MEDIX, God. 18 Br. 103  •  Osvrt na stručno događanje  •  Neurologija HR ENG

Internacionalna škola za glavobolje

Vlasta Vuković Cvetković

Klinika za neurologiju KBC-a „Sestre milosrdnice“ i Hrvatsko društvo za neurovaskularne poremećaje HLZ-a organizirali su prvi put Internacionalnu školu za glavobolje pod pokroviteljstvom Europskog udruženja za glavobolju. U trodnevnom programu škole, koja je dosad održana u brojnim europskim zemljama kao trodnevni tečaj ili videoškola, sudjelovali su predavači iz Danske, Italije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Školi je prisustvovao 51 polaznik iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, većinom mlađi specijalisti i specijalizanti neurologije. Glavna tema prvoga dana bila je migrena, drugoga dana tenzijska glavobolja, a trećega autonomne cefalalgije.

 

 

 

Od 4. do 6. listopada 2012. Klinika za neurologiju KBC-a „Sestre milosrdnice“ i Hrvatsko društvo za neurovaskularne poremećaje HLZ-a organizirali su prvi put Internacionalnu školu za glavobolje pod pokroviteljstvom Europskog udruženja za glavobolju (European Headache  Federation – EHF). EHF je osnovan 1992. godine, a primarni cilj je edukacija liječnika o glavoboljama i razmjena iskustva eksperata sa sudionicima škole. Na promicanju suradnje između EHF- a i Hrvatske radi doc. dr. sc. Vlasta Vuković Cvetković (Klinika za neurologiju KBC-a „Sestre milosrdnice“), koja je predstavnik Hrvatske u EHF-u.

Glavna tema prvoga dana bila je migrena, drugoga dana tenzijska glavobolja, a trećega autonomne cefalalgije. Predavanja su bila koncipirana tako da se dobije pregled suvremene klasifikacije (akademkinja Vida Demarin), dijagnostike, patofiziologije, kliničke slike (doc. dr. sc. Vlasta Vuković Cvetković, doc. dr. sc. Darija Mahović Lakušić, prof. dr. sc. Davor Jančuljak, doc. dr. sc. Dževdet Smajlović), komorbiditeta (doc. dr. sc. Jasna Zidverc Trajković) i liječenja svih primarnih glavobolja (doc. dr. sc. Damir Petravić, prof. dr. sc. Ivan Bielen, prof. dr. sc. Silva Butković Soldo).

Migrena – česta glavobolja, ali nedovoljno prepoznata

Migrena je relativno česta glavobolja, ali nedovoljno prepoznata i ne uvijek adekvatno liječena. Prije svega treba pacijentima objasniti moguće „okidače“ glavobolje i objasniti plan liječenja: koji lijek, zašto i što se očekuje od liječenja. Liječenje akutnih napadaja obično počinje analgeticima, NSAR-ima, ili kombinacijom nekoliko komponenti sadržanih u jednoj tableti; ukoliko ta grupa lijekova nije učinkovita, preporučuju se triptani kojih je tri na hrvatskom tržištu (sumatriptan, rizatriptan, zolmitriptan).

Kod pacijenata koji ne reagiraju na akutni oblik liječenja, napadaji su česti, dugotrajni i praćeni izraženim pridruženim simptomima (izražena mučnina, povraćanje), u terapiju se uvodi profilaktička terapija. U tu svrhu se preporučuju beta-blokatori (propranolol, atenolol), antiepileptici (topiramat, gabapentin, pregabalin, valproatna kiselina), triciklički antidepresivi (amitriptilin), a od SSRI-a venlafaxin i duloxetin.

Tenzijska glavobolja

Tenzijska glavobolja, premda najčešća, rijetko vodi pacijenta liječniku, najčešće kada se komplicira, npr. postaje kronična ili pacijenti uzimaju puno analgetika i drugih lijekova. U oba slučaja potreban je najčešće multidisciplinarni pristup, tj. u terapiju osim medikamentozne profilakse uključiti i nefarmakološke metode, npr. primjenu TENS-a, akupunkture, tretman psihologa/psihijatra, fizioterapeuta/fizijatra.

