Depresija kao komorbidna bolest

Depresivni poremećaj, jedan od pet najčešćih poremećaja s kojima se susreće liječnik u obiteljskoj medicini, čest je u bolesnika koji boluju od drugih bolesti, a posebno kroničnih bolesti. Prevalencija depresivnoga poremećaja u tih je bolesnika višestruko povećana u odnosu na prevalenciju u općoj populaciji i kreće se od 8 do 60%. Depresija ima snažan neovisni učinak na zdravstvene ishode. Porast učestalosti depresije mogao bi se povezati i s porastom učestalosti kroničnih bolesti. U više od 50% slučajeva depresivni je poremećaj neprepoznan. Pristup depresiji u tjelesnoj bolesti posebno je težak zbog preklapajućih simptoma, a u liječenju bolesnika potrebno je procijeniti interakcije lijekova te učinak specifičnih antidepresiva na patofiziološke procese komorbidne bolesti. Cjelovito liječenje uključuje primjenu psihoterapijskih i psihosocijalnih postupaka. U svrhu unaprjeđenja zdravstvenih ishoda potrebno je rutinsko traženje i pravodobno liječenje depresije u bolesnika s kroničnim bolestima.