MEDIX, God. 24 Br. 132  •  Osvrt na stručno događanje  •  Pedijatrija HR ENG

Demografski aspekti zdravlja djece

Marija Čatipović

Hrvatska bilježi depopulacijske trendove koji poprimaju alarmantno stanje. AMZH se našao pozvanim da, pored ukazivanja na problem, pokuša definirati aktivnosti s područja svog djelovanja. Osim depopulacijskih pitanja, u uskoj je vezi i ono o zdravlju mlade generacije koje je pretpostavka uspješnog obrazovanja i produktivnog života. Zbog toga je AMZH odlučio organiziranjem okruglog stola o demografskim aspektima zdravlja djece okupiti stručnjake koji rade s djecom, a posebno zdravstvene djelatnike i zainteresirane ljude iz javnog života kako bi zajedno razmotrili stanje zdravlja djece u kontekstu demografskih trendova.


 

U organizaciji Akademije medicinskih znanosti (AMZH) 17. studenog 2018. godine održan je okrugli stol „Demografski aspekti zdravlja djece“. Predsjednica AMZH prof. dr. sc. Jasna Lipozenčić i moderator okruglog stola prof. dr. sc. Josip Grgurić uputili su pozdravno pismo svim sudionicima i relevantnim dionicima.

 

Skup je ovorila predsjednica AMZH prof. dr. sc. Jasna Lipozenčić

Hrvatska bilježi depopulacijske trendove koji poprimaju alarmantno stanje i traže poduzimanje hitnih mjera. Kako uzroci depopulacije nisu jednoznačni, traži se opća mobilizaciju u cilju pokretanja svih društvenih sektora za promjenom takvog stanja. AMZH se našao pozvanim da, pored ukazivanja na problem, pokuša definirati aktivnosti s područja svog djelovanja. Osim depopulacijskih pitanja, u uskoj je vezi i ono o zdravlju mlade generacije koje je pretpostavka uspješnog obrazovanja i kasnijeg produktivnog života. Zbog toga je AMZH odlučio organiziranjem okruglog stola o demografskim aspektima zdravlja djece okupiti stručnjake koji rade s djecom, a posebno zdravstvene djelatnike i zainteresirane ljude iz javnog života kako bi zajedno razmotrili stanje zdravlja djece u kontekstu demografskih trendova. Program okruglog stola i uvodna izlaganja bili su koncipirani tako da upozoravaju na probleme djeteta od njegovog začeća, na razvojne probleme i rizičnosti na putu odrastanja. Govorilo se i o potrebi zdravstveno odgojnog rada s adolescentima jer se u tom razdoblju stvaraju stavovi u vezi reproduktivnog ponašanja glede svijesti, odgovornosti, roditeljstva, seksualnosti itd.

 

Moderator okruglog stola prof. dr. sc. Josip Grgurić govorio je o prijedlogu mjera populacijske politike Republike Hrvatske, koji je javnosti 11. lipnja 2018. predstavila predsjednica Republike

Zaključci okruglog stola bit će svojevrsni poticaj za uključenje medicinske i opće stručne javnosti u cilju demografske obnove Hrvatske i stvaranja uvjeta za optimalizacijom rasta i razvoja djece.

Ishod demografskih trendova u Hrvatskoj

Prof. dr. sc. Anđelko Akrap, demograf, u predavanju „Ishod demografskih trendova u Hrvatskoj“ upoznao je prisutne s najvažnijim demografskim kretanjima. Kako je naveo, u posljednjih nekoliko godina Hrvatska se suočava s učincima desetljećima gomilanih nepovoljnih demografskih trendova. Od popisa stanovništva 1971. Hrvatska bilježi stagnaciju i nakon popisa 1991. pad ukupnog broja stanovnika, prirodno smanjenje, veliki negativan saldo migracije i kao rezultat svega toga disbalans u dobnom sastavu stanovništva. Stanovništvo je zahvaćeno intenzivnim procesom demografskog starenja. U Hrvatskoj je od popisa 1991. godine do sredine 2018. broj stanovnika pao s 4,5 milijuna na manje od 4 milijuna. Broj umrlih nadvisuje broj rođenih od 1991. do kraja 2017. za -240.408. Na to se nadovezuje iseljavanje koje je zadnjih nekoliko godina poprimilo dramatične razmjere; na temelju statistike zemalja primateljica naših iseljenika, procjenjuje se da se iz Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju iselilo do 200.000 osoba. Nastavljanjem sadašnjih demografskih trendova do 2051. godine broj stanovnika u radnoj dobi (15 do 64 godine) smanjit će se za više od milijun stanovnika i broj mladih (0 do14 godina) za oko 273.000, a nasuprot tomu povećat će se broj starih sa 65 i više godina za oko 185.000.

