MEDIX, God. 18 Br. 98/99  •  Osvrt  •  Molekularna medicina HR ENG

Biogeneza i funkcije malih nekodirajućih molekula RNA

Jasminka Pavelić

Genom stanice čovjeka čine kodirajući (za proteine) i nekodirajući sljedovi. Najviše spoznaja vezano je uz kodirajuće dijelove na koje, međutim, otpada samo 1,5-2%. Preostali dio čine nekodirajući sljedovi koji u posljednje vrijeme zaokupljaju sve veću pozornost znanstvenika. Pokazalo se da su ključni za normalnu fiziološku aktivnost stanice, normalan embrionalni i postnatalni razvitak, ali i da mogu biti uključeni u razvitak različitih bolesti. Funkcionalno značenje nekodirajućih dijelova genoma posebno je vidljivo za klase malih nekodirajućih RNA, tzv. miRNA, siRNA i piRNA, čija je genska i epigenska deregulacija ili deregulacija procesiranja vezana uz razvitak brojnih bolesti čovjeka, posebno zloćudnu preobrazbu stanica. Stoga ne čudi činjenica da se istraživanja liječenja bolesti aktiviranjem ili deaktiviranjem aktivnosti tim molekula RNA nalaze u kliničkim fazama istraživanja. 

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju MEDIX, God. 18 Br. 98/99