MEDIX, God. 25 Br. 139/140  •  Osvrt na stručno događanje  •  Obiteljska medicina HR ENG

III. riječki dani primarne zdravstvene zaštite „Bolesnik s neurološkim i psihičkim poremećajima u obiteljskoj medicini“

Martina Fišić, Branislava Popović

Neurološke i mentalne bolesti globalni su javnozdravstveni problem zbog proširenosti, brojnih komplikacija te velikih troškova što ih pojedinci i zdravstveni sustav izdvajaju. Stoga je tijekom skupa naglasak stavljen na individualni pristup bolesniku, rano otkrivanje i kontinuirano praćenje tijeka bolesti kako bi ishodi liječenja bili što povoljniji. Tema sljedećih Riječkih dana primarne zdravstvene zaštite bit će pristup bolesnicima s reumatološkim bolestima u ordinaciji obiteljske medicine.


 

U Rijeci su od 25. do 27. listopada 2019. održani 3. riječki dani primarne zdravstvene zaštite „Bolesnik s neurološkim i psihičkim poremećajima u obiteljskoj medicini“. Kongres je okupio velik broj liječnika obiteljske medicine, stručnjake iz neurologije i psihijatrije, medicinske sestre i studente medicine. Neurološke i mentalne bolesti globalni su javnozdravstveni problem zbog proširenosti, brojnih komplikacija te velikih troškova što ih pojedinci i zdravstveni sustav izdvajaju. Stoga je tijekom skupa naglasak stavljen na individualni pristup bolesniku, rano otkrivanje i kontinuirano praćenje tijeka bolesti kako bi ishodi liječenja bili što povoljniji.

Utjecaj obitelji i škole na razvoj psihičkih poremećaja
Kongres je otvorio dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Tomislav Rukavina naglasivši ulogu liječnika obiteljske medicine u prevenciji i ranom otkrivanju neuroloških i psihičkih poremećaja. O ulozi psihijatrijske skrbi u zajednici govorila je prof. dr. sc. Ika Gržeta Rončević, predstojnica Klinike za psihijatriju KBC-a Rijeka.

U Hrvatskoj se intenzivno radi program Nacionalne strategije za mentalno zdravlje u zajednici od koje se očekuju značajne promjene u procesu liječenja i rehabilitacije oboljelih. Stavovi i predrasude prema oboljelim od mentalnih poremećaja rezultiraju stigmatizacijom i diskriminacijom istih. Činjenica je da se može mnogo učiniti na prevenciji mentalnih poremećaja te da se oboljeli mogu oporaviti i postati korisni članovi društva s pravom na iste uvjete u životu zajednice.

Upravni odjel za zdravstvo Primorsko-goranske županije (PGŽ) pokrenuo je istraživanje o korištenju sredstava ovisnosti i ostalih rizičnih ponašanja mladih u županiji. Primarna svrha istraživanja bila je prikupiti relevantne podatke koji pružaju uvid u sliku mentalnog zdravlja mladih. Rezultati koje je prikazao Petar Bezinović, prof., pokazuju da je, s ciljem zaštite mentalnog zdravlja mlade generacije, nužno iz obrazovnog sustava eliminirati uzročnike straha od ocjenjivanja i osjećaja nekompetentnosti te osnaživati razvoj socijalno-emocionalnih vještina učenika.

 

Nositelji sekcije o depresivnim poremećajima: doc. dr. sc. Aleksandar Ljubotina, prof. dr. sc. Ines Diminić Lisica i doc. dr. sc. Leonardo Bukmir

O utjecaju obitelji na pojavu poremećaja ponašanja u adolescenata govorila je Koraljka Čop, specijalist obiteljske medicine. Roditeljsko ponašanje značajan je zaštitni ili rizični faktor za nastanak poremećaja ponašanja u adolescenciji. Kvaliteta obiteljske interakcije povezana je s odnosima koje dijete formira izvan obiteljskog doma. Funkcionalna obitelj potiče djecu na stupanj neovisnosti primjeren dobi te se poštuje privatnost. U disfunkcionalnoj obitelji postoje poremećaj strukture obitelji, neuspjeh u rješavanju problema te poteškoće u izražavanju emocija.

