Doc. dr. Neda Smiljan Severinski: Urgentna kontracepcija
Pozvano predavanje „Urgentna kontracepcija“ na kongresu je održala doc. dr. Neda Smiljan Severinski, s Odjela za humanu reprodukciju KBC-a Rijeka. Osim najnovijih spoznaja o mogućnostima sprječavanja neželjene trudnoće, dr. Smiljan se u razgovoru za „Medix“ osvrnula i na dostupne metode u liječenju neplodnosti
OGLAS
|
MEDIX: Koliko se centara u Rijeci bavi humanom reprodukcijom? DR. SMILJAN: U Rijeci postoji jedan centar koji se bavi tom problematikom. Radi se o Odjelu za humanu reprodukciju Klinike za ginekologiju i porodništvo pri KBCu Rijeka. Rad odjela uključuje sve aspekte dijagnostike i liječenja neplodnosti, uključujući i liječenje metodama medicinske oplodnje. Centar postoji već 20-ak godina a od 2004. godine odjel smo „pomladili“ novim kadrovima. Uspješnost liječenja medicinskom oplodnjom se ne razlikuje značajno od uspjeha ostalih centara i iznosi 20-30%.U sklopu liječenja moguća je hospitalizacija pacijentica, kao i u slučaju komplikacija kao što je npr. ovarijski hiperstimulacijski sindrom. Budući da već dugo radimo po protokolima blage stimulacije i u prirodnim ciklusima, vrlo malo je takvih slučajeva. MEDIX: Jeste li do sada imali mogućnosti zamrzavanja zametaka? DR. SMILJAN: U Rijeci do sada nismo zamrzavali zametke niti jajne stanice. Nedavno nabavljenom opremom spremali smo se započeti zamrzavanje metodom vitrifikacije. Kako je u međuvremenu donesen Zakon o medicinskoj oplodnji, program je zaustavljen dok se ne definira na koji način će se prema Zakonu raditi. Dakle, imamo opremu, medije i ostalo, ali zamrzavanje zametaka nećemo raditi jer Zakonom nije predviđeno. S obzirom da metoda zamrzavanja zametaka nije u Rijeci zapravo ni zaživjela, krećemo iznova uvođenjem nove metode zamrzavanja jajnih stanica, što otvara dodatne mogućnost našim pacijenticama. Zakon dopušta zamrzavanje, pohranjivanje i čuvanje jajnih stanica i spermija te imamo priliku razvijati i unaprjeđivati metode koje su do sada bile „zapuštene“ radi uspješnijeg programa zamrzavanja embrija. Trebat će vrijeme, iskustvo i adekvatni protokoli za uspješnost programa zamrzavanja gameta, kao što je uostalom to bilo potrebno i kod zamrzavanja zametaka. Možda ćemo za neko vrijeme uvidjeti da se zamrzavanje jajnih stanica može raditi jednako uspješno. Blagi protokoli stimulacije koji su trend u svijetu dovest će do smanjenja potrebe za zamrzavanjem zametaka, odnosno jajnih stanica, jer se kod takvog liječenja smanjuje i broj dobivenih gameta. Češćim stimulacijama u blagim protokolima liječenja može se u konačnici u godinu dana postići jednaka učinkovitost kao i metodama klasične izvantjelesne oplodnje (in vitro fertilizacije – IVF).Broj djece koja se rađaju u jednoj godini nakon blagih i klasičnih metoda stimulacije je zapravo jednak. Način liječenja se do sada nastojao prilagoditi ženinim željama, strpljenju i uzroku neplodnosti. Kriva je percepcija da medicinska oplodnja treba trenutačno riješiti problem začeća. Potrebni su vrijeme i strpljenje. MEDIX: Što točno podrazumijeva vitrifikacija?DR. SMILJAN: Vitrifikacija je način zamrzavanja tkiva koji bi se laički mogao opisati kao pretvaranje citoplazme stanice u oblik nalik staklu. Tom se metodom izbjegava stvaranje kristalića leda unutar stanice, koji bi je mogli oštetiti ili uništiti. Očuvanje tkiva i stanica nakon odmrzavanja („zagrijavanja“) je na taj način puno bolje u odnosu na metodu sporog zamrzavanja. Na taj se način mogu zamrzavati zametci, ali i jajne stanice, tkivo jajnika ili sjeme. Iskustva na tom području potiču uglavnom iz programa donacije oocita, u čemu predvodi Španjolska. Prema prikazanim rezultatima, preživljavanje oocita nakon vitrifikacije dosiže i više od 80%. Italija je zemlja koja ima sličnu zakonsku regulativu kao i Hrvatska. Rezultati preživljavanja oocita nakon vitrifikacije su nešto slabiji od navedenih (60-70%) i iskustva se i dalje prikupljaju usavršavanjem protokola i tehnika. Za sada Italija ima ipak veća iskustva u „slow freezingu“ oocita nego s postupkom vitrifikacije.MEDIX: S kojim se uzrocima neplodnosti najčešće susrećete? DR. SMILJAN: Uzroci neplodnosti se ne razlikuju značajno diljem Hrvatske. Uglavnom je trećina uzroka vezana za muškarca, trećina za ženu, trećina za udružene