MEDIX, God. 26 Br. 142  •  Osvrt  •  Javno zdravstvo HR ENG

Koliko su osobe s invaliditetom važne političkim strankama u Hrvatskoj

Dijana Roginić, Tanja Malbaša

Upitnik o stavovima prema politikama za osobe s multiplom sklerozom upućen je na adrese 22 političke stranke. Anketi su se odazvale samo njih četiri unatoč tome što osobe s invaliditetom čine 12,4% stanovništva, odnosno više od 511 tisuća građana koji izlaze na parlamentarne izbore, a koji trebaju konkretne promjene kako bi im život barem približno nalikovao na život „zdravog“ građanina u društvu. Zbog tako skromnog odaziva i odgovora kojima se navode općenita rješenja, opravdana je bojazan koliko će osobe s invaliditetom biti važne izabranim političarima kada zasjednu u fotelje Sabora i Vlade.


 

Savez društava multiple skleroze Hrvatske i njegove udruge članice koje zastupaju prava osoba s multiplom sklerozom i osoba s invaliditetom poslali su dvadeset dvjema političkim strankama u Hrvatskoj upitnik o stavovima prema politikama za osobe s multiplom sklerozom. Time je Savez društava multiple skleroze Hrvatske želio istražiti na koji će se način u idućem četverogodišnjem razdoblju biti uređena prava osoba s multiplom sklerozom, na koje načine će se poboljšati kvaliteta njihova života te što su kao stranke spremne napraviti za osobe s multiplom sklerozom i općenito za osobe s invaliditetom. Osobe s invaliditetom čine 12,4% stanovništva, odnosno više od 511 tisuća građana koji izlaze na parlamentarne izbore, a koje trebaju konkretne promjene kako bi im život barem približno nalikovao na život „zdravih“ građanina. Na anketu su odgovorile samo Socijaldemokratska partija Hrvatske (Vesna Škulić), SNAGA – stranka narodnog i građanskog aktivizma (Katarina Turković Gulin), Demokrati (dr. Mirando Mrsić) i Domovinski pokret (Ljiljana Vuletić).

 

Povjerenstvo Vlade RH za osobe s invaliditetom – bez utjecaja

Strankama je bilo postavljeno 16 pitanja. Na pitanje „Planirate li, ukoliko Vam se ukaže povjerenje za kreiranje većine u Saboru, imati predstavnika koji će zastupati prava osoba s invaliditetom (osobu s invaliditetom)?“, osim SDP-a, svi su se izjasnili potvrdno.

I na pitanje „Ima li stranka uoči parlamentarnih izbora razrađen zaseban program za osobe s invaliditetom, dobiveni su potvrdni odgovori, što nije točno. Pregledavajući programe četiriju navedenih stranaka, jedino Koalicija „Restart“ u svom programu navodi osobe s invaliditetom u kontekstu socijalne politike te u mjerama za pravedno, slobodno i solidarno društvo. Na pitanje „Smatrate li da Povjerenstvo Vlade RH za osobe s invaliditetom treba imati veći utjecaj na donošenje politika za osobe s invaliditetom i zašto?“, stranke su se izjasnile kako je dosadašnje Povjerenstvo Vlade RH tijelo koje nema velikog utjecaja na donošenje politika za osobe s invaliditetom. S time se Savez društava multiple skleroze Hrvatske i njegove udruge članice slažu. Iako Povjerenstvo, za vrijeme prošlih vlada nije se vidjela njegova uloga kao sukreatora politike za osobe s multiplom sklerozom i za osobe s invaliditetom.

 

Bez konkretnih rješenja

Na pitanje „Je li zdravstvena skrb za bolesnike s multiplom sklerozom i osobe s invaliditetom u RH na zadovoljavajućoj razini? (objasnite)“, stranke su odgovorile kako zdravstvena skrb nije na zadovoljavajućoj razini, no niti jedna nije ponudila konkretna rješenja za poboljšanje.

Stranke su se izjasnile kako nisu zadovoljne ni s postojećom socijalnom skrbi za bolesnike s multiplom sklerozom i osobe s invaliditetom te da je veliki problem infrastruktura sustava socijalne skrbi. Stranke prepoznaju probleme u sustavu socijalne skrbi, no nisu ponudile konkretna rješenja.

 

Sudionici XII. hrvatskog simpozija oboljelih od multiple skleroze (Đurđevac, 27. – 29. rujna 2019.) 

