Anita Frauwallner: Probiotici u liječenju bolesti i očuvanju zdravlja
O važnosti crijevnog mikrobioma u očuvanju zdravlja i liječenju zdravstvenih smetnji počelo se više govoriti posljednjih desetak godina. U međuvremenu se na tržištu pojavilo mnoštvo probiotičkih proizvoda pa je liječnicima često teško odlučiti se koji pripravak i zbog čega preporučiti. Institut AllergoSan osnovan je 1991. godine i već se 25 godina bavi istraživanjem i razvojem proizvoda izrađenih od prirodnih tvari kao što su probiotičke bakterije, biljni ekstrakti i minerali. U razvoju svojih proizvoda znanstvenici iz Instituta surađuju s međunarodno priznatim istraživačima iz područja medicine, biologije, farmakologije i biokemije te su postali poznati centar kompetentnosti za istraživanje u probiotičkoj medicini.
OGLAS
Jedna od novosti na hrvatskom farmaceutskom tržištu odnosi se na pojavu novih probiotičkih proizvoda naziva OMNi-BiOTiC, koje proizvodi Institut AllergoSan, osnovan 1991. godine u Grazu u Austriji. Specifičnost tih probiotika sastoji se u visokokvalitetnim kombinacijama probiotičkih bakterija, koje su kao gotov proizvod u znanstvenim istraživanjima pokazale učinkovite rezultate u primjeni kod određenih medicinskih indikacija. Ponukani činjenicom da su probiotici OMNi-BiOTiC među najprodavanijim probiotičkom preparatima na austrijskom i njemačkom tržištu, ali i kroz niz nagrada prepoznati u cijelom svijetu, pitali smo magistru Anitu Frauwallner, direktoricu Instituta AllergoSan i spiritus movens razvojne strategije tvrtke, po čemu se razlikuju od ostalih proizvoda na tržištu i koju ulogu probiotici imaju u očuvanju ljudskog zdravlja.
MEDIX: Mag. Frauwallner, možete li reći nešto više o Institutu AllergoSan i holističkom pristupu na kojem se temelje vaši proizvodi?
MAG. FRAUWALLNER: Institut AllergoSan postao je vodeći centar izvrsnosti za istraživanje mikrobioma, ne samo u Europi nego i na svjetskoj razini. Do sada smo objavili 120 istraživanja, a preostala 42 su u tijeku. Naša je specifičnost što imamo veliko znanje o probiotičkim bakterijama utemeljeno na rezultatima znanstvenog istraživanja.
Jedna od manje poznatih uloga probiotičkih bakterija u crijevima je i produkcija kratkolančanih masnih kiselina kao što su butirati koje, osim što smanjuju lokalnu upalu, ulaskom u krv svoje protuupalno djelovanje ostvaruju i sistemski, naglasila je magistra Frauwallner
Prije mnogo godina sam zbog privatnih razloga počela istraživati kako prehrana može pridonijeti zdravlju i liječenju bolesti. Posebnu su mi pozornost privukle neke metode srednjovjekovne medicine, kao i kineske i Ayurvedske medicine. Vrlo su mi zanimljive bile i postavke ortomolekularne medicine, koja proučava kako vitamini i minerali djeluju u organizmu. Tada je, međutim, bilo malo liječnika koje je zanimalo išta drugo osim službene, zapadne medicine. Glavni cilj mi je bio pomoći suprugu liječniku, koji je vrlo mlad, nažalost, podlegao kolorektalnom karcinomu. Kada u nastojanjima nisam uspjela, odlučila sam ne odustati te da ću i dalje pokušavati pronaći nešto što bi smanjilo rizik razvoja te bolesti kod mog sina jedinca, ali i ostalih osoba s povišenih rizikom kolorektalnom karcinoma u obiteljskoj anamnezi.
MEDIX: Kako ste došli do ideje za formiranje vlastitih probiotika?
