, bez mogućnosti gubitka ili nepodizanja od pacijenata. MEDIX: Jedna od zamjerki Koordinacije hrvatskih obiteljskih liječnika (KoHOM) na aktualni model informatizacije putem CEZIH-a (Centralni zdravstveni informatički sustav) odnosi se na tajnost osobnih podataka pacijenata. Na koji se način ona trenutačno kontrolira i koje će mjere sigurnosti postojati u sklopu potpune informatizacije sustava kroz „Ordinaciju bez papira“?MR. DARKO MILINOVIĆ: Izvrsno je da KoHOM vodi brigu o sigurnosti i tajnosti osobnih podataka pacijenata. Upravo je zaštita tajnosti i sigurnosti vrlo osjetljivih podataka pacijenata jedan od ključnih razloga zašto želimo za godinu dana završiti informatizaciju sustava primarne zdravstvene zaštite u cjelini. Svi podaci bit će spremljeni u jedinstvenu sigurnu bazu i bit će korišteni samo od ovlaštenih zdravstvenih djelatnika. Kod svih obiteljskih liječnika danas tajnost osobnih podataka pacijenata jamče samo dvije obične brave, jedna na ulaznim vratima ordinacije i druga na najčešće limenim ormarima za zdravstvene kartone pacijenata, a koje se vrlo često ostavljaju nezaključanima zbog kvara na bravicama, zagubljenih ključeva, promjena liječnika i sestara i sl. Priznat ćete da do ovih podataka eventualno zainteresirani relativno lako mogu doći. Još je veći problem što danas velik broj informatičkih i „informatičkih“ tvrtki koje su liječnici u prošlosti angažirali za postavljanje informacijskih zdravstvenih sustava u njihove ordinacije, na kojekakvim disketama, prijenosnim računalima i računalima po uredima i serverima, raspolaže s tim osobnim podacima. Upravo zbog toga ovo Ministarstvo želi za godinu dana potpuno urediti informacijski sustav. Ovaj sustav bit će dostupan uz korištenje tehnologije zaštite podataka kakva se koristi u bankovnim i obavještajnim transakcijama. Dakle, bit će potpuno sigurni, a podatke će moći koristiti samo ovlašteni djelatnici, s tim da će se točno znati tko je gledao i ispravljao podatke i ima li za to pravo.MEDIX: Spomenuli ste da ćete nastojati smanjiti financijsko kažnjavanje liječnika te kazne, odnosno sankcije, najprije uputiti u vidu opomene. Po kojim sve točkama novog ugovora liječnici mogu biti financijski kažnjeni, odnosno kojih se sve limita moraju pridržavati? MR. DARKO MILINOVIĆ: Tijekom 2009. godine, a sukladno stavu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, kontrolirajući izvršenje ugovornih obveza ugovornih subjekata Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nisu izricane mjere u obliku financijskog kažnjavanja liječnika kada su nađene nepravilnosti u izvršavanju ugovornih obveza. Ove godine izricane su samo mjere opomene bez novčanih uskrata u obliku 10 ili 30% mjesečnog iznosa ugovorenih sredstava sukladno ugovoru. Sukladno općim uvjetima ugovaranja i ugovoru, liječnici mogu biti sankcionirani zbog povećane potrošnje lijekova na recept iznad ugovorene kada je ta potrošnja medicinski neopravdana, zbog povećane stope bolovanja iznad ugovorene kada vođenje bolovanja nije medicinski opravdano i indicirano, zbog povećanog propisivanja kućne njege i fizikalne terapije u kući kada one nisu medicinski opravdane i indicirane te nepropisnog propisivanja recepata, uputnica i putnih naloga.MEDIX: Po kojim je standardima osmišljena indeksacija kao jedna od metoda kontrole rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti? Koliko je uz nju moguće poštovati načela dobre kliničke prakse u svakodnevnom radu? MR. DARKO MILINOVIĆ: Ugovorom je utvrđeno da će se praćenje kretanja stope bolovanja, potrošnje sredstava za lijekove propisane na recept te broja uputnica izdanih za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu koristiti kao jedna od metoda kontrole izvršenja ugovornih obveza. Na temelju tih kriterija utvrđuje se prosječan indeks urednog izvršenja ugovornih obveza. Spomenuta metoda nikako ne bi smjela utjecati na stručnost rada liječnika te nepoštivanje načela dobre kliničke prakse jer služi primarno za praćenje rada liječnika. Sankcioniranje liječnika zbog odstupanja u stopi bolovanja, potrošnji za lijekove na recept ili broju uputnica moguće je isključivo ukoliko je isto neopravdano. Nadalje, iznos sredstava za lijekove propisane na recept značajno je uvećan i odgovara realnoj potrošnji ostvarenoj u 2008. godini. I utvrđena stopa bolovanja za 2009. godinu