Rezultate istraživanja o razini psihosomatskih poremećaja u adolescenata srednjih škola u PGŽ-u prikazala je doc. dr. sc. Tatjana Čulina. Više od 80% ispitanika navelo je da su zadovoljni odnosima u obitelji, odnosima s vršnjacima te svojim zdravljem. Oko 40% adolescenata ima sklonost somatizaciji, djevojke su anksiozno osjetljivije i sklonije somatizaciji. Rezultati nameću potrebu intenziviranja interdisciplinarnog pristupa problematici uz suradnju obitelji, liječnika obiteljske medicine, školske medicine, psihologa, stručnih suradnika škola.

O mogućnostima liječenja djece i adolescenata sa psihičkim poteškoćama na Zavodu za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Rijeka sudionike je upoznala prof. dr. sc. Mirjana Graovac, subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije i pročelnica zavoda.

Bolesti ovisnosti, agresivnost i problem nasilja u obitelji
O alkoholizmu u ordinaciji obiteljske medicine govorila je Jasminka Perić, specijalist obiteljske medicine. Zbog ovisnosti o alkoholu člana obitelji često trpi cijela obitelj, koja postaje disfunkcionalna, gubi integritet te postaje emocionalno, često i materijalno osiromašena. O utjecaju obiteljskih odnosa na pojavnost i ishode liječenja ovisnika o drogama govorio je Leonardo Bressan, dr. med. Obitelj u životu pojedinca ima središnju ulogu, a promjene koje zahvaćaju društvo pogađaju i obitelj. Kada u obitelji postoji snažna povezanost djece i roditelja, jasne granice, dosljednost u odgoju i nadzor nad aktivnostima djeteta, obitelj ima ključnu ulogu u pružanju zaštitne uloge u razvoju ovisnosti i na odnose izvan obitelji.

Mr. sc. Zrinka Bradičić-Vivoda, specijalist opće medicine, govorila je o nasilju u obitelji, kompleksnoj pojavi i jednoj od najosjetljivijih tema za koju postoje opća društvena osuda i javni interes za suzbijanje. Objedinjuje širok spektar fizičkog, seksualnog, ekonomskog i psihičkog nasilja, a podrazumijeva i nasilje nad djecom, starijim i nemoćnim osobama. Iznimno je bitno pravovremeno ga prepoznati i poduzeti sve mjere u cilju zaštite žrtve.

O pristupu bolesniku u stanju psihomotornog nemira – agitacije i agresivnosti – govorila je Jadranka Karuza, specijalist obiteljske medicine. Uzroci psihomotornog nemira mogu biti psihijatrijski poremećaji, određena somatska stanja, intoksikacije. U tih bolesnika bitno je isključiti životno ugrožavajuća stanja, procijeniti potencijalnu opasnost za bolesnika i njegovu okolinu te poduzeti mjere za sigurnost osoblja koje bolesniku nastoji pomoći.

Promjena zdravstvene sposobnosti za držanje oružja i vozače motornih vozila
Dobra suradnja obiteljskog liječnika i specijalista medicine rada kod procjene promjene zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja, kao i za vozače motornih vozila, prijeko je potrebna kako bi se postigla maksimalna sigurnost za navedene osobe i cjelokupnu populaciju koja ima doticaj s njima. Izlaganje je održao prof. dr. sc. Hrvoje Lalić, specijalist medicine rada i sporta.

Predstojnica Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci prof. dr. sc. Velinka Grozdanić održala je izlaganje o provedbi Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Zakon nastoji uspostaviti jasan pravni okvir, ali i nametnuti obvezujuća načela, postupke i konkretne uvjete u postupanju prema osobama s duševnim smetnjama, sve u cilju osnaživanja njihovog položaja u situacijama u kojima im je prijeko potrebna liječnička pomoć.

Na kraju prvog radnog dana održan je okrugli stol o prisilnoj hospitalizaciji i procjeni promjene zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja i vozače. O temi su s pravnog, psihijatrijskog, medicine rada i kuta obiteljskog liječnika govorili sudionici stola. Zakon obvezuje sve zdravstvene radnike na isto postupanje, ali se u praksi to ne događa. Dok su na snazi trenutačne odredbe, potrebno je oprezno postupanje u skladu sa zakonom.

