MEDIX, God. 22 Br. 121/122  •  Osvrt na stručno događanje  •  Gerontologija HR ENG

III. Simpozij „Gastroenterologija u obiteljskoj medicini“

Organizatori skupa bili su Hrvatsko gastroenterološko društvo, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine Primorsko-goranske i Istarske županije te Hrvatska liječnička komora, a voditelji prof. dr. sc. Davor Štimac i prof. dr. sc. Sandra Milić. Simpoziju je nazočilo oko 170 sudionika. Prikazane su teme iz hepatologije, o tumorima probavnog sustava, endoskopskim pretragama, uz brojna zanimljiva i intrigantna predavanja, okrugli stol o komunikaciji obiteljskog liječnika i bolničkog specijalista te edukativnu predstavu. Kvaliteta predavanja, važnost tema, zainteresiranost sudionika te međusobna svrsishodna komunikacija daju poticaj da se skup održi i sljedeće godine.

 

Medulin je bio domaćin trećeg po redu simpozija „Gastroenterologija u obiteljskoj medicini“ u organizaciji Hrvatskog gastroenterološkog društva, Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) Primorsko-goranske i Istarske županije te Hrvatske liječničke komore, koji je održan 2. i 3. travnja 2016. Voditelji simpozija bili su prof. dr. sc. Davor Štimac i prof. dr. sc. Sandra Milić. Na skupu je bilo nazočno oko 170 sudionika.

Teme iz hepatologije

Skup je započet riječima i predstavljanjem programa prof. Štimca. U prvom dijelu programa prikazane su teme iz hepatologije. Prvo predavanje „Nealkoholne masne bolesti jetre (engl. Non-alcoholic fatty liver disease, NAFLD) – rastući problem“ održala je dr. sc. Ivana Mikolašević, dr. med., iz Zavoda za gastroenterologiju KBC-a Rijeka. Dr. Mikolašević istaknula je rastuću prevalenciju NAFLD-a zajedno s porastom debljine i metaboličkog sindroma. Ukazala je na komplikacije NAFLD-a u kontekstu bolesti jetre (fibroza i ciroza jetre te razvoj hepatocelularnog karcinoma), kao i na povezanost NAFLD-a s izvanjetrenim bolestima, prvenstveno s kardiovaskularnim bolestima, kroničnom bubrežnom bolesti, šećernom bolesti tip 2 i kolorektalnim karcinomom.

Predavanje „Kronični hepatitis C – racionalna terapija s ili bez interferona?“ u jutarnjoj je sekciji održala doc. dr. sc. Irena Hrstić iz Opće bolnice Pula te istaknula dugoročne komplikacije kronične hepatitis C virusne infekcije. Prikazala je rezultate liječenja HCV-a pegiliranim interferonom u kombinaciji s ribavirinom za pojedine genotipove HCV-a u Hrvatskoj. Doc. Hrstić prikazala je i recentna istraživanja o učinkovitosti primjene interferon-free terapije, osobito za genotipove 1a i 1b kod kojih trajni virusološki odgovor kreće od 94 do 100%. Neven Franjić, dr. med., iz Zavoda za gastroenterologiju KBC-a Rijeka, objasnio je u predavanju primjenjivost tranzijentne elastografije (Fibroscan) kod različitih etiologija kronične bolesti jetre i naglasio da bi metoda trebala biti inicijalni korak za evaluaciju bolesti jetre, osobito onih bolesnika koji boluju od NAFLD-a.