odgovara realnoj prosječnoj stopi bolovanja ostvarenoj u 2008. godini, pa je utvrđeni standard za praćenje izvršenja ugovornih obveza metodom indeksacije realan i ostvariv.MEDIX: Podrazumijeva li se indeksacijom uputnica njihov broj ili vrsta propisanih usluga? MR. DARKO MILINOVIĆ: Kao što sam rekao u odgovoru na prethodno pitanje, broj uputnica, kao i vrsta, važni su parametri indeksacije, ali samo neopravdano davanje uputnica podliježe eventualnim ugovornim sankcijama.MEDIX: Odgovara li predviđena stopa bolovanja realnim uvjetima u Hrvatskoj? MR. DARKO MILINOVIĆ: Upravo je to jedna od važnih promjena u ovogodišnjim aneksima ugovora za PZZ. Realna stopa bolovanja u Hrvatskoj je oko 3,6, a ako se isključe komplikacije trudnoće, profesionalna oboljenja i povrede na radu, onda ona iznosi oko 3,1 i ta stopa je uključena u ove anekse. Podsjećam da je u temeljnom ugovoru ona bila 2,6, što je bilo nerealno. Takvu stopu liječnici u PZZ-u nisu mogli realizirati te su bili izloženi riziku kažnjavanja, sukladno temeljnom ugovoru. Upravo smo stoga promijenili parametre i olakšali uvjete poslovanja liječnicima koji su potpisali anekse. Nažalost, neki liječnici to nisu prepoznali te se i dalje, nepotrebno, izlažu riziku nepoštivanja ugovornih obaveza, a time i mogućnosti umanjenja glavarine.MEDIX: Prvi rezultati reforme ukazuju na uspjeh u racionalizaciji potrošnje lijekova. U kojem je segmentu postignuta najveća ušteda? MR. DARKO MILINOVIĆ: Nakon utvrđivanja novih cijena lijekova i donošenja nove Osnovne i Dopunske liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, planirana je ušteda za lijekove do kraja godine od 280 milijuna kuna. Ističem, međutim, da je godišnji rast volumena prodanih lijekova na razini 6-8%. Iako su nove liste lijekova u primjeni od 17. ožujka 2009., uspoređujući podatke o potrošnji lijekova propisanih na recept u ukupnom iznosu tijekom prvih 16 tjedana 2008. u odnosu na 2009. godinu, razina potrošnje je ove godine na razini 90% u odnosu na godinu ranije.U cilju racionalizacije potrošnje lijekova, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje proveo je javni Natječaj za nabavu posebno skupih lijekova za 2009. godinu. Temeljem grupa lijekova koje je naručitelj odabrao natječajem, ostvarena je ušteda više od 34 milijuna kuna do kraja godine. Zajedničkim Naputkom ministra zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 11. rujna 2009. bitno je olakšan i ubrzan način ostvarivanja prava osiguranih osoba na preporučene lijekove – više se ne izdaju posebna rješenja u upravnom postupku. Izmijenjen je i način ostvarivanja prava na lijekove koji nisu u važećim listama lijekova Zavoda: ocjenu o stručno-medicinskoj indiciranosti primjene takvog lijeka donosi stručno Povjerenstvo za lijekove bolnice i više nije potrebno posebno odobrenje Zavoda za početak liječenja.Od 17. veljače 2009. u primjeni je i Pravilnik o propisivanju i izdavanju lijekova na recept u kojem je bitna novina mogućnost propisivanja lijekova na ponovljivi recept, čime je omogućeno da osigurane osobe na recept dobiju propisanu terapiju do najviše 180 dana. MEDIX: Je li provedbom reforme unapređena kvaliteta zdravstvene zaštite i koji su ključni pomaci za pacijente?MR. DARKO MILINOVIĆ: Osnovni cilj cjelokupne reforme je i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite za hrvatske građane. Smanjenje lista čekanja za 30 do 50%, njihova transparentnost, koja je bitno umanjila percepciju korupcije u zdravstvu, stabilizacija bolničkog sustava, stimuliranje višesmjenskog rada kako bi se bolje iskoristili postojeći stručni i tehnološki kapaciteti, udvostručena izdvajanja za posebno skupe lijekove, skraćenje procedure dobivanja tih lijekova na sedam dana, uvođenje šest mjesečnih recepata, izmjena pravilnika za ortopedska pomagala, uvođenje interne uputnice kako bi se smanjilo administriranje i čekanje u ambulantama PZZ-a, povećano izdvajanje za lijekove na recept s 2,5 na 3,1 milijardu kuna, kupnja nove medicinske opreme u vrijednosti 800 milijuna kuna, dogradnja i osuvremenjivanje bolnica, poliklinika i domova zdravlja u Puli, Rijeci, Zadru, Splitu, Varaždinu, Bjelovaru, Novalji, Visu, Merkuru, KBC-u Zagreb i niz drugih, reforma hitne medicinske pomoći, o kojoj se malo govori, a jedan je od najznačajnijih i najvećih projekata u zdravstvenom sustavu, samo