Depresija u ordinaciji obiteljskog liječnika
Stres je stanje u kojem je poljuljana psihofizička ravnoteža organizma i koje zahtijeva ulaganje dodatnih napora radi prilagodbe. Termin stres odnosi se na vanjski događaj (stresor), unutarnje stanje organizma (ponekad označeno kao opterećenje) te iskustvo nastalo transakcijom osobe i okoline. O „koloritu“ stresa govorio je doc. dr. sc. Aleksandar Ljubotina.

Liječnici obiteljske medicine često se susreću s oboljelima od depresije, pri čemu moraju procijeniti suicidalni rizik u oboljelog, potrebu za bolničkim liječenjem. Depresija uzrokuje smetnje u tjelesnoj i osjećajnoj sferi te dovodi do značajnih obiteljskih, profesionalnih i socijalnih poteškoća. Doc. dr. sc. Leonardo Bukmir ukazao je na probleme s kojima se susreće liječnik u planiranju i provođenju individualnog liječenja.

Prof. dr. sc. Ines Diminić Lisica, pročelnica Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, govorila je o pojavi depresije uz druge kronične bolesti. Depresija je značajno veća u bolesnika nakon infarkta miokarda, moždanog udara, uz šećernu, Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest, reumatski artritis te maligne bolesti. Pristup depresiji u tjelesnoj bolesti posebno je težak zbog preklapajućih simptoma obje bolesti.

O postporođajnim depresivnim poremećajima govorio je doc. dr. sc. Petar Lozo, specijalist ginekolog. Postporođajna tuga je najblaži poremećaj, javlja se u 60-80% majki. Postporođajna psihoza javlja se četiri tjedna nakon poroda i zahtijeva hospitalizaciju rodilje. Postporođajna depresija je kratko stanje tuge uz izraženu potištenost i nemogućnost prilagodbe.

Neurološki poremećaji
U nastavku programa slijedile su teme iz neurologije. Prof. prim. dr. sc. Biserka Bergman Marković govorila je o ranom prepoznavanju kognitivnih poremećaja. Poznavajući bolesnika, liječnik obiteljske medicine može lakše postaviti dijagnozu vaskularne demencije ako bolesnik ima pridruženu kardiovaskularnu bolest. Uporabom jednog od dostupnih alata procjene (npr. Mini mental state examination – MMSE test, test crtanja sata, MoCA test) liječnik može procijeniti kognitivne sposobnosti pacijenta.

Doc. prim. dr. sc. Vladimira Vuletić, pročelnica Katedre za neurologiju i Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka, upoznala je prisutne o zadacima Centra za kognitivnu neurologiju te iznijela nove spoznaje o Parkinsonovoj bolesti. Mira Bučuk, specijalist neurolog, govorila je o miasteniji gravis, kroničnoj bolesti koja nastaje zbog stvaranja antitijela na acetilkolinskim receptorima postsinaptičkog dijela neuromišićne spojnice. Rano prepoznavanje bolesti omogućava brže uvođenje medikamenata i bolju kontrolu bolesti.

O vrstama i liječenju glavobolja govorio je Zoran Tomić, specijalist neurolog. U više od 90% slučajeva primarnih glavobolja dijagnoza se postavlja na osnovi anamneze. Bolesnika treba pitati o karakteru boli, lokalizaciji, vremenskoj pojavi, popratnim simptomima (mučnina, povraćanje, muka, vrtoglavica preznojavanje i sl.). Kod sekundarnih glavobolja i promjene karaktera primarnih glavobolja potrebna je dodatna obrada.

Prim. mr. sc. Đino Lovrinić, specijalist opće medicine, govorio je o prevenciji moždanog udara zbrinjavanjem fibrilacije atrija. Odabir vrste antikoagulantne terapije ovisi o procjeni rizika od tromboembolijskih komplikacija. Odličan alat za procjenu rizika jest sustav bodovanja CHA2DS2VASc score te HASBLED score, koji daje procjenu rizika od krvarenja.