MAG. FRAUWALLNER: Tijekom istraživanja koja su bila povezana sa zdravljem crijeva, upoznala sam se s radom Sveučilišta u Wageningenu u Nizozemskoj, koje je, s 20.000 studenata, najveće svjetsko sveučilište za istraživanje mikrobioma. Jedan od profesora na čijim sam predavanjima i radionicama sudjelovala bio je zaintrigiran mojim pitanjima i načinom razmišljanja o mikrobiomu crijeva te je posvetio mnogo vremena kako bi mi objasnio važnost mikroorganizama u našem tijelu i njihov utjecaj na zdravlje čovjeka. Te bi mi spoznaje deset godina ranije možda mogle pomoći spasiti život supruga. Od prvog trenutka bila sam fascinirana crijevnim bakterijama, ali sam shvatila da se u radu s njima ne može izdvojiti samo jedan soj. Tada su već postojali probiotici koji su se primjenjivali, ali sadržavali su samo jedan soj. Znamo, međutim, da u ljudskim crijevima živi više stotina vrsta bakterija. Stoga mi nije bilo logično kako pomoći obnovu mikrobioma samo jednim sojem. Preispitujući te postavke dobila sam pozornost u Nizozemskoj te mi je jedna tvrtka ponudila formirati vlastiti probiotik. U želji da složim probiotik koji će održati zdravlje crijeva mog sina, odlučila sam se za najbolje sojeve bakterija, bez obzira na cijenu. U formiranju probiotika pomogla mi je i važna spoznaja sa Sveučilišta u Wageningenu, a to je da nije bitan samo broj probiotičkih kultura, već i njihova kompatibilnost. Preparat može sadržavati i 50 sojeva bakterija, ali ako nisu međusobno kompatibilne, dolaskom u želudac čovjeka sve će biti mrtve i neće moći ostvariti namijenjenu funkciju.
MEDIX: Po čemu su još specifični probiotici Instituta AllergoSan?
MAG. FRAUWALLNER: Imam sreće da sam, imajući iza sebe znanje i potporu Sveučilišta u Wageningenu, naučila kako dobiti posebno jake i aktivne bakterije koje će preživjeti u želucu i moći dalje ostvariti svoju funkciju u ljudskim crijevima. Prvi probiotik koji sam tada osmislila nazvan je OMNi-BiOTiC 6 te je i danas aktivan na tržištu. Sadržava šest sojeva bakterija i bio je toliko učinkovit da je brzo prihvaćen diljem svijeta te su unutar pet godina sve tvrtke koje su proizvodile nove probiotike počele primjenjivati taj novi višesojni princip slaganja međusobno kompatibilnih bakterija. Princip se i danas primjenjuje u probiotičkoj znanosti.
Da bi se u organizmu nešto zaista uspjelo promijeniti, mora se djelovati ciljanim sojevima bakterija koje su namijenjene točno za određenu indikaciju, uz naravno međusobnu kompatibilnost. Pojedini sojevi bakterija jačaju imunosni sustav, drugi pak uništavaju patogene bakterije, treći posebno poticajno djeluju na gušteraču ili jetru. Posebno su važni sojevi bakterija koji imaju djelovanje na vagus, a preko njega i na mozak.
U Institutu AllergoSan učinak određenih kombinacija probiotičkih bakterija testira se u placebo kontroliranim, dvostruko slijepim i randomiziranim istraživanjima. Istraživanje u kojem je proučavano djelovanje probiotika OMNi-BiOTiC HETOX 2015. godine na kongresu American Liver Week proglašeno je najboljim hepatološkim istraživanjem te godine u svijetu
Institut AllergoSan između ostalog veliku važnost daje upravo istraživanjima utjecaja probiotika na rad mozga; do sada smo objavili 25 radova, što je prepoznato u svijetu. Istraživanja koja provodimo su placebo kontrolirana, dvostruko slijepa i randomizirana. U 2015. godini smo napravili hepatološko istraživanje koje je na kongresu American Liver Week od 10.000 istraživanja u svijetu izabrano za najbolje te godine, a Austrijska televizija je to prenosila kao udarnu dnevnu vijest.
MEDIX: Koji je razlog što se učinci vaših proizvoda mogu primijetiti već nakon prvog mjeseca primjene?
MAG. FRAUWALLNER: Prije nego što proizvod plasiramo na tržište, na njegovom razvoju radimo i do pet godina. Razmišljamo o učinku pojedinih sojeva bakterija na željeni učinak, a nakon toga iskušavamo njihove kombinacije. U našim laboratorijima na jednom takvom projektu, koji je jedinstven na svjetskoj razini, trenutačno radi 50 ljudi.
Vrlo sam sretna što naša dugogodišnja istraživanja rezultiraju time da se učinci probiotika koje plasiramo na tržište mogu osjetiti već nakon mjesec dana terapije. To ne znači da ih nakon mjesec dana treba prestati koristiti, već da brzo počinje olakšanje tegoba.