su neki od kvalitativnih pomaka za pacijenta, ali i za zdravstveni sustav u cjelini. MEDIX: Jedan od planova predviđenih za ostvarenje od 1. svibnja uključivao je i definiranje preventivnih programa te mehanizam njihovog provođenja? Što je postignuto?MR. DARKO MILINOVIĆ: Radna skupina Ministarstva zdravstva izradila je prijedloge preventivnih aktivnosti za koje postoje usuglašeni znanstveni i stručni stavovi da su ti postupci efikasni i izvodivi u svakodnevnom radu u ambulanti. Predloženi program obuhvaća različite dobne skupine s obzirom na specifične rizike po zdravlje i mogućnosti intervencije (navedeni preventivni programi nisu dio Nacionalnih preventivnih programa). U svrhu procjene provodljivosti predloženog preventivnog programa, načinjena je simulacija vremenskog opterećenja za različite timove, koji se razlikuju po broju i dobnoj strukturi populacije. Prosječno opterećenje preventivnim programom je sat dnevno, a polovica tog vremena je preventivni rad medicinske sestre u timu obiteljske medicine. Razrađeno je praćenje izvršenja preventivnog programa, uz prijeko potrebnu informatičku podršku. Uz tu podršku liječnik i medicinska sestra vrijeme za provođenje preventivnog programa koriste isključivo u tu svrhu, a prikupljanje podataka i izvještavanje je osigurano informatičkim programom.MEDIX: Jeste li zadovoljni uspjehom uspostavljanja nacionalne liste čekanja (NLČ) u listopadu 2008.? MR. DARKO MILINOVIĆ: Nacionalna lista čekanja jedan je od najuspješnijih projekata Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.NLČ je prvi put u Hrvatskoj uspostavljena kao jedinstvena i cjelovita baza podataka koja u svakom trenutku daje odgovor na pitanja: tko čeka, na koji postupak, koliko dugo, u kojoj ustanovi, je li na isti postupak naručen i u drugoj ustanovi te u kojim bolničkim ustanovama se na isti postupak čeka kraće. NLČ daje prosjek čekanja za sve postupke koji se obavljaju u bolničkim ustanovama te omogućuje usporedbu s drugim zemljama. Na temelju takvih usporedbi, sa zadovoljstvom možemo konstatirati da se u Hrvatskoj na većinu dijagnostičkih i operativnih postupaka čeka kraće nego u europskim zemljama. Uvidom u listu čekanja i evidencijom svih onih koji čekaju dulje od prosjeka te telefonskim preusmjeravanjem istih u druge bolničke ustanove, do sada su pozvana 64.572 pacijenta, a preusmjereno njih 1863, čime su liste čekanja značajno smanjene.Transparentnost NLČ omogućava usporedbu učinkovitosti rada u hrvatskim bolnicama, što omogućava stimuliranje onih koji rade bolje i više. Sustav financiranja od HZZO-a usporedbom s NLČ onemogućava bilo kakvo manipuliranje bolnica listama čekanja. Činjenica da su od listopada 2008. liste čekanja smanjene za 30- 50% najbolji je pokazatelj uspješnosti projekta te najveći razlog za zadovoljstvo, o čemu svjedoče i brojne poruke zahvalnosti preusmjerenih pacijenata.MEDIX: U kojoj je mjeri na smanjenje liste čekanja imala utjecaja suradnja HZZO-a s isključivo privatnim zdravstvenim ustanovama i koji je daljnji plan po tom pitanju? MR. DARKO MILINOVIĆ: U razdoblju od 13. listopada 2008. do 31. prosinca 2008. godine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ugovorio je provođenje dijagnostičkih postupaka kompjutorizirane tomografije (CT) i magnetske rezonance (MR) sa sedam ustanova u cilju smanjenja lista čekanja na spomenute postupke. U ugovorenom razdoblju obavljena su ukupno 304 CT te 437 MR postupaka, koji su svakako imali utjecaj na smanjenje duljine čekanja na obavljanje naznačenih postupaka.MEDIX: Osim već postignutih ciljeva, koji projekti još predstoje u izvedbi reforme hrvatskog zdravstva i do kada se oni planiraju ostvariti? MR. DARKO MILINOVIĆ: Sve navedeno je u tijeku ili će biti započeto tijekom ove godine, a završeno u idućih četiri do pet godina. Naravno, ukoliko ne bude nepredviđenih događanja, kao što je, na primjer, nepredvidiva stopa recesije ili neki drugi događaji na koje ne možemo utjecati. |
Reforma zdravstvenog sustava ide predviđenom dinamikom, tvrdi ministar zdravstva u Vladi RH mr. Darko Milinović
Činjenica da su od listopada 2008. liste čekanja smanjene za 30-50% najbolji je pokazatelj uspješnosti projekta reforme te najveći razlog za zadovoljstvo – istaknuo je ministar Milinović na tiskovnoj konferenciji u Ministarstvu zdravstva RH u ožujku ove godine |
OGLASI
