MEDIX, God. 25 Br. 136/137  •  Recenzija  •  Kardiologija HR ENG

Jasmin Čaluk, Daniela Lončar, ur.:
„Kardiovaskularne bolesti i komorbiditeti“

Mario Ivanuša


Izdavač: TKD Šahinpašić, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Godina izdavanja: 2018.
Format: 17 x 25 cm; uvez: tvrdi
Opseg: 554 stranice, 21 poglavlje

 

 

Kardiovaskularne bolesti (KVB) vodeći su uzrok smrtnosti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, one su u 31% slučajeva uzrok smrti svih umrlih diljem svijeta. Analizom standardiziranih stopa smrtnosti na 100.000 stanovnika, utvrđeno je da je u Italiji, koja je među zemljama s najzdravijim svjetskim stanovništvom, stopa smrtnosti od KVB-a 2,5 puta niža nego, npr., u Bosni i Hercegovini, a slična je situacija i u Hrvatskoj. Znajući to, ne čudi da su urednici za pripremu knjige „Kardiovaskularne bolesti i komorbiditeti“ angažirali čak 36 stručnjaka – specijalista i užih specijalista internističke, anesteziološke, kirurške i drugih struka. Većina koautora djeluje u kliničkim bolnicama u Tuzli i Sarajevu, a dva su autora zaposlena izvan BiH.

Što djelo donosi u usporedbi s postojećim poznatim knjigama, odnosno renomiranim džepnim priručnicima? Ukupno 554 stranice teksta mogle bi se grupirati u tri tematske cjeline: hitna stanja koja zahtijevaju neodgodivo zbrinjavanje, stratifikacija predoperativnog rizika te identifikacija i evaluacija važnosti čimbenika rizika ili komorbiditeta.

Svaka od dvadesetak cjelina obrađena je trilateralno – s pozicije bolesnika, ordinirajućeg i konzilijarnog liječnika. Osim toga, izdanje dopunjuju važne teme poput učinkovite interpersonalne komunikacije, timskog rada i suradnje u medicini te pruža holistički pristup obrađenoj problematici.

Znanje, vještina i tehničke mogućnosti važni su za kliničku kardiologiju. Svakodnevan primjer, kada su za prognozu ključni i iskustvo, ali i optimalna komunikacija, jesu zahtjevi u vezi s medicinskom konzultacijom, odnosno konzilijarnim pregledom.

Kako više od polovice hospitaliziranih bolesnika ima dvije ili više kroničnih bolesti i starije su životne dobi, najčešći konzilijarni liječnici jesu internisti, kardiolozi te anesteziolozi pa ne čudi što takvi stručnjaci prevladavaju kao koautori djela.

Stratifikacija kardiovaskularnog ili respiratornog rizika, optimizacija kardiološke terapije ili regulacija glikemije najčešće su postavljana klinička pitanja. Vješt će konzilijarni liječnik znati adekvatno pristupiti bolesniku, razumjeti postavljeno kliničko pitanje, utvrditi razinu urgentnosti i biti dostupan koliko je potrebno.

Preporuka o pažljivu nadziranju bolesti, provođenju dodatne dijagnostičke obrade ili farmakološkog, intervencijskog, kirurškog ili rehabilitacijskog liječenja temeljit će se na znanju, iskustvu i stečenim vještinama i mora biti primjereno izrečena.

Neovisno o kliničkom scenariju u kojemu se konzilijarni pregledi provode, bilo da je riječ o jedinici intenzivne skrbi, odjelu, hemodijalizi, hitnoj ambulanti ili telefonskom razgovoru, uspješan konzilijarni pregled donosi dobrobit bolesniku i stvara pozitivne osjećaje zdravstvenim djelatnicima. Stoga vještinu konzilijarnog pregleda vrijedi razvijati i unaprjeđivati, što nije moguće bez znanja praktično objašnjenih u knjizi.

Objava knjige velik je napredak za kardiologiju u Bosni i Hercegovini i regiji i može se mjeriti sa stvaranjem prvoga sveobuhvatnog udžbenika iz kardiologije, objavljenog 2006. godine. Djelo „Kardiovaskularne bolesti i komorbiditeti“ nije još jedan prošireni popis diferencijalnih dijagnoza u internoj medicini/ kardiologiji. Obrađujući probleme iz svakodnevne kliničke prakse na pregledan i konceptualno razrađen način, djelo upućuje na to hoćemo li bolesniku pristupiti probabilistički, prognostički ili pragmatično i vrlo je primjenjivo u svakodnevnoj kliničkoj praksi.