MEDIX: Zbog čega su danas probiotici važniji nego prije?
MAG. FRAUWALLNER: Ljudi danas jedu razne namirnice, od kojih im mnoge ne čine dobro. Istovremeno mnogi uzimaju lijekove, i to više istovremeno, što ima brojne učinke na bakterije. U konačnici ljudi imaju i mnogo više psihičkih i fizičkih opterećenja no prije. Više su pod stresom. Rezultat svega je da u crijevima nastaje više otpadnih produkata, a mnogo je manje dobrih bakterija koje bi iste sanirale.
Te se promjene u crijevima ne mogu vidjeti golim okom, niti primjerice kolonoskopijom, već tek elektronskim mikroskopom. Na Sveučilištu u Grazu srećom angažirana su dva profesora za istraživanje na području mikrobioma, a posljednjih 10 godina postoji čak i predmet „Mikrobiom i njegov utjecaj na različite bolesti“. To znači da svatko tko je završio studij prije više od 10 godina nije upoznat s medicinskim značajem mikrobioma crijeva. Pitanje je kako liječnici mogu razumjeti tu kompliciranu tematiku ako nisu o njoj učili na fakultetu. Zbog toga je teško očekivati da mogu razlikovati jako dobar probiotik od dobroga ili lošeg.
MEDIX: Koji su kriteriji u razlikovanju dobrog probiotika od manje dobrih ili loših?
MAG. FRAUWALLNER: Jedan je važan kriterij koji liječnici mogu primijeniti u odabiru dobrog probiotika. Postoji skupina tzv. medicinski relevantnih probiotika. Da bi probiotik pripadao toj skupini, morala su biti provedena istraživanja o učinkovitosti kompletnog produkta.
Mnoge tvrtke zbog financijskih razloga odabiru jedan probiotički soj za koji su provedena istraživanja te ga kombiniraju s bilo kojim drugim jeftinim sojem probiotičkih bakterija, koje se dijelom uzgajaju iz kravljeg mlijeka. No čovjek nema želudac i crijeva kao krava pa nije za očekivati da će bakterije koje potječu iz krave, ovce ili koze opstati u našim crijevima. One se vrlo brzo, unutar jednog dana, stolicom izluče iz crijeva. Slično je i s jogurtom. Samo kad postoje dobra istraživanja s kompletnim proizvodom, tada se može govoriti o stvarnom medicinskom učinku određenog probiotika. Važno je i iskustvo liječnika s određenim proizvodom. Mnogo puta nas na određeno istraživanje potakne dobro iskustvo liječnika u primjeni proizvoda za određenu indikaciju kojoj nije primarno namijenjen. Ponekad se njihove primjedbe potvrde istraživanjima, a ponekad ispadne da je sve bila samo slučajnost. Važno je znanstveno potvrditi svaku medicinsku indikaciju.
MEDIX: Na koji način probiotičke bakterije ostvaruju pozitivno djelovanje na organizam?
MAG. FRAUWALLNER: Kada imamo medicinski relevantni probiotik, možemo u organizmu postići slične promjene kao i s nekim lijekom, ali bez nuspojava. Kada se bakterije nasele u ljudskom crijevu, mogu pozitivno djelovati na sve stanice u tijelu. To nismo shvaćali prije 25 godina. Prije 10-ak godina, kada smo dobili mogućnost genetski identificirati bakterije, počeli smo istraživati i anaerobne bakterije te smo shvatili njihov značaj na očuvanje zdravlja crijeva, odnosno crijevnog epitela.
Većina ljudi zamišlja crijevo kao cijev kroz koju ulazi hrana, apsorbiraju se hranjive tvari, a izlaze otpadni produkti. Donekle je to i istina, ali za apsorpciju samo kvalitetnih hranjivih sastojaka kao što su vitamini, minerali, proteini i ostalo, bez štetnih tvari, kao što su pesticidi sa špricanih jabuka ili primjerice emulgator iz jogurta, velikim su dijelom zaslužne upravo bakterije, koje poboljšavaju čvrstinu veza, tzv. gap-juctions između epitelnih stanica i omogućuju adekvatno funkcioniranje barijere koja priječi ulaz štetnih tvari u organizam. Mnoge od probiotičkih bakterija imaju još jednu značajnu ulogu – kroz svoj metabolizam produciraju tvari koje kroz krv ulaze u organizam i njime cirkuliraju.