 

Prof. dr. sc. Anđelko Akrap, demograf, posebni savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za demografiju, upoznao je prisutne s najvažnijim demografskim kretanjima

Kad se suočimo s činjenicama izraženima u brojevima, nemoguće je ostati ravnodušan i ne upitati se koja je to reforma uvjet bez koje je posve upitna ekonomska održivost zemlje. Kao da Hrvatsko društvo bježi od najvećeg problema, zaključio je prof. Akrap.

Doc. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., u izlaganju „Javnozdravstveni osvrt na demografska kretanja u Hrvatskoj“ naglasio je da je Hrvatska u Programu mjera zdravstvene zaštite kao prioritetno područje istaknula i zaštitu reproduktivnog zdravlja te su u zdravstvenoj zaštiti žena predviđene, uz ostalo, i sljedeće mjere:

a) za planiranje obitelji: promicanje reproduktivnog zdravlja, zdravstveni odgoj i prosvjećivanje, izbor najprikladnijeg kontraceptiva, suzbijanje i liječenje steriliteta te niz kontrolnih pregleda
b) za perinatalnu zaštitu: niz preventivnih mjera, postupaka i kontrolnih pregleda u antenatalnoj zaštiti, partalnoj i postpartalnoj skrbi
c) za maligne bolesti niz preventivnih mjera i mjera ranog otkrivanja
d) ostale mjere, posebno za prevenciju spolno prenosivih bolesti te promicanje zdravlja i zdravstveno prosvjećivanje.

Značajno mjesto među tim mjerama ima očuvanje života i zdravlja novorođenčadi i žena vezano uz majčinstvo te se kod nas, kao i u drugim zemljama, prate pokazatelji novorođenačke i maternalne smrtnosti. Iako su u europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, dostupne mjere sigurnog majčinstva i maternalna smrtnost je svedena na sporadične slučajeve, a novorođenačka je niska, tim važnim postignućima ne može se značajno pridonijeti biološkoj obnovi nacije.

 

Doc. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo, naglasio je da je Hrvatska u Programu mjera zdravstvene zaštite kao prioritetno područje istaknula i zaštitu reproduktivnog zdravlja

Gospodarsko-socijalne mjere kojima će se povećati zaposlenost mladih, pomoći u rješavanju stanovanja te osigurati dostupnost zdravstvene zaštite žena i djece sigurno bi trebale pridonijeti promjeni hrvatskih negativnih demografskih trendova, zaključio je doc. Capak.

Optimalna zdravstvena zaštita djece

Prof. dr. sc. Aida Mujkić, dr. med., u predavanju „Optimalna zdravstvena zaštita djece“ istaknula je da je zdravstvena zaštita djece u mnogočemu kompleksnija od one odraslih. Zdravstvena zaštita djeteta počinje davno prije njegovog rođenja, zdravstvenom zaštitom njegovih budućih roditelja, posebice majke, kako bi oni bili u što boljem fizičkom, psihičkom i socijalnom zdravlju te tako povećali vjerojatnost povoljnog ishoda za dijete. Zdravstveno stanje djece obuhvaća mnogo više toga od onoga što uobičajeno mjerimo – počevši od trudnoće do adolescencije (antropometrijski podaci, osnovni socioekonomski podaci, smrtnost, pobolijevanje) – pa je za provođenje optimalne zdravstvene zaštite važno imati pokazatelje koji doista odražavaju stvarne potrebe djeteta u osjetljivom procesu rasta i razvoja. Pomoću zdravstvene zaštite može se utjecati na smanjenje negativnih utjecaja iz drugih domena, npr. na smanjenje socijalnih nejednakosti, isključenosti, kao i smanjenje rizika zlostavljanja i zanemarivanja djeteta.

