MEDIX, God. 24 Br. 129  •  Sponzorirana reportaža  •  Psihijatrija HR ENG

Konferencija o mentalnom zdravlju – „Razgovarajmo“

Goran Račetović

Konferencija je održana 5. i 6. veljače 2018. u Banjoj Vrućici kod Teslića. Tijekom skupa organizirani su multimedijski prikazi, panel-diskusije, izložba radova i proizvoda korisnika, uz ravnopravni dijalog svih sudionika. Cilj konferencije bio je predstavljanje rezultata Faze II Projekta mentalnog zdravlja u BiH (2014.–2018.), s posebnim naglaskom na važnost osnaživanja korisnika i korisničkih udruženja i profesionalaca iz područja mentalnog zdravlja u lokalnim zajednicama, zaposlenih u 71 centru za zaštitu mentalnog zdravlja širom Bosne i Hercegovine. Postignuti rezultati i definirane prepreke koje se pojavljuju ili su zaostale u provedbi reforme mentalnog zdravlja u BiH rezultirale su i glavnim zaključcima konferencije, među kojima su potreba daljnje podrške dosadašnjim postignućima (kontinuirano unapređenje usvojenog i implementiranog) te iznalaženje dodatnih načina svladavanja poteškoća u budućem radu. Nastavak podrške Vlade Švicarske kroz realizaciju treće faze Projekta mentalnog zdravlja u BiH bit će snažan poticaj svima za nastavak dosadašnjih postignuća.


 

Hotel Kardijal u Banjoj Vrućici kod Teslića (Bosna i Hercegovina) bio je domaćin II. bosansko-hercegovačke Konferencije o mentalnom zdravlju –„Razgovarajmo“. Skup je, uz nazočnost oko 300 sudionika iz cijele BiH, održan 5. i 6. veljače 2018. Cilj konferencije je prije svega bio na jednome mjestu okupiti predstavnike različitih grupa profesionalaca iz područja mentalnog zdravlja: korisnička udruženja, kreatore politika iz entitetskih ministarstava zdravlja i socijalnih sektora, djelatnike institucija javnoga zdravstva, menadžment zdravstvenih ustanova i entitetskih agencija za standardizaciju, certifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvalitete u pružanju usluga na području mentalnog zdravlja. Konferencija je okupila ravnopravne sudionike u svim segmentima zaštite mentalnog zdravlja, bez tendencije za znanstvenim doprinosima, ali uz izuzetnu stručnost i profesionalnost u radu.

 

Predstavnici/e ministarstava zdravstva, rukovoditelji domova zdravlja, zavoda zdravstvenog osiguranja, udruženja korisnika usluga mentalnog zdravlja, psihijatrijske klinike i centra za socijalni rad sudjelovali su u prvoj panel-diskusiji posvećenoj pitanjima kontinuiteta brige i stvaranje preduvjeta za potpunu inkluziju osoba s mentalnim poremećajima u zajednici putem definirane suradnje unutar sektora i između različitih sektora

U posljednjih osam godina, zahvaljujući nesebičnoj podršci Vlade Švicarske, Projekt mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini (koji je glavni organizator konferencije), a koji provodi Asocijacija XY iz Sarajeva, u suradnji i s punom podrškom entitetskih ministarstava zdravlja (Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Vlade Republike Srpske i Federalno ministarstvo zdravstva u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine), nosilac je spektra sveobuhvatnih programa i procesa unapređenja reforme mentalnog zdravlja u cijeloj Bosni i Hercegovini. Tim događajem je na najbolji način zaokružen proces provođenja aktivnosti druge faze Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini (2014.–2018.).

Rad s korisnicima u središtu zanimanja

Tijekom godina, Projekt mentalnog zdravlja u BiH neprekidno je unaprjeđivao rad s korisnicima kako bi se reducirala stigmatizacija osoba s mentalnim poteškoćama. To je rezultiralo razvijanjem nekoliko korisničkih udruženja, koja su postala respektabilni partneri u lokalnim zajednicama i primjeri dobre prakse za ostale zajednice. Istaknuta je važnost bliskih veza korisničkih udruženja sa službama zaštite mentalnog zdravlja koje trebaju biti kontinuirani ohrabrujući i održavajući faktori, a čiji su profesionalci izgradili bliske veze s korisnicima usluga i nerijetko postali najbolji zagovarači njihovih potreba u zajednici, čime se pridonosi socijalnoj inkluziji osoba s duševnim poteškoćama.

