IV. hrvatski rinološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem
Autor: Marko Velimir Grgić, Davor Džepina, Livije Kalogjera, Tomislav Baudoin
Organizator kongresa bilo je Hrvatsko rinološko društvo, uz pokroviteljstvo Europskog rinološkog društva. Prikazana su najnovija saznanja iz etiopatogeneze nekih bolesti nosa i paranazalnih šupljina, najsuvremenije metode dijagnostike te konzervativno i kirurško liječenje tih bolesti. Program se sastojao od šest okruglih stolova i poster-sekcije. Nazočni su bili sudionici iz šest europskih zemalja i iz SAD-a. Predavanja je održalo 36 uglednih pozvanih predavača, a ovogodišnja zemlja-partner bila je Grčka.
OGLAS
|
Dana 26. i 27. veljače 2016. godine održan je u zagrebačkom hotelu Dubrovnik 4. hrvatski rinološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem. Organizator kongresa je bilo Hrvatsko rinološko društvo, uz pokroviteljstvo Europskog rinološkog društva. Na skupu je bilo riječi o najnovijim saznanjima iz etiopatogeneze nekih bolesti nosa i paranazalnih šupljina, najsuvremenijim metodama dijagnostike te konzervativnom i kirurškom liječenju tih bolesti. Sustavno su obrađene sljedeće teme: kronični rinosinuitis sa i bez nosne polipoze, endoskopska sinusna kirurgija – bazična, navigacijska, kompjutorski asistirana, estetska i rekonstruktivna kirurgija nosa, kirurgija lubanjske osnovice, alergijski rinitis, epistaksa, tumori nosa i paranazalnih šupljina.
Program se sastojao od šest okruglih stolova i poster-sekcije. Nazočni su bili sudionici iz šest europskih zemalja i iz SAD-a. Predavanja je održalo 36 uglednih pozvanih predavača, a ukupno su sudjelovala 152 polaznika. Usmeno je prezentirano 37 radova, uz tri prikazana postera. Među pozvanim predavačima bilo je istaknutih otorinolaringologa, alergologa i neurokirurga. Službeni jezici kongresa bili su hrvatski i engleski. Ove je godine zemlja partner bila Grčka, odnosno Helensko rinološko društvo. Grčka je zemlja vrsnih rinologa i rinologije koja ima istaknuto mjesto u europskoj rinologiji. Kolege iz Grčke bili su predvođeni predsjednikom Helenskog rinološkog društva prof. dr. sc. Jannisom Constantinidisom. Šestorica kolega iz Grčke pridonijeli su kvaliteti skupa izvrsnim predavanjima i sudjelovanjem u raspravama.
Tijekom ceremonije otvaranja, koju je vodio predsjednik kongresa i Hrvatskog rinološkog društva prof. dr. sc. Tomislav Baudoin, iznesene su činjenice o sadašnjem trenutku hrvatske rinologije i planovi za budućnost.
Prof. Constantinidis održao je uvodno predavanje „New trends in Rhinology“ tijekom koga je iznio nove pristupe u suvremenoj rinologiji i svoje viđenje budućnosti struke kroz razvoj novih minimalno invazivnih kirurških metoda u liječenju bolesti nosa i paranazalnih šupljina.
Kronični rinosinuitis: nejasnoće u razumijevanju etiopatogenetskih upalnih mehanizama
Prvi okrugli stol Chronic Rhinosinusitis ukazao je na kompleksnost i nejasnoće u razumijevanju etiopatogenetskih upalnih mehanizama kod kroničnog rinosinuitisg. Stoga je učinkovitost terapije nedovoljna, a terapijski pristupi trebaju biti individualizirani, što bi svakako bilo lakše kada bi se prepoznali i klasificirali razni fenotipovi te kronične bolesti koju bi trebalo razumijevati u kontekstu „sindroma kroničnog rinosinuitisa“.
Prof. Vassilios Danielides i prof. Michael Katotomichelakis govorili su o različitim fenotipovima i endotipovima u kroničnom rinosinuitisu, temeljenim na razlikama u kliničkoj slici i upalnim mehanizmima, koji se baziraju na polarizaciji T-pomoćničkih limfocita.
Predavanje prof. Mladine temeljilo se na prikazu rezultata vlastitoga epidemiološkog istraživanja o izrazito signifikantno većoj prevalenciji defekata fontanele lateralnog nosnog zida u bolesnika koji imaju kronični rinosinuitis s dominantnim simptomom postnazalnog slijevanja. Taj je fenomen nazvao two holes syndrome.
