MEDIX, God. 24 Br. 130/131  •  Osvrt  •  Obiteljska medicina HR ENG

IX. kongres KoHOM-a: Sve boje stresa

Vikica Krolo

Tijekom IX. kongresa KoHOM-a obrađeno je šest tema: 1. Sve boje stresa – stres i zdravlje (utjecaj stresa i razvoj psihijatrijskih, onkoloških, kardioloških i gastroenteroloških bolesti), 2. Seks, hrana, fitness radionice, 3. Skills lab, 4. Skupne prakse, 5. Slobodne teme i radionice, 6. Savjetnik nedjeljom (HZZO, odvjetnik). Nove spoznaje predstavljene su kroz velik broj radionica, interaktivnih predavanja i praktičnih administrativnih savjeta za konkretno rješavanje problema u radu. I ove je godine kongres bio odlično posjećen, a pružio je mnoštvo prilika za obnovu i usvajanje novih znanja te za druženje i razmjenu iskustava.

 

Deveti kongres Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) „Sve boje stresa“ održan je u hotelskom naselju Solaris u Šibeniku od 10. do 13. svibnja 2018. Više od 700 sudionika imalo je priliku u pozitivnoj atmosferi obnoviti stara i steći nova znanja i vještine kroz predavanja i radionice. Glavna tema kongresa, stres kao uzrok mnogih psihičkih i fizičkih bolesti, razrađena je u četiri osnovne cjeline: utjecaj stresa na razvoj psihijatrijskih, onkoloških, kardioloških i gastroenteroloških bolesti. Cjeline su obrađene kroz predavanja i radionice uz aktivno sudjelovanje, antistres programe vježbanja, radionicu mjerenja razine stresa biofeedback uređajem i učenje kontrole stresa disanjem, art terapijom i kreativnim procesom.

 

Glavna tema kongresa, stres kao uzrok mnogih psihičkih i fizičkih bolesti, razrađena je u četiri osnovne cjeline: utjecaj
stresa na razvoj psihijatrijskih, onkoloških, kardioloških i gastroenteroloških bolesti

Održan je zanimljiv okrugli stol o burnout sindromu, izgaranju na poslu, na kojem su liječnici progovorili o vlastitom stresu i načinima kako ga prevladavaju. Uvodničarka na navedenom stolu bila je dr. Andrée Rochfort, direktorica Quality Improvement & Doctors Health in Practice Programme Irish College of General Practitioners, koja se posebno bavi navedenim problemom te je prikazala kakav je pristup problematici u Irskoj, ali i u EU-u.

Stres i psihijatrijske bolesti

Kroz predavanje i radionice s aktivnim sudjelovanjem obrađene su teme o poremećaju prilagodbe na promjene u svakodnevnom životu na razini pojedinca i cijelog društva. Ukazano je na porast slučajeva poremećaja ličnosti u općoj populaciji kao posljedice modernog načina života, prepoznavanje osoba s narcističnim poremećajem ličnosti te suočavanje s njima. Temu su predstavili prof. dr. sc. Ivan Urlić, psihijatar dr. med., i Vikica Krolo, dr. med., psihoterapeut.

O poremećaju prilagodbe na promjene u svakodnevnom životu, na razini pojedinca kao i cijelog društva, govorio je prof. dr. sc. Ivan Urlić, specijalist psihijatrije i psihoterapije

Posebna pozornost posvećena je najčešćim problemima seksualnosti u ordinaciji obiteljske medicine s kojima se liječnici susreću te koliko otvoreno liječnik može razgovarati o seksualnim problemima s pacijentima. Prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak, dr. med., dr. sc. Nataša Mrduljaš Đujić, dr. med., i Hrvoje Vinter, dr. med., održali su okrugli stol o toj problematici.

Temu „Osoba koja živi s HIV/ AIDS-om kao izazov liječniku obiteljske medicine“ predstavio je Hrvoje Vinter, dr. med.

Stres i onkološke bolesti

Utjecaj stresa na imunosni sustav i njegov doprinos na razvoj onkoloških bolesti obrađen je kroz teme o prevenciji karcinoma, utjecaju stresa na prognozu pojedinih vrsta karcinoma te prehrani onkoloških bolesnika.