Mnoge od njih su nam još nepoznate, ali znamo da su po sastavu kratkolančane masne kiseline (engl. short-chained fatty acids) – butirati, acetati, propionati i sl. Ta je spoznaja važna jer neki od tih spojeva. primjerice butirati, djeluju protuupalno. Kada imamo dovoljno bakterija koje proizvode butirate, ne smanjuje se samo lokalna upala u crijevima, već butirati ulaze u krv i djeluju sistemski protuupalno.
MEDIX: U kojim nam sve područjima mogu koristiti protuupalna svojstva probiotika?
MAG. FRAUWALLNER: Jedno od novijih istraživanja koje potvrđuje takvo djelovanje proučavalo je utjecaj probiotika na reumatoidni artritis. Unutar osam tjedana terapije zabilježen je značajan pad vrijednosti upalnih parametara, pri čemu su u studiju uključeni bolesnici kojima ranije provedenom klasičnom medicinski indiciranom terapijom nisu bili postignuti željeni rezultati.
Unatrag nekoliko godina znamo i da butirati mogu pomoći kod neuroloških bolesti kontrolom upale neurološkog sustava. Uzbudljiva je spoznaja da možemo djelovati na bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove te raznih demencija koje se pojavljuju u starijoj dobi. Istraživanje koje je uključivalo neuroimaging, odnosno funkcionalnu magentsku rezonanciju, pokazalo je da je aktivnost pojedinih regija mozga nakon četiri tjedna mnogo jača nego prije uzimanja našeg probiotika OMNiBiOTiC STRESS. Neurološki učinak je proučavan kod zdravih studenata, pacijenata s bipolarnim poremećajem i starijih osoba s demencijom te je kod svih primijećen pozitivni učinak. Posebno je zanimljiva spoznaja da u crijevima postoji mnoštvo neurona, jednako koliko i u mozgu. Kroz djelovanje probiotika može se na taj način kontrolirati čak 80% neuralne funkcije.
Mag. Anita Frauwallner ističe kako probiotici imaju važnu funkciju u raznim stanjima, od trudnoće do kroničnih bolesti, ali i da treba naglasiti njihov učinak na prevenciju štetnih učinaka stresa, koji je sve veći problem u svakodnevici
Mnogo je još pitanja na koja moramo odgovoriti. Bez obzira na dosadašnja istraživanja, shvaćamo tek 30% kompleksne funkcije probiotika na ljudski organizam. Kao što sam spomenula, liječnici se mogu osloniti samo na znanstvenim istraživanjima potvrđene učinke određenih probiotika i zbog toga imamo još mnogo posla…U Institutu AllergoSan šestero liječnika, znanstvenika, farmaceuta i mikrobiologa od 8 do 17 sati svaki dan odgovaraju na pitanja i mailove o našim proizvodima te zainteresiranim liječnicima prosljeđuju rezultate istraživanja koja su pokazala određeni učinak probiotika.
MEDIX: Je li istraživan učinak probiotika na prevenciju ili liječenje karcinoma?
MAG. FRAUWALLNER: To je tema koju, zbog osobnih razloga, dugo nisam imala snage istraživati. No upoznala sam sjajnog znanstvenika i kirurga, koji me molio pomoć. Imao je naime na svojoj klinici operirane onkološke bolesnike koji su dobili adekvatnu kemoterapiju, ali su prečesto umirali zbog hospitalnih infekcija poput onih uzrokovanih bakterijom Clostridium difficile ili Staphylococcus aureus. Tada smo počeli kliničko istraživanje koje je trajalo tri godine, tijekom koga smo svim bolesnicima u toj klinici u Leobenu, koji su operirani i primali su kemoterapiju, dvaput dnevno davali OMNi-BiOTiC 10 AAD. Rezultati su nas ostavili bez teksta. U prvoj grupi od 54 bolesnika niti jedan nije razvio nozokomijalnu infekciju. U međuvremenu se praksa nastavila, i u razdoblju od tri godine zbog infekcije još nisu izgubili niti jednog pacijenta.