Na pitanje „Planira li vaša stranka, ukoliko dobijete povjerenje građana, donijeti Zakon o inkluzivnom dodatku u sljedećem četverogodišnjem razdoblju?“, sve stranke su izjasnile da će ga donijeti. Inkluzivni dodatak je planiran kao jedinstvena naknada za osobe s invaliditetom za povećane troškove života uzrokovanih invaliditetom. Uvođenje inkluzivnog dodatka planirano je još 2011. godine tadašnjim Zakonom o socijalnoj skrbi. Dodatak, međutim, nije uveden ni u mandatu aktualne Vlade! Na pitanje „Planira li Vaša stranka donijeti Zakon o osobnoj asistenciji u sljedećem četverogodišnjem razdoblju?“ sve stranke su izjasnile kako će ga donijeti, bez pojašnjenja. Godine 2019. godine radilo je 1600 asistenata i njihovih korisnika. Dio ih je plaćen iz europskog socijalnog fonda, a ostali iz državnog proračuna kroz projekte i programe udruga osoba s invaliditetom. Osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta kojima je usluga prijeko potrebna i dalje ovise o projektima udruga, što definitivno nije u skladu s UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.

 

Problemi rehabilitacije, prijevoza, zapošljavanja...

„Na koji način planirate osigurati u sljedećem četverogodišnjem razdoblju neurorehabilitaciju osoba s MS-om?“ Odgovarajući na to pitanje stranke su se izjasnile kako će detektirati postojeće stanje te da trajanje i unapređenje rehabilitacije za osobe s multiplom sklerozom treba biti u skladu sa strukom. Napominjemo kako je struka već davno dala stručno mišljenje, ali ga nijedna vlada do sada nije prepoznala. Sve stranke podupiru rehabilitaciju osoba s MS-om svake godine u trajanju od najmanje 21 dan na teret HZZO-a. No to velikoj većini oboljelih nije dostupno zbog različitih tumačenja i mišljenja odgovornih koji odobravaju rehabilitaciju. Postoji i problem liste čekanja na rehabilitaciju, koja se oduljila i zbog pandemije koronavirusom. U 21 dan rehabilitacije ulaze i neradni dani i vikendi, kada se u niti jednom rehabilitacijskom centru rehabilitacija ne provodi.

Na pitanje „Na koji način planirate osigurati prilagođen prijevoz za osobe s invaliditetom u županijama, gradovima i općinama koje nemaju nikakav prijevoz?“ niti jedna stranka nije ponudila sustavno rješenje već svi navode izvore financiranja iz EU fondova i lokalnih samouprava, što se u praksi pokazalo kao nedovoljno i neprovedivo da bi se zadovoljile potrebe osoba s invaliditetom. Nova vlada će se morati ozbiljno pozabaviti velikim problemom mobilnosti zbog koje su osobe s invaliditetom još uvijek izolirane od svakodnevnog života.

Savez društava multiple skleroze Hrvatske i njegove udruge članice pitali su stranke i na koji način planiraju povećati stopu zapošljavanja osoba s invaliditetom te poboljšati kvalitetu života osoba s multiplom sklerozom, što mora biti prioritet svake vlade. Postoji i nadalje problem prepoznavanja specifičnosti bolesti multiple skleroze, koja je sada izjednačena s ostalim invaliditetima. Stranke se nisu izjasnile o konkretnom pitanju osoba s multiplom sklerozom. Sve stranke, osim SDP-a, su se na pitanje trebaju li udruge koje skrbe o osobama s invaliditetom i dalje pružati socijalne usluge u zajednici, izjasnile potvrdno. Pitanje je na koji način bi država pružala u cijelosti socijalne usluge ako i sada nedostaje kadra i financijskih sredstava te što bi se dogodilo da udruge, koje trenutačno zapošljavaju više od 5000 osoba koje se brinu o osobama s invaliditetom, prestanu pružati socijalne usluge!

Na pitanje „Na koji način planirate osigurati sustavno financiranje nevladinih udruga koje skrbe o osobama s multiplom sklerozom i osobe s invaliditetom općenito?“ stranke su se izjasnile kako treba olakšati proceduru dobivanja sredstava, kako udruge trebaju biti sukreatori politika te navode EU fondove kao jedne od glavnih izvora financiranja.

Svi vole istaknuti da su udruge produžena ruka sustavu, no u praksi su udruge često jedini pravi pružatelji usluga koje su mnogima promijenile život, no i 2020. godine nailaze na neizvjesnost financiranja i administrativne probleme. Stoga pomalo plaše odgovori stranaka u kojima se navode općenita rješenja... Sudjelovanje samo četiriju stranaka u anketi dovoljno govori koliko su osobe s invaliditetom prioritetne u predizbornoj kampanji. Stoga je opravdana bojazan koliko će biti tek važne kada zasjednu u fotelje Sabora i Vlade.