čimbenike, dok se ostatak pripisuje idiopatskom sterilitetu.MEDIX: Koliko uspješno liječite neplodnost u pacijentica s endometriozom? DR. SMILJAN: Endometrioza je oboljenje koje se teško liječi, pa tako i medicinska oplodnja ima manji uspjeh u pacijentica koje boluju od endometrioze u odnosu na druge uzroke neplodnosti. Liječenje endometrioze je u načelu kirurško, a u slučaju da žena želi zanijeti, ono je maksimalno poštedno i nastoji se uskladiti s metodama medicinski potpomognute oplodnje.MEDIX: Što je cilj humane reprodukcije u današnje vrijeme? DR. SMILJAN: Cilj je rađanje zdravog djeteta u terminu, a uspješnost se procjenjuje na zadano razdoblje. Ne smije se zaboraviti da kvaliteta zametka ovisi o naslijeđu majke i oca. Metode medicinske oplodnje samo pomažu i imitiraju zbivanja koja bi se inače spontano dogodila u tijelu žene, no nikako ne mogu preskočiti ili popraviti eventualni nedostatak koji je nastao nasljeđivanjem. Tijekom liječenja medicinskom oplodnjom trudimo se čim više izbjeći manipulacije s gametama i genetskim materijalom..MEDIX: U svom ste predavanju na kongresu govorili o urgentnoj kontracepciji. Što je važno kod odabira lijeka koji ćemo primijeniti u tu svrhu? DR. SMILJAN: U Hrvatskoj imamo jedan kontraceptiv koji udovoljava preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Proučavanjem koristi i štetnosti postkoitalne kontracepcije na nizu studija, stručnjaci SZO-a su zaključili da je potpuno sigurna za zdravlje, dapače ona čuva reprodukcijsko zdravlje.Pripravci koji sadržavaju etinilestradiol i levonorgestrel su ispitani i dokazano nisu štetni za zdravlje žena. U Hrvatskoj postoji samo jedan pripravak koji ima taj sastav, a radi se o lijeku koji se zove Triquilar. Prije je na tržištu postojao i Stediril D. S obzirom da se radi o hormonskoj kontracepciji koja se uzima u tri faze, za urgentnu kontracepciju s Triquilarom potrebno je uzeti četiri žute, odnosno oker tablete (zadnja faza) te istu dozu ponoviti za dvanaest sati. Budući da i unutarmaternični uložak Mirena sadrži levonorgestrel, također se može koristiti kao urgentna kontracepcija unutar pet dana od odnosa, ali se preporučuje u žena koje ga i nakon toga planiraju koristiti kao dugotrajnu kontracepciju.MEDIX: Postoji li u drugim zemljama veći broj preparata koji se mogu koristiti u tu svrhu? DR. SMILJAN: Apsolutno. Amerikanci ih imaju trinaest upravo takvog sastava. Kod nas je praksa da se i drugi preparati koriste za urgentnu kontracepciju; neki imaju i napredniju gestagensku komponentu od navedene. Ipak, jedina koju je SZO ispitao upravo za upravo tu svrhu je kombinacija etinil-estradiola i levonorgestrela.MEDIX: Koji su neželjeni učinci urgentne kontracepcije? DR. SMILJAN: Niti na jedan način nije dokazano da bi kratkotrajno uzimanje kakvo se koristi u urgentnoj kontracepciji na bilo koji način moglo ugroziti zdravlje žene, čak i u slučajevima komorbiditeta kao što su koronarna bolest, teško oštećenje jetre ili migrenski napadi. Najčešće zabilježene nuspojave uključuju mučnine i povraćanja izazvana visokim koncentracijama estrogena.Prihvaćeni stavovi u nekim razvijenim zemljama su da žene urgentnu kontracepciju mogu uzimati čak i bez savjeta liječnika. U Hrvatskoj ne postoje preporuke za davanje urgentne kontracepcije. Smatram da se u slučaju pacijentice koja je starija maloljetnica takva kontracepcija može prepisati, ali treba posebno naglasiti način uporabe i rizik koji može nastati zlouporabom iste. MEDIX: Koliko je pouzdana urgentna kontracepcija u sprječavanju neželjene trudnoće?DR. SMILJAN: U našim se uvjetima pravilnom upotrebom urgentne kontracepcije u oko 80% slučajeva može prevenirati neželjena trudnoća. Prema svjetskim istraživanjima najučinkovitija je intrauterina kontracepcija, odnosno spirala. Kod nje je zabilježena 99%-tna učinkovitost. Progesteronska pilula, koja još nije dostupna na našem tržištu, ima učinkovitost od 88%. Htjela bih naglasiti da, uzevši u obzir cjelokupnu situaciju, mlade žene treba poticati na rađanje prvog djeteta do 25. godine života, jer odgađanje istog češće dovodi do problema neplodnosti. |
Uspješnost kombinacije etinilestradiola i levonorgestrela, ispitane od Svjetske zdravstvene organizacije u svrhu urgentne kontracepcije, iznosi oko 80%, istaknula je dr. Smiljan |
OGLASI