U međuvremenu nam se obratio jedan od vodećih stručnjaka za karcinom jajnika, prof. Jalid Sehouli, iz Charité klinike u Berlinu. Karcinom jajnika ima naime jako lošu prognozu i u prvoj godini nakon postavljanja dijagnoze u prosjeku preživljava samo 30% bolesnica. Prof. Sehouli mi je objasnio da mu je vrlo teško priopćiti ženama dijagnozu i prognozu bolesti, ali da mu još teže pada kada žene nakon postavljanja dijagnoze padnu u tešku depresiju te u takvom stanju dolaze na zahtjevne i duge operacije, što dodatno smanjuje izglede za preživljenje. Kako bismo poboljšali psihičko, a time i opće stanje bolesnica prije operacije, počeli smo im od prvog dana postavljanja dijagnoze dvaput dnevno davati probiotik OMNi-BiOTiC STRESS. Iako je vrijeme koje pacijentice imaju do operacije kratko, svega pet do šest dana, ipak se u 50% njih bilježi poboljšanje u općem stanju uoči operacije. Prof. Sehoulija se jako dojmilo što mu je jedna pacijentica na operacijskom stolu, neposredno prije operacije, rekla da se ne brine jer da u crijevima ima milijardu pomagača i da će oni to zajedno preživjeti.
Zbog toga su nastavili shemu s probiotikom OMNi-BiOTiC STRESS do operacija, a nakon toga, za vrijeme kemoterapije, pacijentice uzimaju OMNi-BiOTiC 10 AAD. Pri otpustu iz bolnice dobiju OMNi-BiOTiC HETOX, skup probiotik, koji je ujedno proglašen i najboljim probiotikom na svijetu, a tim je pacijenticama važan jer popravlja stanje jetre, gušterače i imunosnog sustava, koji bivaju oštećeni kemoterapijom. Kada sam se u veljači ove godine ponovno našla s prof. Sehoulijem, rekao mi je da sve više žena preživi do pregleda nakon godinu dana, i to u jako dobrom općem stanju. To me čini sretnom.
MEDIX: Trebaju li se probiotici primjenjivati samo kod određenih smetnji ili ih ima smisla primjenjivati i preventivno?
MAG. FRAUWALLNER: Što se tiče zdravih osoba, u određenim okolnostima. Npr. kada čovjek mora uzimati određene lijekove, poželjno je da istovremeno uzima i probiotike. Druga se situacija odnosi na izloženost velikom stresu. Stres u organizmu uvijek uzrokuje upalu i upravo je protuupalno djelovanje probiotika potrebno da u tim situacijama zaštiti organizam. Treća je okolnost neprimjerena prehrana; ako je pojedinac svjestan da se ne hrani zdravo, bilo bi mudro da povremeno uzme kuru probiotika. Savjetujem da kod kuće uvijek imate jedan kvalitetni probiotik i da se u navečer prije spavanja razmisli o tome koliko je stresan dan bio i čime smo se hranili te ovisno o tome probiotik uzme ili ne. Postoji i druga mogućnost koju neki ljudi prakticiraju: dvaput godišnje po tri mjeseca uzimati probiotike.
Kod akutnih stanja je svakako poželjno probiotik uzimati dok je bolest prisutna. Kod kroničnih bolesti je također važno minimalno jedan mjesec godišnje uzimati probiotik. Kod kroničnog umora, kroničnih sinusitisa ili nekih drugih stanja s jakom upalom, preporuka je dvaput na dan uzimati probiotik dok problem ne nestane, a nakon toga se može uzimati još dva do tri mjeseca jedanput na dan za postizanje zdrave osnove i prevenciju recidiva bolesti.
MEDIX: Spomenuli ste da probiotici djeluju na različite načine. Koje ćemo probiotike uzimati kada želimo potaknuti imunosni sustav, a koje u situacijama kada je on previše aktivan, kao u slučaju alergija ili autoimunih bolesti?
MAG. FRAUWALLNER: Odlično pitanje. Važno je naglasiti da je kod autoimunih bolesti imunosni sustav krivo aktiviran, odnosno aktiviran u krivom smjeru. To se događa i kod bolesti COVID-19, čijim se istraživanjem intenzivno bavimo. Kada se organizam i imunološki sustav sami bore protiv virusnih bolesti, to niti ne primjećujemo, odnosno osjećamo se zdravima. Ljudi kod kojih dolazi do prekomjerne aktivacije imunosnog sustava, ili tzv. citokinske oluje, u 80% slučajeva umiru. Slično je i kod autoimunih bolesti: ne smijemo u potpunosti inaktivirati imunosni sustav, ali trebamo postići ravnotežu. U tome su probiotici odlični.
