Enzo Blonk, dipl. oec.: Digitalna revolucija današnjice - RFID (radiofrekvencijska identifikacija)
Udruga za automatsku identifikaciju, elektroničku razmjenu podataka i upravljanje poslovnim procesima GS1 Croatia aktivno je sudjelovala u realizaciji 4. RFID konferencije „Povratak u budućnost 4“. U sklopu konferencije, predavač Enzo Blonk, dipl. oec., stručnjak iz primjene novih informacijskih tehnologija i direktor jednog od sektora globalnog GS1 ureda u Bruxellesu, održao je predavanja o digitalnoj revoluciji današnjice: kako GS1 standardi omogućuju automatizaciju i razmjenu podataka (IoT*) te gdje se i kako sve koristi RFID tehnologija u medicini. Budući da se radi o standardizaciji identifikacije i kodiranja lijekova i drugih proizvoda te obradi i korištenju podataka u poslovnim procesima, Blonk je u razgovoru za „Medix“ objasnio ulogu spomenutih tehnologija u medicini i zdravstvu.
OGLAS
MEDIX: Medicinske pogreške mogu se spriječiti izgradnjom sigurnijeg sustava zdravstvene zaštite. Tehnologija radiofrekvencijske identifikacije primjenjuje se u bolnicama za brzo dobivanje informacija i praćenje bolesnika. Radi li se samo o praćenju bolesnika i medikacije te koje su razlike i prednosti RFID-a nasuprot označavanju bar-kodom?
E. BLONK: U budućnosti RFID može igrati ulogu u automatskom označavanju bolesnika, medicinskog proizvoda i lijeka. Međutim, na tom se području primjenjuju bar-kodovi i očekujemo da će tako biti i u doglednoj budućnosti. Propisi kao što su europska Direktiva o falsificiranim lijekovima i Zakon o sigurnosti lanca opskrbe lijekovima u SAD-u predstavljaju primjenu 2D GS1 DataMatrix bar-kodova za sljedivost lijekova. Ono što je kritičnije od vrste prijenosnika podataka koji se koristi jest postojanje agilnog sredstva za praćenje kretanja – sustava vidljivosti na temelju konkretnog događaja – gdje postoji standardizirani interoperabilni zapis onoga što se dogodilo s određenom osobom ili imovinom na određenom mjestu i u određenom vremenu te zašto se to dogodilo.
Enzo Blonk, stručnjak iz primjene novih informacijskih tehnologija i direktor jednog od sektora globalnog GS1 ureda u Bruxellesu, razvoj RFID tehnologije vidi u integraciji s bolničkim informacijskim sustavima i elektroničkim zdravstvenim zapisima, s ciljem olakšavanja procesa rada i smanjenja pogrešaka u dijagnostici i liječenju
MEDIX: Nameće se pitanje o praćenju zdravstvenog osoblja, npr. onih koji su bili izloženi opasnostima poput zaraznih bolesti ili zračenju?
E. BLONK: Primjena GS1 standarda za RFID praćenje zdravstvenog osoblja je pod evaluacijom u bolnicama nekoliko europskih zemalja, ali se radi o još uvijek ranoj fazi procjene. Postoje tehnološki i izazovi privatnosti. Ako se koristi samostalno, RFID možda neće moći zadovoljiti očekivanja zdravstvenih organizacija. No, ako se integrira s bolničkim informacijskim sustavima i elektroničkim zdravstvenim zapisima, olakšava procese i smanjuje pogreške, kako medicinske, tako i u dijagnostici i liječenju.
MEDIX: Koji su ostali preduvjeti da RFID postane atraktivan, aktualan i troškovno učinkovit?
E. BLONK: RFID je samo jedan od dijelova slagalice. Kao i u primjeni svake druge tehnologije automatskog prikupljanja podataka, kako bi korisnici mogli iskoristiti prednosti RFID-a, organizacija mora uvesti red u vlastitoj kući. To znači da organizacije prvo trebaju uspostaviti standardiziranu, serijsku identifikaciju za sve što se prati. Odgovarajući identifikatori na razini razreda trebaju biti dokumentirani u glavnim podacima, koji se mogu razmjenjivati s partnerima i unutarnjim dionicima.