Prof. dr. sc. Aida Mujkić, dr. med., predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva, istaknula važnost primarne zdravstvene zaštite, koja mora obuhvatiti svu djecu prema načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa

Prof. Mujkić je istaknula važnost primarne zdravstvene zaštite. Ključno je da ona obuhvaća, bez iznimke, svu djecu prema načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa, zaključila je prof. Mujkić.

Prim. mr. sc Marija Čatipović, dr. med., u izlaganju naslovljenom „Policentrični pristup zdravstvenoj zaštiti djece na primjeru Bjelovarsko-bilogorske županije“ prikazala je primjere iz prakse. Uza zdravstvene ustanove i lokalnu, odnosno regionalnu upravu, koje su zakonski obavezne planirati, poticati i koordinirati provođenje zdravstvene zaštite na svom području, potrebna je suradnja s udrugama, medijima, školama i cijelom zajednicom. Ukratko, nužno je da se zdravstvena zaštita ne provodi isključivo u ambulanti, nego da se zdravstvenim aktivnostima ide prema pacijentu, u ovom slučaju prema djeci, a posebno prema depriviranoj djeci. „Bjelovarsko-bilogorska županija – prijatelj dojenja“ ima pet savjetovališa za djecu – prijatelji dojenja od ukupno trinaest u Hrvatskoj. Na području županije savjetovališta su svojevrsni centri i koordinatori zdravstvenih aktivnosti usmjerenih prenatalnoj, perinatalnoj i postnatalnoj zaštiti zdravlja djeteta. Njihove aktivnosti obuhvaćaju trudničke tečajeve, rad grupa za potporu dojenja, ljekarne prijatelje dojenja, vrtiće i knjižnice prijatelje dojenja. U zdravstveno-edukativnom i promotivnom radu ostvarena je dobra suradnja s medijima, rezultat koje je i zajedničko pokretanje jedinstvene manifestacije „Ljepota majčinstva“. Redovito se obrađuju brojne teme vezane za cijepljenje, pretilost, aktualne sezonske bolesti i druge teme važne za zdravstvenu zaštitu djece. S ciljem pripreme uvođenja edukacije o dojenju u srednje škole na području županije su provedena i objavljena istraživanja znanja, namjera i stavova mladih o dojenju. Na Veleučilištu u Bjelovaru uveden je izborni predmet „Najnovije spoznaje o dojenju“ i provedena anketa o namjerama i stavovima studenata o odlasku ili ostanku u Hrvatskoj.

Realizacija načela dostupnosti u praksi nalaže izlazak iz uskog okvira zdravstvenog sustava i provođenje aktivnosti zdravstvene zaštite u zajednici, zaključila je prim. mr. sc. Marija Čatipović, dr. med., predsjednica udruge „Za zdravo i sretno djetinjstvo“

Realizacija načela dostupnosti u praksi nalaže izlazak iz uskog okvira zdravstvenog sustava i provođenje aktivnosti zdravstvene zaštite u zajednici, zaključila je mr. sc. Marija Čatipović.

Dijete kao vrijednost opstojnosti društva

Prof. dr. sc. Zdenko Babić u predavanju „Ekonomski i socijalni aspekti ulaganja u programe ranog razvoja djece“ istaknuo je da istraživanja različitih znanstvenih disciplina pokazuju kako su ulaganja u programe ranog razvoja djece vrlo isplative investicije. Što su zdravstveni, ekonomski, psihološko-emocionalni, socijalni uvjeti u ranoj dobi života djeteta bolji, povećava se vjerojatnost optimalizacije uvjeta za sveukupni razvoj djeteta i njegove kasnije produktivne uključenosti u društvo. Ulaganja u programe ranog razvoja djece pridonose ujednačavanju životnih izgleda, posebice ako su programiranog razvoja usmjereni na najranjivije skupine djece. U Hrvatskoj su ulaganja u programe i usluge namijenjene dječjoj dobrobiti i obitelji niža od prosjeka izdvajanja za funkciju obitelj/djeca kod 27 zemalja Europske unije. Dok ona u spomenutim zemljama iznose 2,4% BDP-a, u Hrvatskoj se posljednjih godina radi o 1-1,8% BDP-a. Ipak, primjetno je da se u zadnje vrijeme sektor usluga za djecu u Hrvatskoj širi, i to prvenstveno u području predškolskog odgoja i obrazovanja. Jasno je da ulaganja u djecu postaju imperativ i zbog velikog demografskog deficita te posljedičnih implikacija na održivost socijalnih sustava u budućnosti, naglasio je prof. Babić.