Zloćudne bolesti jedan su od najvećih zdravstvenih problema današnjice. U Hrvatskoj su drugi najznačajniji uzrok smrti, nakon bolesti srca i krvnih žila. Uz već poznate rizične čimbenike za nastanak karcinoma, sve veća važnost pridaje se i psihosocijalnim čimbenicima, osobito stresu. Dokazi koji povezuju stres s nastankom karcinoma su inkoherentni. Mogući značaj stresa u nastanku karcinoma otvara pitanje psiholoških intervencija u bolesnika i moguće terapeutske učinke, a s obzirom na položaj liječnika obiteljske medicine u zdravstvenom sustavu te trajni kontakt s populacijom koja ga je izabrala, neupitna je njegova uloga u takvim intervencijama.

Kolege Helena Meseljević, Tanja Tot, Aleksandar Ljubotina, Sandra Caratan i Jadranka Šoić Karuza obradili su sljedeće teme: „Stres kao rizični faktor za nastanak malignih bolesti“, „Utjecaj stresa na prognozu pojedinih vrsta karcinoma“, „Crni stres u onkoloških bolesnika“, „Komorbiditeti malignih i psihičkih bolesti, stigma i sveobuhvatni pristup“ i „Rak i prehrana – uloga obiteljskog liječnika“.

Stres i kardiovaskularne bolesti

Povezanost stresa i emocija na pojavnost kardiovaskularnih bolesti odavno je poznata. Moderan način života dovodi do neravnoteže u homeostazi autonomnog živčanog sustava i pojačane osjetljivosti osovine hipotala-mus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda s posljedičnom vaskularnom i metaboličkom disfunkcijom. Stres i kronične negativne emocije tako postaju sve značajniji promjenjivi faktori rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

O ulozi obiteljskog liječnika u ranom prepoznavanju psiholoških čimbenika rizika i biopsihosocijalnom modelu skrbi govorila je Morena Butković, dr. med., specijalist obiteljske medicine. Dr. sc. Aleksandar Ljubotina, dr. med., specijalist obiteljske medicine i psiholog, govorio je o utjecaju „crvenog“ stresa na razvoj kardiovaskularnih bolesti, a Tina Zavidić dr. med., spec. obit. medicine, iznijela je rezultate svojeg istraživanja nesanice među liječnicima u Hrvatskoj. Za svoj rad „Učestalost nesanice među liječnicima u RH“ dobila je i nagradu kongresa. Valentina Slivnjak, dr. med., spec. int. medicine, prikazala je slučaj bolesnice s kardiovaskularnim incidentom. U interaktivnoj raspravi istaknute su rizične osobine ličnosti te kronične negativne emocije koji su kao psihološki faktori rizika utjecali na pojavu kardiovaskularnog incidenta.

Takotsubo kardiomiopatiju prikazala je kroz poster-prezentaciju Vedrana Santini, liječnica opće medicine, istaknuvši značaj emocionalnog stresa kao okidača prolaznog akutnog zatajivanja srca koji se najčešće javlja kod žena u postmenopauzi. Na kraju panela, Ana Kuhar, bacc. physioth., podsjetila je na vježbe pravilnog disanja, koje su nazočni zajedno odradili pod njezinim stručnim vodstvom.

Stres i gastroenterološke bolesti

Užurbana svakodnevica, nezdrava prehrana te neizostavni stres koji dolazi u pratnji modernog stila života utječu na razvoj gastroenteroloških bolesti, njihovu pojavnost, ali i tijek i rezultate liječenja. Kroz prikaze slučajeva, ali i teoretsku podlogu, prikazane su najčešće bolesti probavnog sustava s kojima se susreću liječnici obiteljske medicine u svojim ordinacijama. O tome koja je razlika između gastroezofagealnog refluksa (GERB) i laringofaringealnog refluksa (LPR), kako pristupiti bolesniku sa sindromom iritabilnog crijeva te kako surađivati u skrbi za bolesnike s upalnim bolestima crijeva govorili su liječnici obiteljske medicine u suradnji s internistima gastroenterolozima.

S obzirom da se u ordinacijama obiteljske medicine skrbi i o djeci, obrađena je i važna tema o pristupu djetetu s akutnim i kroničnim bolovima u abdomenu, u suradnji s pedijatrom gastroenterologom. Zajednička suradnja na svim razinama zdravstvenog sustava naglašena je kao jedan od važnih faktora u skrbi za bolesnike.

Uz osnovne četiri teme, obrađene su i mnoge druge važne za rad u ordinaciji obiteljskog liječnika. Vrlo zanimljive su bile radionice o tjelesnoj aktivnosti u životu zdravih osoba i bolesnika s kroničnim bolestima te radionica o sveobuhvatnom fizikalnom pregledu bolesnika u ordinaciji.

