MEDIX, God. 22 Br. 119/120  •  Osvrt na stručno događanje  •  Javno zdravstvo HR ENG

Je li moguća eliminacija HCV-a u Hrvatskoj

Duško Popović

Procjenjuje se da je u svijetu oko 150 milijuna ljudi kronično zaraženih hepatitisom C, a u Hrvatskoj oko 40 tisuća. Krvlju prenosivi virus najviše inficira i oštećuje stanice jetre, ali i cijeli probavni pa i limfni sustav, mozak i imunološki sustav. Infekcije su akutne ili kronične, a oko 80% akutnih poslije šest mjeseci postaje kronično. Kod dijela oboljelih ne nastupa oštećenje jetre, ali kod drugih može eskalirati u fibrozu ili cirozu, pa i u rak jetre. Unatrag nekoliko godina razvijeni su brojni lijekovi, dostupni i u Hrvatskoj, čiji je postotak izlječenja do 98%, a iznimno točne dijagnostičke metode i učinkoviti tretmani pružaju nadu da je eliminacija HCV-a moguća u relativno kratkom roku od petnaest do dvadeset godina.

 

Pod naslovom „Hepatitis C: početak kraja – Jesmo li spremni razmišljati o eliminaciji HCV-a u Hrvatskoj“, Hrvatska udruga liječenih i oboljelih od hepatitisa Hepatos i Ured Svjetske zdravstvene organizacije u RH te zastupnica u EU parlamentu Biljana Borzan, koja je bila domaćica skupa, organizirali su sastanak održan sredinom veljače u zagrebačkom hotelu Palace. Cilj je sastanka, koji je po prvi put na jednome mjestu okupio sve one koji se u Hrvatskoj bave hepatitisom C, kao i brojne sudionike iz inozemstva, bio sagledavanje postojećeg stanja, procjena ekonomskog tereta danas i ubuduće te poticaj za što skorije definiranje Nacionalne strategije i Akcijskog plana.

Uvodno su govorili, ocrtavajući problematiku svatko sa svog aspekta, predsjednica Hepatosa i predsjednica European Liver Patients Association mr. sc. Tatjana Reić, upozorivši posebno na povezanost hepatitisa C i društvene marginalizacije, odnosno potrebu pojačanih aktivnosti na eliminaciji HCV-a, koje se provode u skladu s temeljnim načelima ljudskih prava, nediskriminacije, jednakosti i prava na zdravlje, MEP Biljana Borzan, dr. med., članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te supredsjedateljica grupe Friend of Liver u EU Parlamentu, uime WHO Hrvatska prof. dr. sc. Antoinette Kaić-Rak, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj od 2001., Ines Strenja- Linić, dr. med., predstavljajući Sabor RH u kojem predsjeda Odborom za zdravstvo i socijalnu politiku te pomoćnik ministra zdravlja Denis Kovačić, dr. med., uime Ministarstva zdravlja.

Mr. sc. Antons Mozalevskis iz Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, voditelj aktivnosti u području virusnih hepatitisa i tehničke potpore državama članicama u regiji obrazložio je globalnu i europsku strategiju o hepatitisu, dok je prof. dr. sc. Adriana Vince, voditeljica Referentnog centra MZ za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa i osnivačica Zavoda za liječenje virusnih hepatitisa, prikazala trenutačno stanje bolesti i oboljelih u Hrvatskoj. O uspostavi i razvoju registra bolesnika oboljelih od hepatitisa C u Hrvatskoj govorio je dr. sc. Tomislav Benjak, voditelj Službe za javno zdravstvo iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a o kriterijima za liječenje te dostupnosti i primjeni lijekova u Hrvatskoj Jelena Matuzović, dr. med., viša inspektorica za lijekove u Službi za lijekove i medicinske proizvode Direkcije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Prof. dr. sc. Boris Vucelić upozorio je na neke moguće probleme u primjeni generičkih lijekova, dok su doc. dr. sc. Irena Hrstić, sanacijska upraviteljica Opće bolnice Pula i Miro Morović, dr. med., infektolog u Općoj bolnici Zadar, govorili o iskustvima iz prakse, posebno o pravoj revoluciji u razvoju terapijskih opcija za HCV.

O ekonomskom teretu koji HCV predstavlja za Hrvatsku referirao je dr. sc. Homie Razavi iz Center for Disease Analysis (CDA), koji je na tom problemu radio sa stručnjacima iz Hrvatske. Dr. sc. Ricardo Baptista Leite, donedavni zastupnik u parlamentu Portugala, govorio je pak o važnosti političke volje u eliminaciji hepatitisa kao primjeru dobre portugalske prakse. Mobilni InfoHep centar kao primjer dobre prakse međusektorske suradnje u aktivnom traženju bolesnika približili su sudionicima sastanka Boris Lukšić, dr. med., iz KBC-a Split, prvi dopredsjednik Hrvatskog društva za infektivne bolesti, i Marijana Spaija iz Hepatosa.

Aktivnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) dr. Andrija Štampar predstavila je Mirjana Orban, dr. med., voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, a NZJZ Splitsko-dalmatinske županije doc. dr. sc. Diana Nonković, voditeljica Službe za zaraznu epidemiologiju. O hepatitisu C i sigurnosti krvi u Hrvatskoj govorila je Ivanka Mihaljević, dr. med., voditeljica Odjela za istraživanje i razvoj u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu. Prikaz prakse, problema i rješenja u susjednim zemljama dali su mr. sc. Azra Husić-Selimović (Bosna i Hercegovina), Havka Kuč, dr. med. (Crna Gora), prof. dr. sc. Viktorija Chaloska-Ivanova (Makedonija), dr. sc. Mojca Matičić (Slovenija) i prof. dr. sc. Branko Brmbolić (Srbija). Moderatorice rasprave bile su prof. dr. sc. Adriana Vince, Raquel Peck, CEO World Hepatitis Alliance, i Ljerka Golubić Bregant.

Prof. dr. sc. Adriana Vince, voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva RH za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa i osnivačica Zavoda za liječenje virusnih hepatitisa, prikazala je trenutačno stanje bolesti i oboljelih u Hrvatskoj