Posebno zanimljiva je grupa autonomnih cefalalgija od kojih je najčešća cluster-glavobolja. Nažalost, često nije prepoznata i pogrešno je liječena. To osobito vrijedi za cluster-glavobolju koja ima specifičnosti liječenja: u akutnom napadaju se može preporučiti udisanje 100% kisika tijekom 10-15 min, a najbitnije je uvesti odmah na početku cluster perioda medikamentoznu profilaksu, npr. verapamil, kortikosteroide, antiepileptike.

Sekundarne glavobolje

Dio predavanja se odnosio na sekundarne glavobolje kao što su idiopatska intrakranijska hiper i hipotenzija, cervikogena glavobolja, glavobolja uzrokovana prekomjernim uzimanjem analgetika, glavobolja uzrokovana ORL uzrocima i oftalmološkim bolestima.

Idiopatska intrakranijska hipertenzija je poremećaj koji se manifestira povećanim intracerebralnim tlakom u odsutnosti tumorske mase ili drugih bolesti koje uzrokuju poremećaj cirkulacije likvora. Najčešći simptomi su glavobolja koja je najizraženija ujutro, odnosno nakon razdoblja ležanja, bol je difuzna i uglavnom pulsirajućeg karaktera, a pogoršava se radnjama koje povećavaju intrakranijski tlak, često se javljaju mučnina, povraćanje, tinitus (uni ili bilateralno), koji je sinkron s pulsom, dvoslike (uzrokovane parezom n. abducensa, a rjeđe n. tochlearisa ili n. oculomotoriusa), smetnje vida (mutan vid, povremeni potpuni kratkotrajni gubitak vida). Ukoliko se poremećaj ne prepozna, može uzrokovati edem papile optičkog živca, atrofiju te potpunu sljepoću. Neurološki pregled je uglavnom uredan, a u nekim slučajevima se može utvrditi pareza VI., III. i IV. živca, edem papile očnog živca, suženje vidnog polja. Dijagnostička obrada: MR mozga, MR angio i venografija su najčešće uredne, lumbalnom punkcijom se mjeri povišeni intrakranijski tlak od >25 cm vode. U terapiji se preporučuje acetazolamid.

Glavobolja uzrokovana prekomjernim uzimanjem analgetika (engl. medication overuse headache) često je pridružena glavobolja kod osoba koje pate od neke kronične glavobolje. Pacijenti uzimaju tijekom 10 ili više dana neki analgetik, NSAR ili triptan i postupno postanu ovisni; tek nakon detoksikacije (koja traje i do dva mjeseca) broj glavobolja se značajno smanji, tj. preostanu samo migrenske ili tenzijske glavobolje.
Dio pacijenata uporno odlazi otorinolaringolozima zbog dijagnosticiranog „kroničnog sinuitisa“, a imaju migrenu koja nije prepoznata. Međutim, kod dijela pacijenata se zaista radi o primarnim glavoboljama koje se izmjenjuju s bolovima od uha, nosa ili sinusa te je potrebno liječiti oba poremećaja.
Pacijenti s optičkim neuritisom i papilom stagnans će prvo potražiti pomoć kod oftalmologa, međutim u daljnjem tijeku će najčešće biti potrebna neurološka obrada. Kod unilateralnih bolova oka treba uvijek misliti i na akutni glaukom, iridociklitis, a takvi simptomi mogu sličiti na akutnu cluster-glavobolju.