 

David Bonifačić, specijalist neurolog, govorio je o novostima u liječenju moždanog udara

O novostima u liječenju ishemijskog moždanog udara govorio je doc. dr. sc. David Bonifačić, neurolog. Za uspješno pružanje mehaničke trombektomije potrebne su specijalizirane medicinske ustanove koje nisu dostupne većini bolnica. Važno područje budućih studija bit će utvrđivanje eventualnog boljeg terapijskog ishoda nakon transporta bolesnika izravno u sveobuhvatni specijalizirani centar za liječenja moždanih udara gdje bi se trombektomija mogla brzo obaviti.

Prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang, specijalist obiteljske medicine, ukazala je na povezanost šećerne bolesti i moždanog udara. Hiperglikemija pogoršava akutnu ishemijsku ozljedu mozga, a ishodi moždanog udara lošiji su u osoba koje imaju loše reguliranu glikemiju. Doc. dr. sc. Ines Strenja, specijalist neurologije, ukazala je pak na posebnosti moždanog udara u žena. Viši rizik od nastanka moždanog udara može se pripisati korištenju hormonalne terapije. Razdoblje trudnoće, poroda i ranog postpartalnog razdoblja uslijed hormonalnih promjena mogu utjecati na nastanak moždanog udara.

O razlikovanju vrsta vrtoglavice govorila je Arifa Mahmić, specijalist obiteljske medicine. Centralna vrtoglavica potječe od bolesti CNS-a, karakteriziraju je dugotrajne vertiginozne smetnje, izražen poremećaj ravnoteže i nistagmus u smjeru pogleda koji se ne smanjuje fiksacijom. Periferna vrtoglavica karakterizirana je jakim rotacijskim vertigom, vegetativnim poremećajima, jednosmjernim nistagmusom koji se smanjuje fiksacijom pogleda i neravnotežom, uz česti gubitak sluha.

O pristupu bolesniku koji boluje od epilepsije govorila je Jelena Sironić Hreljanović, specijalist obiteljske medicine. Liječnik obiteljske medicine ima važnu ulogu u praćenju učinka terapije, no budući da je većina bolesnika s epilepsijom stigmatizirana zbog predrasuda okoline, osnovna zadaća liječnika obiteljske medicine je pomoći pacijentu i njegovoj obitelji da nauče živjeti s bolesti. Rehabilitacija neuroloških bolesnika mora početi rano zbog funkcionalnog osposobljavanja.

O problemima na koje nailazi liječnik obiteljske medicine u nastavku liječenja govorila je Josipa Rodić, specijalist obiteljske medicine. Liječnik pomaže bolesniku i obitelji prilagoditi se novonastalim uvjetima, u nabavi ortopedskih pomagala, invalidskih kolica... U tih je bolesnika važno rano uočiti depresiju i promjene osobnosti.

 

Organizacijski odbor kongresa

O akutnom poliradikuloneuritisu (Sy Guillain Barre) govorila je Nensi Bilanović Ćoso, specijalist obiteljske medicine. Sindrom je obilježen pogoršanjem mišićne slabosti, koja katkad dovodi do paralize, a javlja se nakon blage infekcije, kirurškog zahvata ili cijepljenja. Karakteriziran je oštećenjem mijelinske ovojnice.

Rezultati brojnih istraživanja govore o visokoj razini stresa i sindroma izgaranja među liječnicima, o čemu je sudionike upoznala dr. sc. Tamara Sinožić, specijalist obiteljske medicine. Najveći broj liječnika pokazuje visoku razinu emocionalne iscrpljenosti povezanu s niskim stupnjem zadovoljstva poslom. Depersonalizacija se javlja u četvrtine, a osjećaj smanjenog osobnog ostvarenja u polovice liječnika. Povišen rizik imaju specijalizanti i liječnici zaposleni u primarnim i tercijarnim zdravstvenim ustanovama. Zaštitni čimbenici za nastanak sindroma izgaranja mogli bi biti zadovoljstvo poslom, dostatno vrijeme konzultacija te sudjelovanje u nastavnim ili akademskim aktivnostima.

Pročelnik Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. sc. Zaim Jatić ukazao je na povezanost povećanog kardiometabolitičkog rizika u osoba s teškim mentalnim poremećajima. Pokazatelji koje treba pratiti u tih bolesnika su tjelesna težina i visina, indeks tjelesne mase, opseg struka, arterijski tlak, razina glukoze u plazmi, lipidni profil i EKG.

