Dražen Pomper, dipl. inf.: Deklaracija o e-zdravlju - utjecaj informacijske tehnologije na poboljsanje kvalitete života u lokalnoj zajednici
Skup Medicinska informatika 2011. bilo je jubilarno, deseto okupljanje stručnjaka iz područja medicinske informatike. Organiziralo ga je Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku, a namijenjeno je bilo liječnicima, medicinskim sestrama, rukovoditeljima u zdravstvu i svim stručnjacima iz područja zdravstva i zdravstvenog osiguranja, zdravstvenim planerima i administratorima, istraživačima i nastavnicima u području medicinske informatike.
OGLAS
|
Od 21. do 22. listopada 2011. u Varaždinu je održan jubilarni 10. simpozij Hrvatskog društva za medicinsku informatiku (HDMI). Skup je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske te Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Organizatori simpozija bili su Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku i Odjel za zdravstvenu informatiku Opće bolnice Varaždin, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Slovensko društvo za medicinsku informatiku, Udruga za razvoj normi u području interoperabilnosti u zdravstvenoj informatici te HL7 Hrvatska. Predsjednik Organizacijskog odbora simpozija bio je Dražen Pomper, diplomirani informatičar, voditelj Odjela za zdravstvenu informatiku Opće bolnice Varaždin. MEDIX: Gospodine Pomper, koje su temeljne poruke 10. simpozija Medicinska informatika 2011.? POMPER: Naglasak ovogodišnjeg okupljanja eksperata s područja medicinske informatike bio je prije svega na utjecaju informacijske tehnologije na poboljšanje kvalitete života u lokalnoj zajednici. Tome je bio posvećen i okrugli stol na kojem se govorilo i o projektu informatizacije PZZ-a, o raznim rješenjima informatizacije bolnica, kreiranju centralnog repozitorija za razmjenu podataka CEZIH-a, o projektima eRecepta i eNaručivanja, koji su u realnoj obradi, odnosno o elektroničkom zapisu o pacijentu, gdje su nositelji Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Na skupu je kvalitetno predstavljena i Deklaracija o e-zdravlju, koju je objavila Akademija medicinskih znanosti Hrvatske.Htjeli smo naglasiti da je implementacija integralnog bolničkog informacijskog sustava usmjerena na poboljšanje kvalitete života i pojedinca i lokalne zajednice, što se postiže uvođenjem inventivno inovativnih rješenja iz informatičke tehnologije u svakodnevan, poslovni proces zdravstvene zaštite. Konačni je rezultat smanjenje vremena zdravstvenog osoblja utrošenog na upotrebu IT tehnologije u procesu rada. Naravno, neki se administrativni poslovi nužno moraju obaviti, ali i pacijentima i zdravstvenom osoblju je u interesu da im ostane dovoljno vremena za kvalitetnu obradu i zbrinjavanje svakoga pojedinog medicinskog slučaja. Ako se u proces liječenja može prema potrebi uključiti i zdravstveno osoblje koje nije fizički prisutno, putem sve prisutnije telemedicine i drugih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, rezultati mogu biti samo još bolji.Htjeli smo pronaći i odgovore na pitanja koja si i sami stalno postavljamo, o brzini i kvaliteti našega rada, pravcima razvoja, postignutim razinama informatizacije u pojedinim sredinama i zadovoljstvu korisnika, ali i o uočenim manama i prednostima aktualnih rješenja. MEDIX: U čemu je važnost i smisao objave Deklaracije o e-zdravlju?POMPER: Akademija medicinskih znanosti sačinila je i objavila Deklaraciju o e-zdravlju ne bi li dodatno osvijestila i senzibilizirala sve sudionike u procesu korištenja velikih potencijala informacijsko-komunikacijske tehnologije, kako pacijente i zdravstvene radnike tako i ustanove, tijela državne uprave i dobavljače. Deklaracijom se htjelo obuhvatiti brojna infrastrukturna područja, od obrazovanja do regulative i normizacije, potaknuti na još višu razinu stručnosti i