MEDIX, God. 26 Br. 141  •  Cochrane sustavni pregled  •  Dermatovenerologija HR ENG

Lokalna primjena benzoilperoksida u liječenju akni

Akne su vrlo čest medicinski problem koji ima značajne ekonomske učinke, a uzrokuje psihološke promjene te potencijalno i ožiljke. Lokalna primjena benzoil-peroksida (BPO) često se koristi u liječenju akni, ali njegova učinkovitost i sigurnost nisu jasne. Cilj ovog sustavnog preglednog članka je utvrditi učinkovitost BPO-a u liječenju akni. Pretražene su četiri različite elektroničke baze podataka kao i pet elektroničkih registra kliničkih istraživanja, zaključno s 19. veljače 2019. U sustavni pregledni članak uključena su istraživanja koja su uspoređivala lokalnu primjenu BPO-a (uključujući različite formulacije i koncentracije) ili promjenu BPO-a u kombinaciji s drugim metodama liječenja s placebom, nikakvim liječenjem ili drugim aktivnim lokalnim medicinskim pripravcima (samih ili kombinacijama drugih pripravaka koje nemaju u sastavu BPO) u liječenju akni lica i trupa.

U analizu je uključeno 120 istraživanja (29.592 ispitanika randomiziranih u 116 istraživanja; u četiri istraživanja broj randomiziranih ispitanika nije jasan). Devedeset jedno istraživanje je uključivalo i muškarce i žene. Raspon dobi ispitanika je od 18 do 30 godina, a u 72 istraživanja ispitivani su učinci liječenja blagih do umjerenih akni, dok je 26 istraživanja uključivalo ispitanike s izraženim aknama. Liječenje u 80 istraživanja trajalo je dulje od osam tjedana, a u 108 istraživanja i do 12 tjedana. Financiranje nije opisano u 63 istraživanja, dok je 50 istraživanja financirala industrija. Istraživanja su kategorizirana u kratka (trajanje od dva do četiri tjedna), srednje duga (pet do osam) ili duga (dulje od osam tjedana).

Za ishod „procjena ispitanika o poboljšanju” BPO može biti učinkovitiji od placeba ili nikakvog liječenja (RR 1,27, 95% CI 1,12 do 1,45; tri istraživanja; 2234 ispitanika; trajanje 10-12 tjedana; niska razina dokaza). Postoji mala ili nikakva razlika između BPO-a i adapalena (RR 0,99, 95% CI 0,90 do 1,10; pet istraživanja; 1472 ispitanika; trajanje 11-12 tjedana; niska razina dokaza) te između BPO-a i klindamicina (RR 0,95, 95% CI 0,68 do 1,34; jedno istraživanje; 240 ispitanika; trajanje 10 tjedana) (ovaj ishod nije opisan u usporedbi BPO-a s eritromicinom ili salicilnom kiselinom).

Za ishod „povlačenje iz istraživanja zbog nuspojava” rizik od prekidanja liječenja može biti veći u skupini liječenih BPO-om u usporedbi s placebom ili nikakvim liječenjem (RR 2,13, 95% CI 1,55 do 2,93; 24 istraživanja; 13.744 ispitanika; trajanje 10-12 tjedana; niska razina dokaza). Najčešći razlozi prestanka liječenja bili su eritem, svrbež i pečenje kože. Dokazi niske kvalitete uspoređivali su BPO i adapalen (RR 1,85, 95% CI 0,94 do 3,64; 11 istraživanja; 3295 ispitanika; trajanje 11-24 tjedana; uzrok povlačenja iz istraživanja nepoznat), BPO i klindamicin (RR 1,93, 95% CI 0,90 do 4,11; osam istraživanja; 3330 ispitanika; trajanje 10-12 tjedana; uzroci povlačenja iz istraživanja su lokalna hipersenzitivnost, svrbež, eritem, edem lica, osip i pečenje kože), eritromicin (RR 1,00, 95% CI 0,07 do 15,26; jedno istraživanje; 60 ispitanika; trajanje osam tjedana; povlačenje iz istraživanja zbog dermatitisa) te salicilna kiselina (ni jedan ispitanik nije imao nuspojavu zbog koje se povukao iz istraživanja; jedno istraživanje; 59 ispitanika; trajanje 12 tjedana). Rezultati pokazuju kako je razlika između navedenih skupina malena ili je uopće nema, međutim ne može se iznijeti čvrst zaključak s obzirom da su dokazi vrlo niske kvalitete.

Za ishod „udio ispitanika koji su imali nuspojave” dokazi vrlo niske razine ostavljaju dvojbu imaju li ispitanici liječeni BPO-om češće nuspojave nego skupina liječena placebom ili nije liječena (RR 1,40, 95% CI 1,15 do 1,70; 21 istraživanje; 11.028 ispitanika; trajanje 10-12 tjedana), adapalenom (RR 0,71, 95% CI 0,50 do 1; sedam istraživanja; 2120 ispitanika; trajanje 11-24 tjedna), eritromicinom (ni jedan ispitanik nije imao nuspojavu; jedno istraživanje; 89 ispitanika; trajanje 10 tjedana) ili salicilnom kiselinom (RR 4,77, 95% CI 0,24 do 93,67; jedno istraživanje; 41 ispitanik; trajanje šest tjedana). Dokazi umjerene razine ukazuju kako je rizik nastanka nuspojava veći u skupini liječenih BPO-om uspoređujući s klindamicinom (RR 1,24, 95% CI 0,97 do 1,58; šest istraživanja; 3018 ispitanika; trajanje 10-12 tjedana); interval pouzdanosti međutim pokazuje da je ta razlika malena ili je nema. Najčešće nuspojave bile su blage do umjerene, a uključivale su suhoću kože, iritaciju, dermatitis, bol i svrbež.

BPO bi mogao biti učinkovitiji od placeba ili nikakvog liječenja
Trenutačni dokazi pokazuju da bi BPO kao monoterapija ili dodatak liječenju mogao biti učinkovitiji od placeba ili nikakvog liječenja akni, a postoji nikakva ili malena razlika između BPO-a, adapalena ili klindamicina.

Dokazi ne pokazuju jasno izaziva li BPO češće nuspojave od adapalena, eritromicina ili salicilne kiseline. Udio ispitanika koji je prekinuo liječenje veći je u skupini liječenih BPO-om nego u skupini koja nije liječena ili je koristila placebo. Prestanak liječenja povezan je više s tolerancijom nego sa sigurnošću primjene. Rizik od nastanka blagih do umjerenih nuspojava veći je u skupini liječenih BPO-om nego klindamicinom.

Potrebno je još istraživanja koja uspoređuju različite preparate ili koncentracije BPO-a u kombinaciji ili kao monoterapija.


Yang Z, Zhang Y, Lazic Mosler E, Hu J, Li H, Zhang Y, Liu J, Zhang Q. Topical benzoyl peroxide for acne. Cochrane Database Syst Rev 2020. March 16. CD011154