Collegium Cardiologicum - predstavljanje tematskog broja Medixa “Kardiologija u doba korone”
Pod pokroviteljstvom Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku je od 5. do 8. svibnja 2022. održan znanstveno-stručni skup Hrvatskoga kardiološkog društva Collegium Cardiologicum. Riječ je o kongresu na kojemu su ugledni kardiolozi predstavili aktualne teme iz svih područja kardiologije, uključujući i originalna znanstvena istraživanja hrvatskih kardiologa. U radu skupa aktivno su sudjelovali i mladi kardiolozi interaktivnim prikazima slučajeva iz prakse.
OGLAS
Tijekom kongresa predstavljen je tematski, kardiološki broj „Medixa“ koncipiran kao monografija koja donosi spoznaje o utjecaju COVID-a 19 na kardiovaskularne bolesti i obrnuto. Predsjednik Organizacijskog odbora skupa i gostujući urednik predstavljenog broja „Medixa“ bio je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva. Tijekom predstavljanja istaknuo je da se tematskim brojem željelo poručiti čitateljima da kardiologija nije posustala u doba korone te da je Hrvatsko kardiološko društvo ostalo iznimno aktivno, uspješno preselivši većinu svojih aktivnosti u virtualni prostor.
Kardiološki broj „Medixa“ zapis je sadašnjega stanja kardiologije u nas i općenito, istaknuo je prilikom predstavljanja akademik Miličić
„Kardiološki broj „Medixa“ zapis je sadašnjega stanja kardiologije u nas i općenito. Prikazane su najnovije smjernice Europskoga kardiološkog društva i nove spoznaje o kroničnom koronarnom sindromu, fibrilaciji atrija i zatajivanju srca. Ponosni smo i na činjenicu da su naši kardiolozi tijekom pandemije odigrali važnu ulogu u zbrinjavanju oboljelih od COVID-a 19, i to ne samo kao konzultanti za pridružene ili novonastale kardiološke probleme tijekom koronavirusne bolesti, već i kao vrsni intenzivisti, spasivši na taj način brojne živote. Moramo se suočiti i s ne odviše rijetkim kardiovaskularnim posljedicama nakon preboljenja koronavirusne infekcije: od najčešće neopasnih, nerijetko psihosomatskih tegoba poput palpitacija, do vrlo ozbiljnih oboljenja kao što su tromboze arterija i vena, odnosno tromboembolije, kao i zatajivanja srca uslijed virusom izazvanog oštećenja strukture i funkcije miokarda, ili pak sekundarno, nakon infarkta izazvanog okluzivnim trombom,“ istaknuo je akademik Miličić.
Osim izvješća o središnjem nacionalnom, virtualnom kongresu, koji čitatelji mogu naći u intervjuu koji je s akademikom Miličićem vodila naša suradnica Ana Rukavina, dr. med., u tematskom broju objedinjena su izvješća s vodećih kardioloških kongresa i simpozija. Prema riječima akademika Miličića, Hrvatsko kardiološko društvo djeluje kao cjelina, ali i putem svojih radnih skupina, koje su usko posvećene pojedinim subspecijalnostima u kardiologiji.
Promocija kardiološkog broja „Medixa“ bila je prigoda i za prisjećanje na izdanje iz 2006. godine, s naslovnom temom “Nove spoznaje u dijagnostici i liječenju bolesti srca i krvnih žila”
U sklopu izdanja uz brojne izvještaje premijerno su, između ostaloga, objavljene i Preporuke za praćenje nefroloških bolesnika nakon akutnog COVID-a 19, a kao suplement na 80 stranica praktične smjernice za dijagnostiku i liječenje arterijske hipertenzije - konsenzus Hrvatskog društva za arterijsku hipertenziju, Hrvatskog kardiološkog društva i Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju za dijagnostiku i liječenje kardiovaskularnih bolesti u postmenopauzi, tijekom trudnoće i drugim ginekološkim stanjima, Konsenzus Hrvatskoga društva za hipertenziju i Hrvatskoga društva za bubreg o interpretaciji nalaza kontinuiranog mjerenja arterijskog tlaka te Konsenzus Hrvatskoga društva za hipertenziju o ordinacijskom i kućnom mjerenju arterijskoga tlaka.
Temeljna maksima „Medixa“ je da bez praćenja novosti i
napretka u medicini te interdisciplinarne suradnje nema kvalitetne zdravstvene
zaštite i željenih ishoda liječenja. Nadamo se da smo taj cilj ispunili i našim
novim izdanjem.