Također, treba biti uspostavljen standardni komunikacijski postupak za dijeljenje identifikatora za transakcijske podatke i podatke temeljene na događajima; globalno priznati GS1 i ISO standard za praćenje sljedivosti na temelju događaja je EPCIS (engl. Electronic Product Code Information Services). Kada se uspostave identifikacija, prijenos podataka i aspekti razmjene podataka, mogu se koristiti u kombinaciji s bilo kojim nosačem podataka.
Mogućnost i korist implementacije RFID-a prije svega ovisi o do tada izgrađenom sustavu i procesima, što uključuje, između ostalog, implementaciju priznatog, validiranog sustava kvalitete, razvoj IT sektora i kvalitetnu komunikaciju, kako unutar tako i između sektora, kao i komunikaciju unutarnjih i vanjskih dionika nositelja zdravstvene djelatnosti – ističe E. Blonk
Za mnoge aplikacije u zdravstvenoj zaštiti, najprikladniji je optički prijenos podataka kao što je 2D GS1 DataMatrix. U aplikacijama koje zahtijevaju veliku brzinu prikupljanja podataka, bez vidljivog kontakta s nosačem podataka, RFID može značajno povećati učinkovitost logističkih i vidljivih operacija.
MEDIX: Koja se pravila o povjerljivosti podataka primjenjuju na RFID?
E. BLONK: Općenito govoreći, organizacije koje koriste RFID trebaju poštivati lokalno zakonodavstvo u svezi sa zaštitom podataka.
MEDIX: Koje su temeljne razlike u primjeni RFID-a između SAD-a i zemalja EU-a?
E. BLONK: Velik dio procesa implementacije zajednički je po cijelom svijetu. Učestalost primjene RFID-a razlikuje se ovisno o regulatornim nadležnostima. Međutim, dio te kompleksnosti može se nadoknaditi na temelju implementacija globalno primjenjivog standarda za bežično sučelje (radiofrekvencijski pojasi), koristeći sheme identifikacije navedene u GS1 EPC (engl. Electronic Product Code) Tag Data Standardu (TDS)***.
MEDIX: U svakom slučaju, na globalnoj su razini visoki troškovi provedbe prepoznati kao problem s kojim se suočava RFID na području farmaceutike. Je li cijena u padu i hoće li šira upotreba smanjiti troškove provedbe?
E. BLONK: Kao i bilo koja druga tehnologija, šire korištenje sigurno smanjuje jedinični trošak. Međutim, značajan dio troškova neće niti potjecati od hardvera (RFID čitači i tagovi), već od provedbe serijalizacije identifikacije i nadogradnje ili modifikacije relevantnih sustava podataka i procesa unutar organizacija. Ukratko, mnogo se troškova odnosi na to što organizacija treba provesti da bi postigla sljedivost, bez obzira na nosač podataka koji se koristi.
MEDIX: Javno dostupni podaci navode štednju od 13% u kontekstu primjene RFID-a u bolničkoj nabavi materijala. Najveće smanjenje nabave spominje se u kirurgiji, jedinicama intenzivne skrbi i u hitnoj službi.
E. BLONK: Točnost inventara uvelike varira od bolnice do bolnice i ovisna je o tome do koje su razine optimizirani već postojeći procesi.
MEDIX: O čemu ovisi buduća implementacija RFID-a u zdravstvu?
E. BLONK: Mogućnost i korist implementacije RFID-a prije svega ovisi o do tada izgrađenom sustavu i procesima, što uključuje, između ostalog, implementaciju priznatog, validiranog sustava kvalitete, razvoj IT sektora i kvalitetnu komunikaciju, kako unutar tako i između sektora, kao i komunikaciju unutarnjih i vanjskih dionika nositelja zdravstvene djelatnosti.
*Industry 4.0 – četvrta industrijska revolucija podrazumijeva trend automatizacije i razmjene podataka u proizvodnim tehnologijama
**Globalni servis za povezivanje stvari (engl. Internet of things, IoT)
***GS1 EPC Tag Data Standard (TDS) definira što je Electronic Product Code (EPC), uključujući njemu odgovarajuće GS1 identifikacijske ključeve i druge postojeće kodove. TDS također specificira strukture podataka koji se zapisuju na Gen 2 RFID tagove, uključujući EPC, korisničku memoriju, upravljačke informacije, te podatke o proizvođaču taga
OGLASI