Kod nekih autoimunih bolesti imamo već jako dobre rezultate, recimo kod multiple skleroze, jer dolazi do balansiranja imunosnog sustava. U slučaju primjerice Chronove bolesti, preporučila bih protuupalni probiotik. Ukoliko osoba s Chronovom bolesti dobije virusnu bolest, gripu ili COVID-19, napravila bih pauzu u uzimanju protuupalnog probiotika i odlučila se na OMNi-BiOTiC 6 ili OMNi-BiOTiC POWER, koji prvenstveno djeluju na balansiranje imunosnog sustava.
Izuzetno važna spoznaja jest da bakterije mogu fagocitirati viruse, što otvara mnoštvo mogućnosti i potrebu za dodatnim istraživanjima.
MEDIX: Smiju li se probiotici uzimati i u trudnoći?
MAG. FRAUWALLNER: Probiotici se smiju i trebaju uzimati u trudnoći. Jedan od razloga je što djeluju pozitivno na fetus; dijete naime preuzima imunosni sustav majke pa što je bolji imunosni sustav majke, bolji je i djeteta. Za tu je funkciju namijenjen OMNi-BiOTiC PANDA. Napravili smo i specifičnu studiju s trudnim pacijenticama koje su imale genitalni herpes te se pokazalo da je OMNiBiOTiC FLORA plus+ uspio suprimirati bolest do rođenja djeteta.
Posebno su uzbudljivi rezultati istraživanja provedenih u Španjolskoj: u rodnici mora postojati minimalno 80% određenih laktobacila kako bi žena mogla zatrudnjeti. Ukoliko ih je manje, žena ima samo 6% izgleda da zatrudni, čak i uz in vitro fertilizaciju. S druge strane, postoji li više od 80% laktobacila, izgledi su 76%. Dobra priprema cerviksa, odnosno vagine te dovoljna proizvodnja laktata mogu značajno povećati izglede da žena zatrudni.
MEDIX: Postoje li kontraindikacije za probiotike?
MAG. FRAUWALLNER: Kod transplantacija određenih organa, primjerice transplantacije kosti, antibiotici se daju kako bi se uništile vlastite bakterije u organizmu. U tom se slučaju ne smiju niti davati probiotici, barem tri mjeseca.
MEDIX: Zaključno, u kojim sve medicinskim stanjima probiotici mogu biti od velike pomoći?
MAG. FRAUWALLNER: Ako ćemo od početka, svakako u posljednja dva mjeseca trudnoće jer se time značajno poboljšava imunosni sustav djeteta. To je posebno važno ako i majka ima bolesti poput alergije ili astme, tada se može primijeniti OMNi-BiOTiC PANDA.
U djetinjstvu se probiotici svakako trebaju primjenjivati kod bolesti koje uzrokuju dijareju. Posebno je osjetljivo razdoblje kada djeca kreću u jaslice, vrtić ili školu te dolaze u kontakt s drugim bakterijama. U tim bih slučajevima preporučila da se tijekom prvih šest mjeseci uzima OMNi-BiOTiC 6.
Važno je ne zaboraviti uzimati probiotik kada se uzima neki antibiotik. Uz antibiotike od prvog dana valja uzimati OMNi-BiOTiC 10 AAD. Ne treba podcijeniti niti putovanje u strane zemlje, posebno one položene blizu ekvatora, poput Indonezije ili Singapura, ili zemlje u kojima postoje drugačije higijenske navike te se lako može dobiti kolitis i posljedično čak i karcinom crijeva. U tom slučaju treba svakako uzeti OMNi-BiOTiC PUTOVANJE.
Probiotici su od velikog značaja i kod raznih kroničnih bolesti poput dijabetesa. U tom je slučaju indiciran OMNi-BiOTiC HETOX light. Naravno da trajanje terapije u tom slučaju ovisi o financijskim prilikama; idealno bi bilo probiotik uzimati stalno, ali odlično je ako si možemo priuštiti dvaput godišnje po tri mjeseca terapije. U slučaju da već postoji oštećenje ili ciroza jetre, tada je terapija izobora OMNi-BiOTiC HETOX.
Za kraj, spomenula bih OMNiBiOTiC STRESS koji povećava sposobnost koncentracije i psihičkog zadovoljstva te time i opće dobro stanje svih koji ga uzimaju.