 

Izv. prof. dr. sc. Zdenko Babić, dip. oec., s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pri Studijskom centru socijalnog rada, istaknuo je da istraživanja različitih znanstvenih disciplina pokazuju kako su ulaganja u programe ranog razvoja djece vrlo isplative investicije

„Hrvatska za djecu: sretno dijete“ bio je naziv izlaganja prof. dr. sc. Josipa Grgurića, dr. med. Prof. Grgurić je istaknuo niz bitnih činjenica za nastavak djelovanja u tom važnom segmentu opstojnosti hrvatskog društva. Govorio je o prijedlogu mjera populacijske politike Republike Hrvatske, koji je javnosti 11. lipnja 2018. predstavila predsjednica Republike, a čiji su ciljevi potaknuti javnu raspravu, učvrstiti svijest o nužnosti trenutnog djelovanja i preokrenuti demografske trendove i kampanju pozitivnog ozračja. Također, prisutne je upoznao s implementacijom Konvencije UN-a o pravima djeteta na lokalnoj razini kroz akciju Gradovi i općine – prijatelji djece pokrenutu u povodu 10. obljetnice Konvencije UN-a o pravima djeteta, 20. studenoga 1999. Akciju su pokrenule i vode partnerske organizacije Savez društava Naša djeca Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, uz pokroviteljstvo UNICEF-ova ureda u Hrvatskoj. Akcija je uvrštena u Nacionalni plan aktivnosti za djecu te se provodi na nacionalnoj i lokalnoj razini poštujući autonomiju, raznolikost i kulturnu jedinstvenost regija u Hrvatskoj.

Cilj okruglog stola o demografskim aspektima zdravlja djece u organizaciji AMZH-a bio je okupiti stručnjake koji rade s djecom, a posebno zdravstvene djelatnike i zainteresirane ljude iz javnog života kako bi zajedno razmotrili stanje zdravlja djece u kontekstu demografskih trendova


Program Gradovi i općine – prijatelji djece afirmira holistički pristup lokalne zajednice usmjerene na dobrobit djece, pridonoseći ostvarivanju prava te sigurnog i poticajnog okruženja za djecu. Trenutačno u akciji sudjeluje 107 gradova i općina u Hrvatskoj, a 68 lokalnih zajednica je postiglo naziv Prijatelj djece.

Zaboravljamo u društvenim odnosima dijete kao vrijednost opstojnosti društva, kvalitete života i ljudske sreće, naveo je u zaključku prof. Grgurić te istaknuo da se nepovoljna demografska kretanja prisutna desetljećima nastavljaju i dalje s krivim uvjerenjem da će se ona poboljšati stihijski nakon poboljšanja društveno ekonomskih uvjeta.

Razlozi za optimizam

Skupu su nazočili i predstavnici Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (MDOMSP): pomoćnik ministrice Ivica Bošnjak, dr. sc. Domagoj Novosel, načelnik Sektora za demografski razvoj, Nina Krznarić Uroda, voditeljica Službe za programe i projekte udruge, te Duška Bogdanović, načelnica Sektora za obitelj, djecu i mlade.