Sanja Klajić Grotić, specijalist opće medicine, ukazala je na ulogu educiranog liječnika obiteljske medicine u ranom prepoznavanju Alzheimerove bolesti. Liječnik treba bolesnika i njegovu obitelj upoznati s fazama bolesti te ustrajati u podršci oboljelom da što dulje ostane u poznatom okruženju s osobama koje mu pružaju sigurnost i skrb.

Medikamentozna terapija
Zadnji dan kongresa obilježio je dio koji govori o nuspojavama psihofarmaka. O terapijskim učincima antipsihotika govorila je prof. dr. sc. Gordana Rubeša, pročelnica Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu Klinike za psihijatriju KBC-a Rijeka. Osim antipsihotičnog učinka, ta skupina lijekova ima neuroprotektivni, sedativni, anksiolitički, antidepresivni, antimanični, stabilizacijski učinak na raspoloženje te antiagresivni, antiemetski i antivertigiozni učinak. Njihovi različiti mehanizmi djelovanja na brojne neurotransmitorske sustave mozga uvjetuju i različiti spektar nuspojava, što stvara razlike u njihovoj podnošljivosti. Antipsihotici različitih generacija daju različite nuspojave koje utječu na bolesnikovu suradnju tijekom liječenja i posljedični ishod liječenja.

Doc. dr. sc. Zdenka Baričev -Novaković, spec. obiteljske medicine, istaknula je nuspojave tipičnih antipsihotika (npr. hiperprolaktinemija, seksualni problemi). Većina atipičnih uzrokuje porast tjelesne težine, inzulinsku rezistenciju, šećernu bolest, hiperlipidemiju i hipertenziju, što zahtijeva češće kontrole laboratorijskih nalaza.

O nuspojavama antidepresiva govorila je doc. dr. sc. Branislava Popović. Nuspojave uključuju hiponatremiju, sedaciju, iritaciju želuca, a mogu inhibirati agregaciju trombocita. Triciklički i tetraciklički neselektivni antidepresivi mogu izazvati sedaciju uz antikolinergični učinak ortostatska hipotenzija, palpitacije, promjene raspoloženja, poremećaj rada srca. Pri uporabi neselektivnih inhibitora monoaminooksidaze (MAOI) i hrane koja sadrži tiramin (npr. pivo, fermentirani sir itd.) mogu nastati jake glavobolje ili smrtonosni porast krvnog tlaka. O nuspojavama benzodiazepina, razvoju tolerancije i ovisnosti govorila je Morena Butković, specijalist obiteljske medicine. Nagli prekid uzimanja lijeka ili značajno sniženje doze dovodi do sindroma sustezanja, što zahtijeva racionalan pristup pri propisivanju i ograničenje kontinuiranog uzimanja lijeka na maksimalno četiri tjedna. Posebnu pozornost liječnik obiteljske medicine mora posvetiti propisivanju lijekova u osoba starije životne dobi.

 

O učincima psihofarmaka u osoba starije životne dobi govorila je Lea Tripar, spec. obiteljske medicine


Lea Tripar, specijalist obiteljske medicine, ukazala je na učinke pojedinih skupina psihofarmaka koje se javljaju zbog promijenjenih fizioloških procesa, velikog broja komorbiditeta, polipragmazije i češće izraženih neželjenih reakcija na lijekove u starijih. Lijek treba uvoditi postupnom titracijom u nižim dozama u odnosu na mlađe osobe. Psihofarmake sedirajućeg učinka treba izbjegavati kako bi se osigurala prevencija od pada i ozljeda.

Nesanica, uočavanje psihičkih poremećaja, poremećaji seksualne funkcije...
Nesanica je nedovoljno prepoznat zdravstveni problem. Čine je trajne teškoće spavanja koje ometaju osobu u dnevnom funkcioniranju: to su subjektivne teškoće uspavljivanja, loše održavanje spavanja, doživljaj loše kvalitete spavanja ili nedovoljno spavanje unatoč zadovoljavajućim uvjetima. O prepoznavanju nesanice koja može imati utjecaj na razvoj kroničnih nezaraznih bolesti govorila je Tina Zavidić, univ. mag. med., specijalist obiteljske medicine. Pristup bolesniku s nesanicom u ordinaciji obiteljske medicine uključuje opću i psihijatrijsku anamnezu radi otkrivanja tjelesnih i psihijatrijskih komorbiditeta, procjenu dnevne pospanosti te dvotjedni dnevnik spavanja, odnosno budnosti.

