Autizam i mentalna retardacija kod djece rođene in vitro fertilizacijom

Između 1978. i 2010. rođeno je oko pet milijuna djece začete in vitro fertilizacijom (IVF), ali za sada još uvijek nema pouzdanih podataka o njihovom neurorazvoju, posebice nakon prve godine života. Švedski istraživači su proveli populacijsku prospektivnu kohortnu studiju koristeći nacionalne registre zdravstva kako bi utvrdili učestalost mentalne retardacije i autizma kod djece rođene IVF-om te su rezultate objavili u časopisu JAMA od 3. lipnja 2013. godine.

U razdoblju od 1982. i 2007. godine u Švedskoj je rođeno 2,5 milijuna djece od kojih je 30.959 (1,2%) začeto IVF-om, a praćeni su u razdoblju od deset godina. Od sveukupnog broja, 103 od 6959 (1,5%) sa autizmom i 180 od 15.830 (1,1%) s mentalnom retardacijom je začeto IVF-om. Relativni rizik za autistični poremećaj za bilo koji oblik IVF-a u usporedbi sa spontanom oplodnjom je iznosio 1,14, dok je za mentalnu retardaciju iznosio 1,18. Nije bilo statistički značajne razlike kad se analiza ograničila na jednoplodne trudnoće. Kada su se uspoređivale pojedine metode IVF-a, rezultati su pokazali kako kod IVF-a s mikrofertilizacijom (ICSI) s kirurški izvađenim spermijima koristeći svježe embrije postoji statistički značajan rizik za mentalnu retardaciju (RR=2,35) i autizam (RR=4,6) te kako kod ICSI-a s ejakuliranim spermijima i svježim embrijima postoji statistički značajan rizik za mentalnu retardaciju (RR=1,47) u usporedbi s IVF-om bez ICSI-a i transferom svježeg embrija.

U zaključku stoji kako se, u usporedbi sa spontanom oplodnjom, IVF ne može povezati sa povećanom incidencijom autizma, ali se može povezati s malim ali statistički značajnim rizikom za mentalnu retardaciju. Za pojedine oblike IVF-a može se reći kako se IVF s ICSI-om za mušku neplodnost povezuje s blagim povećanjem relativnog rizika za autistični poremećaj i mentalnu retardaciju u usporedbi s IVF-om bez ICSI-a. Prevalencija ovih poremećaja je niska i povećanje apsolutnog rizika s IVF-om je nisko.