Nove informacije o kranijalnim neuralgijama, interakcijama i nuspojavama lijekova

Nove informacije mogle su se čuti u predavanjima iz kranijalnih neuralgija, interakcija i nuspojava lijekova te specifičnostima glavobolja kod djece. Trigeminalna neuralgija je najčešće idiopatska, premda se kod dijela pacijenata nalazi kompresija na živac (najčešće u području ponsa) ili demijelinizacijska lezija; oko 80% pacijenata povoljno reagira na jedan od antiepileptika (lijek prvog izbora je karbamazepin). Ukoliko pacijent ne reagira na medikamentoznu terapiju, preporučuje se perkutana radiofrekvencijska ganglioliza, perkutana balon-mikrokompresija, perkutana rizotomija glicerolom gangliona Gasseri i mikrovaskularna dekompresija.

Prof. dr. sc. Rigmor Højland Jensen iz Danske iznijela je pregled razvoja Danskog centra za glavobolje i smjernice, čiji koncept dokazuje da je većini pacijenata potreban interdisciplinarni pristup. Prof. dr. sc. Fabio Antonaci iz Italije je dao pregled najčešćih pogrešaka u liječenju primarnih glavobolja. Najvažnije je dobro uzeti anamnezu jer se time u gotovo 80% slučajeva dobiva jasna dijagnoza. U tu svrhu je potrebno postaviti brojna pitanja i tražiti pacijenta da potanko opiše glavobolju te ga dobro pregledati. Česta pogreška je i tumačenje slučajnih nalaza kao bitnih i uzročnih. Također, važno je pacijentu dati lijek koji se pokazao najučinkovitijim, objasniti razloge zašto se daje i što se očekuje; nedovoljno objašnjeni razlozi za neku terapiju najčešće rezultiraju prijevremenim prekidom iste.
U radionicama su pak prikazani zanimljivi prikazi slučajeva pacijenata s glavoboljama iz prakse.

I dalje u skladu sa svjetskim trendovima razvoja struke

Klinika za neurologiju KBC-a „Sestre milosrdnice“, koja je i referentni centar za glavobolje Ministarstva zdravlja RH, i dalje će djelovati u skladu sa svjetskim trendovima razvoja struke i interdisciplinarnim pristupom rješavanja glavobolja. Niz godina u sklopu centra za bol djeluju ambulante za bol i glavobolje. U tim ambulantama se na suvremeni način liječe brojna bolna stanja i svi oblici primarnih i sekundarnih glavobolja. Od nefarmakoloških metoda se koriste akupunktura, transkutana električna živčana stimulacija (TENS), laser, laserska akupunktura, elektro i magnetoterapija, a posebno raduje novi aparat za biofeedback terapiju. Godišnje se dijagnostički obradi oko 2500 bolesnika s glavoboljom, a hospitalno liječi oko 2000 bolesnika. Veći dio bolesnika se nakon dijagnostičkog postupka liječi konzervativno, a njih oko 5% zahtijeva kirurški tretman.

Od osnivanja referentnog centra educirano je osoblje koje radi na klinici, ali i liječnici iz cijele zemlje. Klinika za neurologiju organizirala je i brojne preventivne aktivnosti u cilju podizanja svjesnosti o glavobolji, a na klinici se sustavno prikupljaju i obrađuju podaci o glavobolji i bolnim sindromima. U tisku su i revidirane smjernice o dijagnostici i liječenju primarnih glavobolja („Acta Clinica Croatica“).

Slušatelji u dvorani. U prvom redu sjede doc. Bašić-Kes, prim. mr. sc. Ružica Čović-Negovetić i prof. dr. sc. Vesna Šerić

Školi je prisustvovao 51 polaznik iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije – na slici s lijeva: dr. sc. Marina Roje Bedeković, doc. dr. sc. Vlasta Vuković Cvetković, doc. dr. sc. Dževdet Smajlović (Tuzla, BiH), dr. sc. Marijana Bosnar Puretić, dr. sc. Aleksandra Radojičić (Beograd, Srbija) i prim. dr. sc. Ljubica Todorović (Sarajevo, BiH)

Prof. dr. sc. Rigmor Højland Jensen iz Danske iznijela je pregled razvoja Danskog centra za glavobolje i smjernice, čiji koncept dokazuje da je većini pacijenata potreban interdisciplinarni pristup

 

Galerija slika