 

Pomoćnik ministrice Ivica Bošnjak iz MDOMSP-a istaknuo je zahvalnost na organizaciji okruglog stola kao značajnom i stručnom doprinosu javnoj raspravi o načinima i mjerama koje će pridonijeti pozitivnim demografskim kretanjima i boljem društvenom ambijentu

Pomoćnik ministrice Ivica Bošnjak istaknuo je zahvalnost MDOMSP-a Akademiji medicinskih znanosti Hrvatske, a osobito prof. dr. sc. Josipu Grguriću na organizaciji okruglog stola „Demografski aspekti zdravlja djece“ kao značajnom i stručnom doprinosu javnoj raspravi o načinima i mjerama koje će pridonijeti pozitivnim demografskim kretanjima i boljem društvenom ambijentu. Vlada RH je prvi put osnovala MDOMSP s naglaskom na demografiju, čime se eksplicitno opredijelila za vođenje proaktivne populacijske politike. U travnju 2017. osnovano je i Vijeće za demografsku revitalizaciju kao međuresorno tijelo ministarstava koje razmatra, predlaže i kreira demografske mjere s ciljem poboljšanja demografske slike Hrvatske. Istaknuo je da su sredinom 2017. povećane roditeljske naknade za zaposlene, samozaposlene i nezaposlene roditelje te da su nakon 11 godina povećani limiti za doplatak za djecu, čime se omogućilo  potencijalno povećanje broja djece koja ostvaruju pravo za doplatak za djecu, ali i pronatalitetni dodatak za čak 150.000 djece. U 2018. g. uloženo je u gradnju i produljeni rad vrtića više nego u posljednjih 10 godina ukupno s razine središnje države – 705,000.000 kn.

Bošnjak je govorio i o posvećenosti MDOMSP-a poboljšanju zdravstvene zaštite u cilju liječenja steriliteta i radu na zakonskim dopunama povećanja besplatnih postupaka potpomognute oplodnje, kao i skorom serioznom razmatranju i ugradnji najznačajnijih zaključaka s okruglog stola u mjere i dokumente kojima se kreira demografska politika. Istaknuo je i da se radi na pripremi delimitiranja roditeljskih naknada za drugih šest mjeseci rodiljnog dopusta. O sadržaju, vremenskom okviru i ostalom još je potrebno pripremiti cjeloviti projekt koji će značajan biti iz aspekta usklađivanja poslovnih i privatnih obveza majki na rodiljnom dopustu i uključivanja očeva u drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta itd.

Zaključio je kako svi zdravstveni djelatnici, a osobito oni kojima je specijalnost pedijatrija, mogu svojim znanjima i angažmanom poput primjera u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji pridonijeti pozitivnom ozračju i ambijentu koji će mladima i obiteljima pružiti veliku pomoć i podršku u poticanju na ono najvrednije u životu, a to su djeca.

Doc. dr. sc. Domagoj Novosel dao je kratak povijesni prikaz iseljavanja i stradanja sve od 15. stoljeća. Iseljavanje potkraj 19. stoljeća najviše je pogodilo Dalmaciju, Hrvatsko primorje, Hrvatsko zagorje i Prigorje. U tom je razdoblju iseljavanjem najmanje pogođena Slavonija, u kojoj prevladavaju obitelji s manjim brojem djece na relativno velikom poljoprivrednom posjedu koji omogućava egzistenciju. Prvi svjetski rat prekida iseljavanje, ali se ono nastavlja nakon uspostave mira i versajskog poretka. Pritom se nikako ne smiju smesti s uma velike žrtve koje je hrvatski narod podnio na bojišnicama Velikoga rata, ali ni epidemija španjolske gripe koja je dodatno ugrozila demografsku sliku hrvatske nacije.

 

Skup je završen sloganom moderatora okruglog stola, dobitnika Nagrade za životno djelo za promicanje prava djece, prof. dr. sc. Josipa Grgurića: Djeca su naša budućnost, koja njima počinje danas


Unatoč navedenim negativnim trendovima, hrvatska je nacija u okvirima Habsburške Monarhije sačuvala opstojnost. Zbog toga iz povijesnog iskustva sudim kako postoje razlozi za optimizam da se ona očuva i u vremenu kada baštini punu državnost i sve one institucije koje nije posjedovala u ranijim povijesnim razdobljima. Mogućnosti koje su pred Republikom Hrvatskom i demografske politike koji se danas provode naznačuju da je demografska obnova moguća, zaključio je doc. Novosel.

Skup je završen sloganom moderatora okruglog stola, dobitnika Nagrade za životno djelo za promicanje prava djece, prof. dr. sc. Josipa Grgurića: Djeca su naša budućnost, koja njima počinje danas.