Predavanje doc. Aleksandra Perića iz Beograda također se temeljilo na istraživanjima njegove grupe, koja su pokazala značajno sniženu koncentraciju epitelnoga protuupalnog proteina Clara cell u bolesnika s perenijalnim alergijskim rinitisom i bolesnika s kroničnim rinosinuitisom s nosnim polipima. Prof. Livije Kalogjera iznio je rezultate istraživanja temeljene na anketiranju težine simptoma i redukcije kvalitete života u bolesnika s kroničnim rinosinuitisom. Istraživanje je pokazalo značajne razlike u profilu simptoma i utjecaja na kvalitetu života uspoređujući grupe bolesnika sa i bez nosnih polipa.
Prim. Boris Grdinić iz Pule iznio je klasifikaciju kroničnog rinosinuitisa po JK Hanu, koja se temelji na imunohistokemijskoj diferencijaciji, imunocitokemiji i analizi intracelularnih citokina. Dr. Teuta Alerić-Primorac iz Pule prikazala je značaj detekcije autoimunog vaskulitisa na temelju sumnje postavljene rinoskopskim pregledom.
Endoskopska sinusna kirurgija
Tijekom okruglog stola Endoscopic Sinus Surgery dan je pregled suvremene bazične endoskopske sinusne kirurgije, navigacijske endoskopske sinusne kirurgije i kompjutorski asistirane kirurgije te potencijala tehnoloških mogućnosti. Govorilo se i o radikalnijim pristupima kod tvrdokornih upalnih bolesti sinusa i tumorskih bolesti.
Dr. Tamara Braut iz Rijeke je u predavanju dala pregled indikacija za tu kirurgiju, prikazan je endoskopski pristup i postupak prijeoperacijske obrade bolesnika. Govorila je o važnosti i načinu postoperacijskog praćenja bolesnika i operativnim komplikacijama. Prof. Timeleon Terzis je predavanjem „Modern surgical Management of Frontal Sinus Disease“ ukazao kako je pristup na frontalni recesus i općenito u frontalni sinus vrlo zahtjevan s obzirom na anatomiju tog područja i blizinu lubanjske osnovice. Prikazao je razne tipove endoskopskoga endonazalnog pristupa frontalnom sinusu po Drafu I i klasični vanjski osteoplastični pristup, za koji, kako je naveo, još uvijek postoje indikacije. U zaključku je rečeno da odluka o kirurškom liječenju frontalnog sinusa treba biti minimalno invazivni pristup, kao što su balonska sinoplastika i poštedna Draf I procedura, dok su radikalniji Draf III ili osteoplastična operacija zadnja opcija.
Dr. Marcel Marjanović Kavanagh iznio je predavanje dr. Gorazda Poje „Opstrukcija nazolakrimalnog duktusa“. Prikazao je kako riješiti opstrukcije nazolakrimalnog duktusa lokalizirane distalnije od lakrimalnog sakusa.
Predavanjem „Medial Maxillectomy and Persistent Sinusitis“ prof. Iordanis Konstantinidis iznio je pregled literature o endoskopskim medijalnim maksilektomijama u bolesnika s tvrdokornim kroničnim maksilarnim sinuitisom uspoređujući te podatke s onima iz vlastitog iskustva. Naveo je da se tim pristupom može lakše riješiti patologija u maksilarnom sinusu i omogućiti bolja drenaža sinusa, no budući tvrdokorni sinuitisi u oko 30% slučajeva nemaju pozitivan odgovor niti na takav kiruški pristup.
Prof. Ivica Klapan je održao predavanje „What is the Future of Minimally Invasive Sinus Surgery: Computer assisted Navigation, Markef- Based Virtual Reality Simulation, or 3D-Surgical Planner with Remote Visualization, 3D -Navigation and Augmented Reality in the Operating Room?“ Iznio je pregled najmodernijih mogućnosti kirurškog liječenja i planiranja uz pomoć kompjutora i virtualne percepcije anatomije pomoću simulacijskih modela i navigacijskih sustava.
U predavanju „Tips and Tricks in Endoscopic Sinus Surgery“ prof. Tomislav Baudoin je iznio mnoštvo savjeta i trikova kako bazičnu endoskopsku sinusnu kirurgiju izvoditi što sigurnije i učinkovitije.
Okrugli stol o septorinoplastici
Okrugli stol o septorinoplastici bio je više nego zanimljiv. Najviše diskusije posvećeno je revizijskim operacijama nosa, tj. reoperacijama nakon neuspjeha prethodnih estetskih/ funkcionalnih zahvata.
