Kronična bubrežna bolest

Prije deset godina kronična bubrežna bolest definirana je kao smanjenje glomerularne filtracije ili oštećenje bubrega koje se najčešće manifestira albuminurijom. Danas je poznato kako je kronična bubrežna bolest jedan od najvećih javnozdravstvenih problema. Oko 10% odraslog stanovništva u razvijenim zemljama ima kroničnu bubrežnu bolest. Šećerna bolest, odnosno dijabetička nefropatija, hipertenzija i ateroskleroza glavni su uzroci kronične bubrežne bolesti, barem u razvijenom dijelu svijeta. Kardiovaskularni morbiditet i mortalitet najvažnije su komplikacije kronične bubrežne bolesti. Pravovremeno otkrivanje ugroženih osoba te osoba s početnom kroničnom bubrežnom bolesti značajno je za prevenciju mnogobrojnih komplikacija i usporavanje progresije bubrežnog zatajenja. Redovitom pretragom urina, tj. određivanjem albuminurije ili proteinurije te procjenom glomerularne filtracije moguće je na vrijeme otkriti kroničnu bubrežnu bolest. Lijekovi koji blokiraju renin-angiotenzin-aldosteronski sustav, ACE inhibitori i blokatori AT receptora, statini, te blokatori kalcijskih kanala neophodni su u zaustavljanju progresije kronične bubrežne bolesti i u liječenju kardiovaskularnih komplikacija. 

Ključne riječi:
albuminurija; glomerularna filtracija; kardiovaskularne bolesti; komplikacije kronične bubrežne bolesti; kronična bubrežna bolest