MEDIX, God. 24 Br. 129  •  Osvrt na stručno događanje  •  Infektologija HR ENG

Epidemiologija, klinička slika, laboratorijska dijagnostika, terapija i profilaksa respiratornih infekcija

Sunčanica Ljubin Sternak

U Zagrebu je, u hotelu Dubrovnik, 16. veljače 2018. održan stručni simpozij o respiratornim infekcijama, koji su organizirale tri ustanove sa Zelenog brijega: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ i Nastavni zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ te više društava Hrvatskog liječničkog zbora. 


 

Simpozij je bio podijeljen u četiri cjeline. Prvi dio bio je posvećen epidemiološkom pregledu respiratornih infekcija u zemlji i svijetu (dr. G. Petrović, HZJZ), njihovoj pojavnosti i značaju u ordinaciji obiteljske medicine (dr. D. Soldo) te kliničkim značajkama tih infekcija koje su prezentirali stručnjaci iz Klinike za Infektivne bolesti (prof. dr. sc. B. Baršić, izv. prof. dr. sc. G. Tešović, doc. dr. sc. R. Čivljak) i KBC-a „Sestre milosrdnice“ (doc. dr. sc. J Ajduk).

U drugom dijelu naglasak je bio na patogenezi (prof. dr. sc. J. Vraneš), laboratorijskoj dijagnostici (doc. dr. sc. T. Meštrović, prof. dr. sc. S. Ljubin Sternak) i važnijim virusnim infekcijama respiratornog sustava (dr. Vladimir Draženović, prof. dr. sc. I. Kuzman, dr. sc. I. Tabain).

Tema trećeg dijela bile su bakterijske infekcije (dr. I. Butić, dr. I. Pristaš, dr. N. Andrić), a izdvojene su bolničke infekcije (prof. dr. sc. A. Budimir) i tuberkuloza (dr. sc. M. Jankovič Makek, dr. sc. Lj. Žmak).

Posljednja cjelina bila je posvećena rjeđim uzročnicima tih infekcijama kao što su gljive (dr. Lj. Čičmak Smirnjak, izv. prof. I. Mareković) i paraziti (doc. dr. sc. M. Sviben), antimikrobnoj rezistenciji (prof. dr. sc. A. Tambić Andrašević) i cjepivima (Dr. Steffen Glismann i dr. sc. B. Kaić).

 

Simpoziju je prisustvovalo više od 200 polaznika iz Hrvatske, ali i drugih zemalja: Slovenije, Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije

 

Voditelji simpozija: izv. prof. dr. sc. Sunčanica Ljubin Sternak (druga slijeva) i doc. dr. sc. Mario Sviben (četvrti slijeva) u društvu predavača (Dragan Soldo, dr. med. i prof. dr. sc. Jasmina Vraneš)

Glavni zaključci i poruke simpozija su sljedeći:

  • respiratorne infekcije značajan su javnozdravstveni problem. Smatra se da su najčešći razlog posjeta liječniku ili ljekarniku, kao i glavni razlog propisivanja antibiotika i njihove prekomjerne uporabe
  • u prošlosti su se kod akutnih respiratornih infekcija antibiotici rano propisivali s ciljem brzog liječenja bakterijskih infekcija, odnosno bakterijskih komplikacija virusnih bolesti, ali danas u razvijenim zemljama, gdje je niska stopa ozbiljnih komplikacija od akutnih infekcija respiratornog sustava, to nema više opravdanja. Nadalje, nema dokaza da su niže stope propisivanja antibiotika povezane s većim brojem komplikacija. Dobra klinička procjena nužna je za donošenje odluke o primjeni antimikrobnih lijekova koje treba izbjegavati kada je vjerojatnost bakterijske etiologije mala. Stoga liječenje respiratornih infekcija treba temeljiti na adekvatnoj primjeni simptomatske terapije (rehidracija, antipiretici, analgetici, dekongestivi, bronhodilatatori, antitusici, ekspektoransi i dr.), a antimikrobne lijekove primjenjivati samo kada je to klinički indicirano
  • virusne infekcije čine više od 80% svih infekcija respiratornog sustava. Etiologiju akutnih respiratornih infekcija nemoguće je postaviti bez adekvatne laboratorijske dijagnostike. Pravilno uzorkovanje predstavlja glavni korak prema rezultatima mikrobiološke obrade i dijagnostike koji su točni, brzi i klinički značajni. Za pravilno uzorkovanje ključna je suradnja liječnika kliničara (i drugog medicinskog osoblja) s mikrobiološkim laboratorijem. Sve su više u upotrebi i molekularni brzi testovi za dijagnostiku uz krevet bolesnika (tzv. POC testovi, engl. point of care). Njihovom uporabom štede se druge dijagnostičke pretrage te olakšava odluka o liječenju bolesnika
  • cijepljenje je najbolji i jedini razuman način zaštite od gripe i njezinih komplikacija. Najosjetljiviji su oni kojima je imunološki sustav oslabljen (zbog dobi, lijekova, bolesti, trudnoće) jer lako razviju komplikacije uslijed gripe s mogućim smrtnim ishodom. Zdravstveni djelatnici imaju središnju ulogu u proaktivnoj preporuci cjepiva njihovim pacijentima. Postoji trovalentno cjepivo koje se sastoji od dva soja influence tipa A i jednog influence tipa B te četverovalentno cjepivo koji u sebi sadrži dva soja influence tipa A i dva soja influence tipa B.