Liječnik obiteljske medicine koristi različite standardizirane upitnike probira koji mu pomažu u postavljanju dijagnoze psihičkih poremećaja, o čemu je govorila Ivana Šutić, specijalizantica medicine rada i sporta. U bolesnika s višim rizikom za razvoj anksioznog i depresivnog poremećaj, socijalnih fobija, opsesivno kompulzivnog sindroma i paničnog poremećaja upitnici pomažu u ranom otkrivanju simptoma bolesti.

Psihički poremećaji često se javljaju kao komorbiditeti malignih bolesti utječu na kvalitetu života, tijek i ishod liječenja. Martina Fišić, dr. med., istaknula je važnost ranog uočavanja različitih psihičkih poremećaja: osjećaja krivnje, distresa, depresije, seksualnih poremećaja, afektivnih poremećaja, demoralizacije, suicidalnosti, psihotičnih poremećaja. Poremećaji se javljaju kao rezultat suočavanja s novom dijagnozom ili manifestiranjem maligne bolesti.

 

Na kraju uspješnog skupa - veselje tehničke ekipe (slijeva): Martina Fišić, Branislava Popović i Ivana Šutić

Dr. sc. Nina Bašić-Marković govorila je o poremećajima seksualne funkcije. Seksualne disfunkcije imaju visoku prevalenciju u osoba koje boluju od psihičkih poremećaja, a posljedica su psihopatologije ili farmakoterapije. Promjene u seksualnom funkcioniranju mogu se provlačiti kroz sve faze seksualnog ciklusa ili biti naglašenije u pojedinim aspektima seksualnosti. Antidepresivi i antipsihotici, neurobiologija, simptomi bolesti, stanje nakon traume, poteškoće u uspostavljanju emocionalnih veza te stigmatizacija zbog bolesti mogu uvelike negativno utjecati na kvalitetu seksualnog života.

Radionice obiteljskih liječnika
Tijekom kongresa održane su četiri radionice, čiji su voditelji bili obiteljski liječnici. Radionice su pobudile veliko zanimanje sudionika. Prva radionica voditeljice mr. sc. Jadranke Komadina-Gačić bila je posvećena interpretaciji EKG zapisa i prepoznavanju patološkog nalaza, uz aktivno sudjelovanje sudionika. Uz pomoć videoprimjera prof. dr. sc. Zaim Jatić održao je radionicu čiji je cilj bio ukazati na najčešće pogreške prilikom komunikacije između liječnika i ,,teških“ pacijenata. Osnovni uzroci ,,teških“ susreta mogu se uopćeno podijeliti na uzroke koji dolaze od pacijenta, zdravstvenih djelatnika i zdravstvenog sistema. Aktivnim sudjelovanjem polaznici su komentirati pogreške i predlagali kako ih izbjeći i poboljšati interakciju prilikom ,,teških“ susreta.

Polaznicima radionice koju je vodila gošća Džanana Jatić, specijalist obiteljske medicine iz Sarajeva, bio je predstavljen SPIKES protokol priopćavanja loših vijesti. Protokol ima šest koraka: 1. priprema za razgovor, 2. procjena pacijentove percepcije, 3. dobivanje pacijentove suglasnosti, 4. edukacija i informiranje pacijenta, 5. razumijevanje pacijentovih osjećaja i empatijski odgovor, te 6. planiranje i sažetak.

Za kompetentnu primjenu biopsihosocijalnog modela, uz primjerenu edukaciju, važno je u obiteljskoj medicini koristiti prilagođene alate kojima je moguće izmjeriti, odnosno objektivizirati, psihičke simptome. O njihovoj primjeni govorio je doc. dr. Aleksandar Ljubotina.

Na skupu je bilo izloženo 17 postera. Pri zatvaranju skupa prof. dr. sc. Ines Diminić Lisica održala je završnu riječ i najavila sljedeće Riječke dane primarne zdravstvene zaštite, čija će tema biti pristup bolesnicima s reumatološkim bolestima u ordinaciji obiteljske medicine. Skup će se održati u listopadu 2020. godine.