Tjelesna aktivnost u životu zdravih osoba i bolesnika s kroničnim bolestima

Radionica „Tjelesna aktivnost u svakodnevnom životu zdravih osoba i bolesnika s kroničnim bolestima“ prikazala je probleme suvremenog života i visokoindustrijalizirane civilizacije u kojoj tjelesni rad iščezava pred mehanizacijom i robotikom. Smanjena uporaba vlastite energije i kreativnosti široko je otvorila vrata skupu negativnih utjecaja koji su značajan rizični čimbenik za razvoj najčešćih bolesti današnjice.
Vođeni Aristotelovom izrekom „Ništa tako ne iscrpljuje i ne razara kao dugotrajna tjelesna neaktivnost“ pokazali smo kako pokret može pomoći kroz radionicu „Sjedim, vježbam osjećam se dobro“. Svako jutro organizirana je jutarnja tjelovježba za sudionike u trajanju od 15 minuta.

Mali je broj stanja u kojima je kontraindicirana tjelesna aktivnost. Svakom bolesniku potrebno je pristupiti individualno uvažavajući njegove kronične bolesti i afinitete. Promišljenom tjelesnom aktivnosti moguće je značajno unaprijediti zdravstveno stanje bolesnika.

Korisne su bile i radiološke radionice o preporučenim dijagnostičkim smjernicama za radiološke pretrage. Na radionicama vezanim za hitna stanja, kao i prošlih godina, sudionici su obnavljali znanja i vještine potrebne u hitnim slučajevima.

Vasco da Gamma Movement

I ove je godine na kongresu sudjelovalo 10 kolegica i kolega iz stranih zemalja (Španjolska, Portugal, Velika Britanija, Nizozemska, Italija, Latvija, Rumunjska, Turska, Izrael), za koje je bio organiziran poseban program na engleskom jeziku. Svake godine se na razini Europe preko VdGM-a (engl. Vasco da Gamma Movement) raspisuje natječaj za konferencijsku razmjenu koja se odvija dan prije nacionalne konferencije udruge obiteljske medicine (KoHOM u Hrvatskoj).

U sklopu Pokreta Vasco da Gamma na kongresu je sudjelovalo deset kolegica i kolega iz inozemstva. Za njih je bio organiziran poseban program na engleskom jeziku

Dan prije kongresa polaznici iz stranih zemalja gostovali su kod kolega u ambulantama obiteljske medicine diljem Hrvatske. Osim što su se upoznali s osobitostima obiteljske medicine u Hrvatskoj, imali su prilike i razgledati mjesta/gradove u kojima su bili smješteni te se družiti s domaćinima i razmjenjivati iskustva. Upravo u razmjeni iskustva i uspostavi međunarodnih kontakata s kolegama je i najveća vrijednost takvih razmjena.

 


Kabinet vještina

U KoHOM-u se uvijek potiču inovacije i traženje drugačijih ideja i pristupa kako bi se nova znanja i vještine što bolje i uspješnije prenijeli kolegama. Tako je na 9. kongresu prvi put u Hrvatskoj organizirana dinamična i poučna edukacija namijenjena usavršavanju vještina važnih u svakodnevnoj praksi obiteljske medicine. Shodno tome, edukacija je nazvana „Kabinet vještina“.
Organiziranjem „Kabineta vještina“ liječnicima obiteljske medicine nastojalo se olakšati usvajanje znanja kroz praktičnu upotrebu medicinskih uređaja, dijagnostičkih i terapijskih postupaka uz stručno vodstvo. Izrađena je i kratka brošura s vodičem kroz postupke i opisom svake metode. Na slici: Vikica Krolo, dr. med., predsjednica KoHOM-a, Ehlimana Planinac, tajnica KoHOM-a, i Ivana Babić, dr. med., organizatorica „Kabineta vještina“
Medicinski uređaji, dijagnostičke i terapijske procedure često obuhvaćaju i potrebu proučavanja zahtjevnih uputa o tehničkim svojstvima i načinu korištenja. Stoga su organizatori odlučili liječnicima obiteljske medicine olakšati usvajanje potrebnih znanja izradom kratkih uputa te praktičnom upotrebom uz stručno vodstvo. Uz stručno vodstvo sudionici su mogli isprobati rad na osam radnih jedinica podijeljenih na jedinice s dijagnostičkim sustavima (KMAT- kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka, spirometrija, EKG evaluacija – procjena rizika iznenadne srčane smrti, UZV abdomena), dijagnostičkim procedurama (preuzimanje podataka s uređaja za mjerenje glukoze u krvi – GUK) i jedinice s terapijskim postupcima (defibrilator, TENS, debridman). Svakom sudioniku se individualno pristupalo i osobno je mogao odraditi vježbu na pojedinoj jedinici. Svi polaznici su dobili brošuru s jasnim vodičem kroz postupke i kratkim opisom svake metode. Nakon uspješnog prolaska svih postaja, sudionici su dobili i potvrdu o sudjelovanju.