profesionalnosti, ali i upozoriti sve koji mogu pomoći na potrebu cjelovitosti koncepta informatizacije u zdravstvu, a posebno na uspostavljanje središnjeg tijela na državnoj razini koje bi se bavilo ekspertizama, odlučivanjem i financiranjem informatizacije zdravstva. MEDIX: Posebno važno u sklopu informatizacije zdravstva je pitanje sigurnosti, odnosno zaštite podataka.POMPER: U svakom je informatičkom sustavu zaštita podataka od iznimne važnosti, a u području zdravstva to je još naglašenije jer je riječ o osobnim podacima koji se ne bi smjeli učiniti dostupnima nikome osim ovlaštenim korisnicima. No valja naglasiti kako nisu rijetke situacije da pacijent dođe ili bude doveden u zdravstvenu ustanovu u takvom stanju da nije sposoban komunicirati, a nema potrebne identifikacijske dokumente. I u takvom slučaju trebalo bi biti moguće, u interesu brze liječničke reakcije, možda i spašavanja života, koristiti dostupne podatke. No valja misliti na mogućnost zamjene identiteta i druge moguće pogreške pa i to treba na vrijeme ugraditi u programe. MEDIX: U Varaždinu ste razvili svoj model, koji je dobio niz priznanja struke, a dopunjavate ga i dalje.POMPER: Nakon dvije godine upotrebe u fazi smo unošenja promjena kako bismo sustav učinili još boljim, posebno u smislu apsolutnog izbjegavanja sigurnosnog incidenta. Mrežnu sigurnost postižemo kvalitetnim središnjim programom u funkciji zaštitnog zida te pravilnom konfiguracijom i stalnim nadzorom. Moguće pokušaje neautoriziranog pristupa rješavamo aplikacijama autoidentifikacije, a možemo reći da su programi koji postoje u borbi protiv malicioznog koda danas sastavni i nezaobilazni dio svakoga informatičkog sustava. Posebno su važni elementi sigurnosne politike zaštitni zid, antivirusni program, pristup preko web preglednika, detekcija napada unutar i izvan LAN-a, upotreba proizvoda otvorenog koda i konstantna edukacija korisnika o sigurnom radu.MEDIX: To sve znači da je dosegnuta gotovo optimalna razina sigurnosne zaštite podataka... POMPER: Moduli sigurnosti su složena sistemska rješenja. Da bi informatizacija zdravstva bila zaista učinkovita, prijeko je potreban najviši stupanj sigurnosne komponente. To su zaštitni mehanizmi koji se razvijaju kao plod iskustva, ali i praćenja i rješavanja sigurnosnih incidenata. Zbog toga je nužno definirati skup sigurnosnih protokola i pravilnika koji na najmanju moguću mjeru smanjuju eventualnu pojavu sigurnosnog incidenta. Pritom valja voditi računa i o oblicima fizičke zaštite, poput videonadzora, zaštite prostora, kontroliranog pristupa tehničkoj komponenti, osiguranja idealnih uvjeta rada, ali i zaštite od požara, hlađenja, osiguranja kontinuirane opskrbe električnom energijom i drugih parametara.Svakako treba istaknuti da je riječ o procesu koji traje i razvija se s obje strane. Osim stalnih napora da se još više podigne razina sigurnosti, razvijaju se i sve noviji oblici ugrožavanja sigurnosti podataka. Zbog toga je potrebna stalna briga o kreiranju i unapređenju sigurnosne politike. |
Diplomirani informatičar Dražen Pomper, voditelj Odjela za zdravstvenu informatiku Opće bolnice Varaždin, bio je predsjednik Organizacijskog odbora 10. simpozija Medicinska informatika 2011.
Naglasak ovogodišnjeg okupljanja eksperata s područja medicinske informatike bio je na utjecaju informacijske tehnologije na poboljšanje kvalitete života u lokalnoj zajednici. Tome je bio posvećen i okrugli stol na kojem je bilo govora i o projektu informatizacije primarne zdravstvene zaštite, o raznim rješenjima informatizacije bolnica, kreiranju centralnog repozitorija za razmjenu podataka CEZIH-a, o projektima eRecepta i eNaručivanja, koji su u realnoj obradi, odnosno o elektroničkom zapisu o pacijentu, gdje su nositelji Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, istaknuo je Pomper |
OGLASI