Prof. dr. sc. Mislav Gjurić iz KBC-a Zagreb govorio je o kirurškim tehnikama sužavanja nosnog dorzuma te vrška s naglaskom na izbjegavanje komplikacija, dok je dr. sc. Davor Džepina iz KBC-a „Sestre milosrdnice“ iznio iskustva u prijeoperativnoj analizi kompleksnih revizijskih slučajeva, uz poseban osvrt na odabir i temeljno informiranje kandidata o rizicima vezanim za revizijsku operaciju.
Gostujući predavači iz Makedonije, Gabriela Kopačeva Barsova i Jane Netkovski, iznijeli su zanimljiva predavanja o efektu rekonstrukcije nosnog septuma i piramide u školske populacije i adolescenata, tj. artističkoj i estetskoj dimenziji povezanoj uz tu vrstu kirurgije. Cjelovita izlaganja pozvanih predavača upotpunjena su diskusijom i pitanjima iz auditorija, ponajprije o zahtjevnosti sekundarnih rinoplastika te psihoprofilu osoba koje traže septorinoplastiku.
Opća rinologija
Prof. Roje iz Splita je na početku okruglog stola o općoj rinologiji održala predavanje o utjecaju crijevne mikroflore u perinatalnom programiranju alergijskih bolesti. Prikazala je trendove u shvaćanju važnosti bakterijske flore u crijevu u nastanku alergija, a koje definitivno imaju rastuću prevalenciju. Doc. Ljiljana Jovančević iz Novog Sada održala je predavanje o suvremenim trendovima u liječenju epistakse, dok je dr. Dubravko Manestar iz Rijeke prikazao vlastiti pristup liječenju stražnjih epistaksi. U raspravi nakon predavanja predložen je model za algoritam postupanja kod ponavljajućih epistaksi koji bi trebao uključivati ranije endoskopsko nalaženje točnoga mjesta krvarenja. O algoritmu će biti raspravljano na sljedećem sastanku Hrvatskog rinološkog društva te će biti upućen na usvajanje Hrvatskom društvu za ORL i kirurgiju glave i vrata.
Doc. Boris Jelavić iz Mostara prikazao je rezultate istraživanja povezanosti ABO i RhD antigena i nastanka nosne polipoze, a doc. Hrvoje Mihalj iz Osijeka povezanost tzv. Trefoil proteina i nastanka polipoze. Oba istraživanja pridonose shvaćanju nosne polipoze koja je, iako česta i dugo poznata, i dalje bolest nepoznate etiologije. Dr. Matić Glavan iz Maribora pokazao je probleme liječenja težih oblika rinosinuitisa s naglaskom na kirurško liječenje, dok je doc. Marko Velimir Grgić u predavanju o parametrima mjerenja kvalitete u rinologiji ukazao na zamke koje nosi svaki od parametara (broj operacija, broj komplikacija, DTS učinak, postotak tužbi, subjektivni upitnici i „objektivni“ nalazi te upotreba statističkih metoda), s naglaskom za potrebu kritičkoga sagledavanja svakog od parametara.
Tumori sinonazalne regije
U sklopu okruglog stola o tumorima, prof. Marangoudakis iz Atene u preglednom predavanju o komplikacijama u endoskopskoj sinusnoj kirurgiji upozorio je na mogućnost nastanka najtežih komplikacija kao što su lezije lubanjske osnovice i oka. Prof. Peter Valentin Tomazic iz Graza i doc. Josip Maleš iz Osijeka održali su predavanja o invertnim papilomima. Radi se o benignim tumorima nosa i paranazalnih sinusa, s visokim postotkom recidiva, a prema iskustvu oba autora, izgleda da je stopa maligne alteracije tih tumora manja no što se u literaturi navodi (navodi se 10%). Zaključak nakon rasprave bio je da je današnje endoskopsko liječenje adekvatno, do nedavno korišteni otvoreni pristupi za većinu lokalizacija nisu potrebni, a rezultati liječenja su dobri.
Dr. Constantinidis održao je izvrsno predavanje o endoskopskom liječenju sinonazalnih tumora. Prikazao je rezultate usporedive s onima najboljih svjetskih centara te visoku razinu tehničkih mogućnosti za endoskopski pristup na teško dostupne lokalizacije lubanjske baze. Ta tehnika, kojom raspolaže više svjetskih centara, uključujući i KBC „Sestre milosrdnice“, omogućava pristup i u mnogim slučajevima radikalno odstranjenje i izlječenje tumora te regije koji su do nedavno zahtijevali mutilirajuće otvorene zahvate s većim morbiditetom, a neki su smatrani inoperabilnima.