Sljedeće predavanje održao je dr. sc. Goran Poropat, dr. med., iz Zavoda za gastroenterologiju KBC-a Rijeka. Sustavno je prikazao komplikacije uznapredovale bolesti jetre, odnosno ciroze jetre, te kako pristupiti bolesniku s hiperbilirubinemijom, ascitesom, spontanim bakterijskim peritonitisom, hepatalnom encefalopatijom i krvarenjem iz varikoziteta jednjaka. Anuška Budisavljević, dr. med., iz Opće bolnice Pula, prikazala je učestalost, etiologiju, dijagnozu i liječenje tumora jetre s posebnim osvrtom na primarni tumor jetre, odnosno hepatocelualrni karcinom. Posljednje predavanje, i to o transplantaciji jetre, u jutarnjoj je sekciji iz hepatologije održala prof. dr. sc. Sandra Milić, dr. med., iz Zavoda za gastroenterologiju KBC-a Rijeka. Prikazala je kako funkcionira sustav Eurotransplanta čiji je Hrvatska članica od 2007. Najčešće indikacije za transplantaciju jetre u Hrvatskoj su alkoholna i virusna bolest jetre (kronični hepatitis B i C). Prof. Milić objasnila je da se pacijenti stavljaju na listu za transplantaciju na osnovi MELD (Model of End stage of Liver Disease) bodovnog sustava, koji uključuje vrijednosti biliribina, kreatinina i protrombinskog vremena i time se procjenjuje sintetska funkcija jetre te se na taj način bolesnici evaluiraju jesu li kandidati za transplantaciju. Prof. Milić je ukazala i na dugoročne komplikacije imunosupresivne terapije; prvenstveno razvoj šećerne bolesti, arterijske hipertenzije, dislipidemije i pretilosti, a time i povećani kardiovaskularni rizik u tih bolesnika.

Tumori probavnog sustava

Prvi dio popodnevne sekcije bio je posvećen tumorima probavnog sustava. Sekciju je započeo prof. Štimac temom „Probir na tumore, rijetke i česte bolesti“. Objasnio je probleme probira na tumore probavnog trakta, pogotovo u slučaju neuroendokrinih tumora upravo zbog nespecifičnosti simptoma. Osvrnuo se i na probleme u dijagnostici rijetkih bolesti kao što je Gaucherova bolest, nasljedna bolest koja nastaje zbog manjka enzima glukocerebrozidaze te dovodi do nakupljanja glukocerebrozida u tkivnim makrofagima putem fagocitoze. Predavanje „Kako poboljšati probir za kolorektalni karcinom“ održao je Leonardo Bressan, dr. med., predsjednik KoHOM-a Primorsko- goranske županije. Dr. Bressan prikazao je probleme koji se javljaju u probiru na karcinom kolona, prvenstveno nizak odaziv građana, te predložio kako povećati odaziv. Njegov je prijedlog da se obiteljski liječnici uključe u aktivnu promociju probira za kolorektalni karcinom u suradnji s epidemiolozima.

Poražavajuće rezultate odaziva na Nacionalni program probira na kolorektalni karcinom, kao drugog po redu uzroka smrtnosti od zloćudnih bolesti u oba spola u Hrvatskoj, koji su tek neznatno viši od 20%, predstavila je Olga Dabović-Rac, dr. med., epidemiologinja iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. Opetovano je postavljeno pitanje tko bi trebao provoditi probir i treba li to prepustiti liječnicima obiteljske medicine, koji su u neposrednom kontaktu s pacijentima, ne bi li se tako povećao odaziv na probir zbog edukacije i osobnog pristupa.

Endoskopske pretrage – kome i kada?

Posljednja sekcija prvog dana skupa bila je „Endoskopske pretrage – kome i kada?“. Prvo predavanje održala je Irena Krznarić-Zrnić, dr. med., iz Zavoda za gastroenterologiju KBC-a Rijeka, a tema je bila ezofagogastroduodenoskopija (EGDS). Dr. Krznarić-Zrnić prikazala je indikacije EGDS-a kao dijagnostičke metode, a također i kao terapijske metode u smislu zaustavljanja krvarenja, vađenja stranih tijela, polipektomije i drugih. Osvrnula se i na pitanje hitnog EGDS-a indiciranog kod akutnog krvarenja te kod ingestije stranog tijela. Objasnila je i kako se pripremiti za EGDS, kako postupati nakon pretrage te koje su moguće komplikacije metode. Sekciju je nastavila Jadranka Cetina-Žgrablić, dr. med., iz Opće bolnice Pula predavanjem o kolonoskopiji. Ukazala je na indikacije za provedbu kolonoskopije kao dijagnostičke i terapijske metode (polipektomija, zaustavljanje krvarenja i dr.). Detaljno je objasnila pripremu pacijenta za kolonoskopiju te moguće komplikacije prilikom pretrage.

