Bioslični lijekovi – iskorak u liječenju hematoloških bolesti
Bioslični lijekovi mijenjaju perspektivu u liječenju hematoloških bolesnika. Iako je dosad biološka terapija bila dostupna svim hematoonkološkim bolesnicima kojima je indicirana, sredstva oslobođena primjenom biosličnih lijekova mogu se alocirati na inovativne lijekove ili na poboljšanje suportivnog liječenja. U hrvatskoj hematoonkologiji ilustrativan je primjer primjena biosličnog filgrastima, koja je u razdoblju od svega pet godina omogućila liječenje za 80% više bolesnika. S obzirom na primjenu sve većeg broja biosličnih lijekova u hematologiji, očekuje se da će se procjena o globalnoj uštedi od 50% sredstava za hematoonkološko liječenje preslikati i na Hrvatsku.
OGLAS
Usprkos napretku u području kardiovaskularne skrbi, koronarna (KAB) i periferna arterijska bolest (PAB) ostale su područja nezadovoljenih potreba. Čak i uz dostupno liječenje u sekundarnoj prevenciji, bolesnici ostaju s neprihvatljivo visokim rizikom za trombotske događaje, koji mogu dovesti do onesposobljenosti, gubitka udova i smrti. Odobrenje za primjenu kombinacije vaskularne doze rivaroksabana i antitrombocitne terapije (acetilsalicilatna kisleina, ASK) nudi liječnicima i bolesnicima prijeko potrebnu poboljšanu opciju liječenja.
COMPASS ispitivanje
Ispitivanje COMPASS (Cardiovascular OutcoMes for People Using Anticoagulation StrategieS) uključilo je više od 27.000 bolesnika sa stabilnim KAB-om ili PAB-om, a kombinacija rivaroksabana 2,5 mg dvaput na dan i ASK 100 mg jedanput na dan pokazala se kao apsolutni pobjednik zbog čega je ispitivanje prijevremeno prekinuto nakon prosječno 23 mjeseca praćenja. Stopa primarnog ishoda (kardiovaskularna smrt, infarkt miokarda i moždani udar) bila je značajno smanjena (relativna redukcija rizika 24%) uz kombinirano liječenje, za razliku od monoterapije ASK-om, baš kao i ukupna, smrt zbog koronarne bolesti te kardiovaskularna smrt. Poboljšana je neto klinička korist usprkos činjenici što je, očekivano, kombiniranim liječenjem povećana stopa većih krvarenja (no stope fatalnih i intrakranijalnih krvarenja nisu bile značajno različite kod kombinacije i monoterapije ASK-om).1
Rezultati ispitivanja predstavljaju značajan korak naprijed u trombokardiologiji te se očekuje da će imati utjecaj na relevantne smjernice i kliničku praksu.
Mehanizam djelovanja u vaskularnoj protekciji
Rivaroksaban, kao izravni inhibitor čimbenika Xa, sprječava stvaranje fibrina inhibirajući stvaranje trombina, koji pak ima ključnu ulogu u stvaranju ugrušaka (antikoagulacijsko djelovanje). Dodatno, trombin ima ulogu i izvan koagulacijske kaskade aktivirajući trombocite putem receptora PAR-1 i PAR-4. Na taj način rivaroksaban ostvaruje posredno i antitrombocitni učinak. U COMPASS istraživanju sinergističko djelovanje vaskularne doze rivaroksabana i ASK-a na ključne patofiziološke mehanizme aterotrombotičkog procesa imalo je za posljedicu i znatnu redukciju mortaliteta, velikih kardiovaskularnih događaja i broja amputacija u bolesnika s PAB-om.1-3
Vaskularna doza rivaroksabana, 2,5 mg dvaput na dan, primijenjena u kombinaciji samo s ASK-om ili s ASK-om uz klopidogrel ili tiklopidin, prvi je put ispitana u studiji ATLAS ACS 2–TIMI 51 u sekundarnoj prevenciji nakon akutnog koronarnog sindroma. Rezultirala je značajno manjim stopama kardiovaskularne te smrti zbog bilo kojeg uzroka, naspram placeba.4
Dvojni mehanizam prema režimu COMPASS ispitivanja pokazao je povoljnu neto kliničku korist u bolesnika s kroničnom aterosklerotskom vaskularnom bolesti, što je prepoznala i Europska agencija za lijekove (EMA) dajući zeleno svjetlo za novu indikaciju.5,6 Poboljšanje ishoda vezanih uz učinkovitost i preživljenje kombinaciju ispitanu u COMPASS-u čini klinički atraktivnom za sekundarnu prevenciju u bolesnika s kroničnim KAB-om/PAB-om.