 

Na konferenciji je istaknuta važnost bliskih veza korisničkih udruženja sa službama zaštite mentalnog zdravlja koje trebaju biti kontinuirani ohrabrujući i održavajući faktori, a čiji su profesionalci izgradili bliske veze s korisnicima usluga i nerijetko postali najbolji zagovarači njihovih potreba u zajednici, čime se pridonosi socijalnoj inkluziji osoba s duševnim poteškoćama. Na pitanje upućeno Edinu Hodžiću iz Udruženja “Most” u Vitezu, sudioniku treće panel-diskusije, o tome što za njega znači socijalna inkluzija odgovor je bio: “To što danas sjedim ovdje."

Posljednjih smo godina svjedoci osnivanja prva dva socijalna poduzeća kao rezultat promišljanja svih uključenih u nove koncepte zaštite mentalnog zdravlja u BiH. Prikaz inkluzijskih aktivnosti koje stavljaju korisnike u središte zanimanja (organiziranje ili sudjelovanje u nacionalnim ili entitetskim obilježavanjima Svjetskog dana mentalnog zdravlja, javni nastupi s umjetnicima u lokalnoj zajednici, promocije knjiga i druge manifestacije) pokazuje da investiranje u poticanje preostalih kapaciteta svake od osoba s težim mentalnim poremećajima ima ozbiljnog utjecaja na poboljšanje kvalitete njihovih života, što je jedan od temeljnih ciljeva reforme i željenih ishoda ove faze Projekta mentalnog zdravlja u BiH.

Integralni dio konferencije bila je i izložba radova i proizvoda korisnika iz desetak sredina, koji su fascinirali sudionike. Velik broj sudionika je kupnjom nekog od predmeta sa sobom ponio uspomenu na konferenciju, ali i dao podršku svima koji su se potrudili da proizvodi budu predstavljeni.

Ljudski resursi – potencijal za budućnost

Aktivnosti Projekta mentalnog zdravlja u BiH imali su za cilj i osnaživanje ljudskih resursa u centrima za mentalno zdravlje u cijeloj zemlji kroz uniformne edukativne cikluse za sve ili pojedine struke u multidisciplinarnim timovima. Uniformnost edukacije teži i uniformnosti praksi uz ojačavanje kompetencija svih članova tima. Radne terapije uz kontinuitet i unapređenje usvojenih principa rada metodama koordinirane skrbi te uvedena praksa supervizije na radnom mjestu ili kroz grupne supervizijske radionice među najboljim su pokazateljima napretka.

 

U sklopu radne terapije koju u centrima za mentalno zdravlje i drugim ustanovama za zaštitu mentalnog zdravlja, kao i korisničkim udruženjima, provode educirani radni terapeuti nastaju zanimljivi upotrebni predmeti od čije prodaje se nabavlja novi materijal za rad


Akreditiranje više od 60% centara za mentalno zdravlje značajan je rezultat projektnih aktivnosti, čime je standardizacija uvjeta, načina rada i pristupa omogućila dodatnu senzibilizaciju profesionalaca prema potrebama korisnika, ali i otvorila put radu utemeljenom na integrativnim i holističkim principima. Svoje potrebe korisnici sada slobodnije izriču, a aktivnim sudjelovanje preuzimaju svoj oporavak „u svoje ruke“.

Potrebe za unapređivanjem standarda i prijedlozi za modifikacije naišli su na odobravanje većine sudionika. U razgovorima tijekom panel-diskusija naglašena je potreba za daljnjim posvećivanjem što više vremena korisnicima u cilju pružanja kvalitetnije pomoći u oporavku.

Reforma – proces u kontinuitetu

Istrajnost u reformskim procesima kroz osmišljene programe u okviru Projekta mentalnog zdravlja u BiH unaprijedila je znanja svih uključenih u procese, ali i značajno pomogla u približavanju korisnika profesionalcima te učvršćivanju terapijskih saveza. Dva dana zajedničkog rada i druženja dovela su do zaključka da je reforma proces u kontinuitetu koji treba unapređivati uz ravnopravno sudjelovanje u rješavanju poteškoća. Nastavak podrške Vlade Švicarske kroz realizaciju treće faze Projekta mentalnog zdravlja u BiH bit će snažan poticaj svima za nastavak dosadašnjih postignuća.

Sudionici skupa uputili su posebnu zahvalu timu Projekta mentalnog zdravlja u BiH, skupini profesionalaca uvijek spremnih dati korisne smjernice, podijeliti iskustva i podržati sve inicijative koje mogu utjecati na što bolji oporavak korisnika ustanova i programa za zaštitu mentalnog zdravlja, zbog kojih smo i odabrali svoje profesije, ali bez kojih i ova konferencija ne bi imala svoj specifičan tijek i rezultate.