Lubanjska osnovica – produljenje i poboljšanje kvalitete života
Na početku okruglog stola o lubanjskoj osnovici, dr. Stipić iznio je predavanje tima neurokirurga i otorinolaringologa iz KBC-a „Sestre milosrdnice“ o komplikacijama transsfenoidalne kirurgije u liječenju adenoma hipofize. Na velikom broju liječenih bolesnika (više od 300 uključenih u ispitivanje) ukupan broj komplikacija je bio malen, iako je opisana i teška komplikacija rupture karotide, koja je uspješno sanirana timskim pristupom neurokirurga i interventnog neuroradiologa.
Doc. Martin Jurlina iznio je predavanje o iskustvima tima otorinolaringologa i neurokirurga KBC-a „Rebro“ u liječenju bolesnika s tumorima na teškim anatomskim lokalizacijama lubanjske baze poput Meckelova kavuma, apeksa orbite i kavernoznog sinusa. Te su regije donedavno a priori smatrane inoperabilnim regijama. Danas je kirurški moguće ulaziti u navedene regije, te iako za većinu bolesnika nije moguć radikalni zahvat, moguće je produljenje i poboljšanje kvalitete života.
Dr. Marcel Marjanović Kavanagh iznio je predavanje o mogućnostima endoskopske rekonstrukcije prednje lubanjske baze. Mogućnosti uključuju brojne lokalne i udaljene režnjeve za rekonstrukciju defekata lubanjske baze nakon odstranjenja tumora.
Doc. Grgić je u predavanju govorio o biološkom ponašanju tumora lubanjske baze. Prikazao je raspodjelu po raznim histološkim tipovima tumora koji se pojavljuju u tom području. Kako se radi o relativno rijetkim tumorima, niti jedan centar (uključujući najbolje svjetske centre za liječenje tih tumora) nema dovoljno velike serije bolesnika nekih histoloških tipova tumora da bi mogao primijeniti klasične statističke metode pri procjeni uspješnosti liječenja.
Važnost tog i prethodnog okruglog stola o tumorima sinonazalne regije prvenstveno je u ukazivanju općem otorinolaringologu na mogućnost rane dijagnostike tumora te regije. Naime, riječ je o rijetkim bolestima na koje je potrebno pomisliti na vrijeme, što omogućava raniji početak liječenja i u mnogim slučajevima izlječenje.
Kongres je organiziran zahvaljujući financijskoj podršci sponzora. Brončani sponzori bili su Karl Storz, Meda i Olympus, a ostali Alpen Pharma, Berlin-Chemie, Cipla, JGL, Krka, Medis Adria, Medtronic, Milsing, MSD, Oktal Pharma, Otopront, Pliva, Salveo i Sandoz. Sponzori su organizirali i vrlo kvalitetnu i dobro posjećenu izložbu. Kvalitetni znanstveni i društveni program pridonijeli su ispunjenju ciljeva kongresa te su polaznici skup ocijenili visokom ocjenom.
|
Tijekom ceremonije otvaranja, koju je vodio predsjednik kongresa i Hrvatskog rinološkog društva prof. dr. sc. Tomislav Baudoin, iznesene su činjenice o sadašnjem trenutku hrvatske rinologije i planovi za budućnost
Predsjednik Helenskog rinološkog društva prof. Jannis Constantidis održao je uvodno predavanje „New trends in rhinology“
Predsjedništvo okruglog stola o rinoplastici činili su prof. dr. Jane Netkovski iz Skoplja, prof. dr. Mislav Gjurić iz Zagreba i dr. sc. Davor Džepina iz Zagreba
Prof. dr. sc. Mirko Ivkić pozdravio je skup uime Hrvatskog društva za ORL i kirurgiju glave i vrata, čiji je predsjednik
Predsjedništvo okruglog stola o tumorima nosa i paranazalnih šupljina: prof. dr. Valentin Peter Tomazic iz Graza, moderatori prof. Jannis Constantinidis iz Soluna i doc. dr. Josip Maleš iz Osijeka
Prof. Timeleon Terzis i prof. Ivica Klapan, tajnik Hrvatskog rinološkog društva, predsjedatelj i moderator okruglog stola o endoskopskoj sinusnoj kirurgiji
Potpredsjednici Hrvatskog rinološkog društva doc. dr. sc. Martin Jurlina i doc. dr. sc. Marko Velimir Grgić bili su moderatori okruglog stola o lubanjskoj osnovici
Predavanje „Phenotypes of CRS and its clinical significance“ održao je prof. Vassilios Danielides
Sponzori skupa organizirali su i vrlo kvalitetnu te dobro posjećenu prateću izložbu |