Ivana Babić, dr. med.

 

Specifičnosti u radu liječnika obiteljske medicine

U sklopu kongresa, već tradicionalno, obrađene su teme važne za rad obiteljskog liječnika: skupna praksa, pravni problemi, dijagnostičko-terapijski postupci u ordinaciji obiteljske medicine. Uz stručnjake kontrolore HZZO-a, vještake komisije Centra za vještačenje mirovinskog osiguranja, specijaliste medicine rada i obiteljske medicine, razvila se zanimljiva rasprava o utvrđivanju privremene i trajne radne nesposobnosti i problemima koji se javljaju u praksi.

Kroz sekciju „Skupna praksa – nužnost ili luksuz“ prikazana su iskustva organizacije skupne prakse u Međimurskoj županiji i u Karlovcu. Takvim organiziranjem obiteljskih liječnika otvaraju se značajne mogućnosti, među kojima je i recipročna zamjena za godišnji odmor (s obzirom na nedostatak liječnika za zamjene). Vrlo je važno i horizontalno upućivanje na procedure koje bi se u bolnici mnogo dulje čekale, a na taj način se skraćuju liste čekanja (KMAT, ultrazvuk, dermatoskopija, krioterapije, fizikalne procedure za terapiju boli, zahvati male kirurgije i sl.). Tzv. Peer grupe dragocjene su za razmjenu iskustava i stjecanje novih znanja.

Kao i dosadašnjih godina, nastavljena je praksa organiziranja uspješnih radionica o hitnim stanjima, na kojima su sudionici obnavljali svoja znanja i vještine

U dosadašnjem ugovoru s HZZO-om postojala je mogućnost upošljavanja jedne medicinske sestre na pet timova, što je uvelike olakšavalo provođenje preventivnih aktivnosti, uz temeljitiju skrb o kroničnim bolesnicima. Nažalost, HZZO nije prepoznao dobrobiti tog vida organiziranja te je najavljeno ukidanje takve mogućnosti.

Nagrade, Kreativni kutak i Izborna skupština

Katarina Šupe, dr. med., i Jelena Rakić Matić, dr. med., dobile su nagradu za rad „Gastroezofagelana refluksna bolest i laringofaringelani refluks – različiti klinički entiteti u ordinaciji obiteljske medicine“ kao doprinos znanstvenom programu. Tina Zavidić, dr. med., dobitnica je druge nagrade za rad „Učestalost nesanice među liječnicima u RH“, a Marijana Leko Kovač, dr. med., treće nagrade za rad „Zbrinjavanje osoba sa sindromom iritabilnog crijeva u ordinaciji obiteljske medicine.“

Mnogi liječnici se bave i kreativnim radom, čime obogaćuju svoj život, smanjuju stres, ali i uljepšavaju živote drugih. Stoga je na kongresu bio napravljen Kreativni kutak, na kojem su izložene fotografije Vinka Pešića, umjetničke slike Nade Paradovski, Jasminke Bukvić i Vjekoslave Amerl Šakić te pjesme Jure Vujića, Petre Pongrac i Aleksandra Ljubotine.

U sklopu kongresa održana je i Izborna skupština KoHOM-a. Vikica Krolo nova je predsjednica KoHOM-a, članovi Izvršnog odbora Diana Kralj, tajnica KoHOM-a, Ines Balint, Jadranka Šoić Karuza, Nataša Ban Toskić, Ljiljana Ćenan i Jelena Rakić Matić, članovi Nadzornog odbora Slavica Vrtarić, Marin Marinčić i Vesna Rossmann, a članovi Mirovnog vijeća Vjekoslava Amerl Šakić, Zrinko Karlović i Aleksandar Ljubotina.