Ulogu endoskopske retrogradne koledokopankreatografije (engl. endoscopic retrograde cholangiopancreatogram, ERCP), kao danas isključivo terapijske metode u bolestima pankreatobilijarnog sustava, objasnio je doc. dr. sc. Goran Hauser, dr. med., iz Zavoda za gastroenterologiju KBC-a Rijeka. Zbog invazivnosti i dostupnosti drugih slikovnih metoda, a i mogućih komplikacija kao što su razvoj post-ERCP pankreatitisa, krvarenje i perforacija, ERCP je gotovo isključivo terapijska metoda. Doc. Hauser prikazao je nekoliko zanimljivih slučaja te objasnio princip metode, način izvođenja i indikacije za pretragu.

Predavanje o endoskopskom ultrazvuku održao je Milan Ličina, dr. med., iz Zavoda za gastroenterologiju KBC-a Rijeka. Objasnio je ulogu endoskopskog ultrazvuka (EUS) kao neinvazivne metode u dijagnostici i stagingu tumora probavne cijevi te u bolestima pankreatikobilijarnog sustava. Ukazao je i na mogućnost punkcije različitih lezija probavne cijevi i pankreatikobilijarnog trakta pod kontrolom EUS-a. Sekciju je nastavila prof. dr. sc. Brankica Mijandrušić-Sinčić predavanjem „Dijagnostika tankog crijeva“. Predstavila je endoskopske metode za pregled tankog crijeva kao što su enteroskopija te pregled endoskopskom kapsulom. Objasnila je i probleme tih pretraga, npr. dulje izvođenje pretrage i u slučaju endoskopske kapsule – cijena pretrage. Zadnje predavanje u popodnevnoj sekciji održao je doc. dr. sc. Nikola Ivaniš, dr. med. Prezentirao je mogućnosti dijagnostike upalnih bolesti crijeva ultrazvukom abdomena. Uz iskusnog ultrasoničara te sve bolju tehnologiju, upravo ta neinvazivna metoda omogućuje praćenje bolesnika s upalnom bolesti crijeva.

Za kraj prvog dana članovi Ri- Teatra u suradnji s Udrugom „Hepatos“ iz Rijeke održali su edukativnu predstavu „Lucijina priča“ o adolescentici koja se zarazila virusom hepatitisa C, njezinim problemima suočavanja s dijagnozom te problem društva i stigmatiziranja bolesnika koji boluju od kroničnog hepatitisa C.

Komunikacija obiteljskog liječnika i bolničkog specijalista

Drugog dana održana su dva zanimljiva i intrigantna predavanja te okrugli stol o komunikaciji obiteljskog liječnika i bolničkog specijalista. Prof. dr. sc. Vera Vlahović-Palčevski, klinički farmakolog iz KBC-a Rijeka, osvrnula se na gastroenterološke lijekove s liste HZZO-a uspoređujući ih s britanskom i švedskom listom. Dostupnost lijekova u Hrvatskoj podjednaka je sa spomenutima europskim listama. Dapače, u nekim indikacijama imamo i više dostupnih lijekova. U svom predavanju prof. dr. sc. Lidija Bilić-Zulle iz Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku KBC-a Rijeka kritički je pristupila indikacijama za traženje pojedinih laboratorijskih nalaza i pojasnila mogućnosti racionalizacije koje dovode do pravilne dijagnoze, ali i financijske uštede.