 

Transrodna osoba u ordinaciji obiteljskog liječnika
Novost kongresa bila je i „Razgovaraonica“ s temom „Transrodna osoba u ordinaciji obiteljskog liječnika“ uz interaktivno sudjelovanje transrodne osobe i liječnika obiteljske medicine. Razgovaralo se o problemima s kojima se susreće transrodna osoba u ostvarivanju temeljnih prava te ulozi obiteljskog liječnika pri njihovom rješavanju.
Pojam transrodne osobe odnosi se na osobe čiji rodni identitet i rodno izražavanje nisu u skladu sa spolno uvjetovanim tradicionalnim rodnim ulogama. U našem društvu transrodne osobe su marginalizirane, što rezultira brojnim problemima kako za njih same, tako i za njihove obitelji. Obilježavajući ih, društvo ih isključuje iz normalnog života onemogućujući im često i osnovna prava koja proizlaze iz ustava (pravo na liječenje, na rad...). Njihov život je u svim aspektima ograničen i zbog toga što se njihova kompetentnost gleda samo kroz prizmu rodnog ili spolnog izražavanja. Za transrodnost u sustavu postoji prateća dijagnoza, iako više nije sigurno tretira li se pojava kao bolest. Teoretski, transrodna osoba ima sva prava u zdravstvenom sustavu, međutim želi li u Hrvatskoj izvršiti promjenu spola, suočava se s brojnim problemima, zajedno sa svojim obiteljskim liječnikom.
Proces osobne transformacije, preispitivanja, učenja i prilagodbe kroz koji prolazi transrodna osoba i njezina obitelj u gotovo svim slučajevima je mučan i dugotrajan. Nerijetko osvješćivanje transrodnosti počinje u ranom djetinjstvu. Već pri ranoj socijalizaciji takva djeca odskaču ponašanjem i težnjom za drugom rodnom ulogom od one koju su dobili pri rođenju. Tijekom tjelesnog i psihičkog razvoja dolazi do transformacije. U trenutku kad je transrodna osoba spremna potražiti pomoć pri tranziciji (i medicinskoj i administrativnoj), od velike je važnosti otvorenost i razumijevanje obiteljskog liječnika kao prvog kontakta pacijenata sa sustavom. Nerijetko u tu borbu liječnik ulazi, zajedno sa svojim pacijentom, opremljen s nedovoljno saznanja i upućenosti u mogućnosti koje su na raspolaganju.
Na početku je potrebna evaluacija psihologa i psihijatra. Valja utvrditi radi li se o zreloj odluci i stvarnoj transrodnosti. Jer nakon procesa, povratka nema. Nakon psihološke, slijedi endokrinološka obrada te se uvodi hormonska terapija. S vremenom (i ovisno o želji i potrebi osobe), pristupa se i promjeni tijela operativnim zahvatima. Na taj se način transrodna osoba i vanjskim obilježjima identificira s rodom u kojem živi.
U Hrvatskoj je proces promjene spola propisan pravilnikom Ministarstva zdravlja o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_11_132_2487. html). Rješenje o opravdanosti provedbe postupka donosi Nacionalno zdravstveno vijeće pri Ministarstvu zdravlja.
Dok je hormonsku terapiju moguće dobiti na teret HZZO-a, uz posebno odobrenje i po preporuci nadležnog endokrinologa, do operacije se dolazi daleko teže. Naime, iako postoji popis stručnjaka koji mogu izvršiti zahvate, pacijenti su zbog raznih razloga odbijani. U Hrvatskoj ne postoji referentni centar gdje bi se takvi zahvati mogli izvršiti te su pacijenti uglavnom upućivani u susjedne države. Dodatni, svakako ne nevažan problem je činjenica da se te operacije, čak i na indikaciju psihijatra, ne mogu u Hrvatskoj obaviti na teret HZZO-a, već ih pacijent plaća sam.
Pacijenti na osnovi mišljenja psihologa i psihijatra mogu ostvariti pravo na administrativnu promjenu spola, ali kada ženski spol administrativno zamijene muškim, zatvaraju si vrata svih ginekoloških ordinacija i ne mogu u zdravstvenom sustavu ostvariti pravo na odstranjenje ženskih spolnih organa. Prave muke nastaju kod plastične operacije promjene spolovila, koju u Hrvatskoj nitko ne radi, a odlazak u inozemstvo i plaćanje operacije u privatnim klinikama mnogima je nedostižno.
Čitav je niz problema s kojima se susreću transrodne osobe. Društveno su obilježene, izložene dodatnim naporima i financijskim troškovima, a njihove zdravstvene potrebe sustav ne prati u cijelosti. Liječnik obiteljske medicine ima značajnu ulogu u postupku. Tijekom „Razgovaraonice“ donesene su radne smjernice za upućivanje zahtjeva zdravstvenoj administraciji na poticanje stručnog razvoja liječnika kako bi mogli pomoći riješiti zdravstvene poteškoće transrodnih osoba te da se potrebni operativni zahvati i ostali medicinski postupci uvedu u portfelj osnovnog zdravstvenog osiguranja.

Diana Kralj, dr. med.
Vesna Rossmann, dr. med.