Okruglom stolu, čiji je moderator bio prof. Štimac, inače i sanacijski upravitelj KBC-a Rijeka, nazočili su i doc. Hrstić, sanacijska upraviteljica Opće bolnice Pula, Ines Balint, dr. med., tadašnja predsjednica KoHOM-a Hrvatske, dr. Bressan, predsjednik KoHOM-a Primorskogoranske županije, te doc. dr. sc. Ines Diminić Lisica s Katedre obiteljske medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Radi ubrzavanja procesa rada, smanjenja broja nepotrebnih specijalističkih pregleda i utroška vremena zdravstvenog osoblja, liječnici obiteljske medicine trebali bi upućivati bolesnike na prvi pregled s prethodnom obradom sukladno radnoj dijagnozi te popratnim pismom koje sadrži kliničko pitanje, sažetu anamnezu, patološke nalaze fizikalnog pregleda, dosadašnju terapiju te pripadajuće komorbiditete, zaključak je okruglog stola. Takvim bi pristupom koristi imali i bolesnici i uključeni liječnici.

Kvaliteta predavanja, važnost tema, zainteresiranost sudionika te međusobna svrsishodna komunikacija daju poticaj da se skup održi i sljedeće godine.

Prof. dr. sc. Davor Štimac objasnio je probleme probira na tumore probavnog trakta te se osvrnuo na probleme u dijagnostici rijetkih bolesti kao što je Gaucherova bolest, koja nastaje zbog manjka enzima glukocerebrozidaze

Neven Franjić, dr. med., govorio je o primjenjivosti tranzijentne elastografije (Fibroscan) kod različitih etiologija kronične bolesti jetre te naglasio da bi metoda trebala biti inicijalni korak za evaluaciju bolesti jetre, osobito bolesnika koji boluju od NAFLD-a

Dr. sc. Ivana Mikolašević istaknula je rastuću prevalenciju nealkoholne masne bolesti jetre (engl. Non-alcoholic fatty liver disease, NAFLD) s porastom debljine i metaboličkog sindroma te ukazala na komplikacije NAFLD-a u kontekstu bolesti jetre, kao i na povezanost NAFLD-a s izvanjetrenim bolestima

Doc. dr. sc. Irena Hrstić istaknula je dugoročne komplikacije kronične hepatitis C virusne infekcije (HCV), rezultate liječenja HCV-a pegiliranim interferonom u kombinaciji s ribavirinom za pojedine genotipove HCV-a u Hrvatskoj te recentna istraživanja o učinkovitosti primjene interferon-free terapije

Dr. sc. Goran Poropat sustavno je prikazao komplikacije uznapredovale bolesti jetre, odnosno ciroze jetre, te prikazao kako pristupiti bolesniku s hiperbilirubinemijom, ascitesom, spontanim bakterijskim peritonitisom, hepatalnom encefalopatijom i krvarenjem iz varikoziteta jednjaka

Poražavajuće rezultate odaziva na Nacionalni program probira na kolorektalni karcinom, kao drugog po redu uzroka smrtnosti od zloćudnih bolesti u oba spola u Hrvatskoj, predstavila je Olga Dabović- Rac, dr. med.

Leonardo Bressan, dr. med., predložio je kako povećati odaziv na probir za karcinom kolona uključivanjem obiteljskih liječnika u aktivnu promociju probira u suradnji s epidemiolozima

Mr. sc. Irena Krznarić-Zrnić prikazala je indikacije za primjenu ezofagogastroduodenoskopije (EGDS) kao dijagnostičke i terapijske metode te se osvrnula na pitanje hitnog EGDS-a kod akutnih krvarenja i kod ingestije stranog tijela

Jadranka Cetina-Žgrablić, dr. med., govorila je o indikacijama za kolonoskopiju u dijagnostici i liječenju u gastroenterologiji te objasnila postupak pripreme bolesnika i ukazala na moguće komplikacije prilikom pretrage

Ulogu endoskopske retrogradne koledokopankreatografije kao danas isključivo terapijske metode u bolestima pankreatobilijarnog sustava objasnio je doc. dr. sc. Goran Hauser, dr. med.

Za kvalitetnu tehničku organizaciju simpozija i ovoga je puta bio zaslužan O-Tours, a održan je uz medijsko pokroviteljstvo „Medixa“

Članovi Ri-Teatra u suradnji s Udrugom „Hepatos“ iz Rijeke održali su edukativnu predstavu „Lucijina priča“

 

Galerija slika