MEDIX, God. 25 Br. 136/137  •  Osvrt na stručno događanje  •  Javno zdravstvo HR ENG

Ambrozija – veliki javnozdravstveni i gospodarski problem

Ivana Vranješ

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv ambrozije, 14. lipnja. 2019. godine u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u Zagrebu, uz podršku Gradskog ureda za zdravstvo, održan je stručni skup „Ambrozija u Hrvatskoj – javnozdravstveni značaj“. Na skupu su sudjelovali stručnjaci županijskih zavoda za javno zdravstvo iz Zadra, Pule, Virovitice, Osijeka i Splita, koji su prikazali rezultate dugogodišnjih mjerenja koncentracije peludi ambrozije u zraku na području njihovih županija. Cilj skupa bio je ukazati na sve veći utjecaj alergena peludi te korovne biljke na zdravlje ljudi. 

Uime organizatora nazočne je pozdravio ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ Zvonimir Šostar, dr. med., koji je istaknuo da niti jedno područje Hrvatske nije pošteđeno od štetnog utjecaja visokoalergene peludi ambrozije, koja se vjetrom širi i do 200 kilometara. Reakcija na pelud te invazivne biljke je već kod koncentracije 30 zrnaca u zraku na jedan prostorni metar. Dr. Šostar je naglasio da županijski zavodi za javno zdravstvo trebaju biti predvodnici u borbi protiv ambrozije.

 


Alergija na pelud ambrozije značajno smanjuje kvalitetu života te je velik javnozdravstveni i gospodarski problem. U kontroli širenja peludi ambrozije važna je koordinirana akcija u iskorjenjivanju te invazivne biljke, zaključeno je na skupu

Zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Ivana Portolan-Pajić, dr. med., predstavila je dugogodišnji projekt „Zagreb bez ambrozije“, koji se provodi s ciljem informiranja građana o mjerama zaštite od alergije na ambroziju. Naime, procjenjuje se da je u Zagrebu u ljetnim mjesecima na pelud ambrozije alergično čak 250.000 osoba. Dr. Portolan-Pajić rekla je da se građanima preporučuje čupanje ambrozije u lipnju dok još nema cvatnje, koja se očekuje sredinom srpnja, a vrhunac je u kolovozu i početkom rujna, kada se građani zbog simptoma na dišnom sustavu javljaju liječnicima.

O javnozdravstvenom značaju ambrozije u Hrvatskoj govorila je znanstvena savjetnica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ dr. sc. Ivana Hrga, dipl. ing. Istaknula je da se ambrozija pod utjecajem klimatskih promjena sve više širi i produljuje peludnu sezonu. U Hrvatskoj je najraširenija u kontinentalnom dijelu, a zahvaća i mediteranski dio zemlje te predstavlja velik javnozdravstveni, ali i gospodarski problem. Naime, osim na zdravlje ljudi i životinja, ambrozija utječe na poljoprivredu, hortikulturu, turizam, prometnice, građevinsku infrastrukturu. Dr. Hrga prezentirala je podatke o senzibilizaciji na pelud ambrozije u Europi. Procjenjuje se da u Hrvatskoj 7 do 15% osoba ima simptome alergije na pelud ambrozija, a očekuju se i precizniji podaci. U Finskoj i Švedskoj od 1 do 3% osoba ima simptome na pelud ambrozije, dok ih je u Mađarskoj čak 49,7%. Ukazala je i na važnost poznavanja križnih reakcija. Osobe osjetljive na pelud ambrozije reagirat će i na pelud breze, pelina i trava, ali i na određene namirnice, začine i povrće.

Ravnateljica Poliklinike za bolesti dišnog sustava mr. sc. Alma Rožman, dr. med., održala je predavanje „Udruženi dišni putovi i ambrozija“. Naglasila je da je do nedavno pelud breze bio najjači alergen, a u zadnjih desetak godina čini se da je to ambrozija. Pelud ambrozije izaziva izražajnu alergiju dišnog sustava. Glavni simptomi su kihanje, začepljen nos ili vodena sekrecija, suhi i nadražen kašalj, svrbež očiju, a u težim slučajevima napad astme i kronični sinitis. Za sprječavanje alergijske reakcije prepisuju se antihistaminici u obliku sirupa ili tableta, intranazalni kortikosteroidi. Također je važna i preventiva, izbjegavanje rizičnih čimbenika.

Najčešća alergijska bolest dišnog sustava je alergijski rinitis, koji se javlja kod 70% alergičara. Ambrozija je jedan od inhalacijskih alergena koji može izazvati sve simptome alergijskog rinitisa. Čak 50% osoba niti ne zna da ima alergijski rintis i misli da se zbog simptoma radi o prehladi. Ako se alergijski rinitis ne liječi na vrijeme, alergijska reaktivnost respiratorne sluznice širi se na bronhalni dio dišnog sustava i može doći do astme, rekla je mr. Rožman.

No, alergijski rinitis nije povezan samo s astmom, nego i drugim patološkim stanjima u gornjem dišnom sustavu – sinusima. Tako osobe s alergijskim rinitisom mogu imati alergijski konjuktivitis, a čak i upalu uha. Mr. Rožman je upozorila da je 3% svjetske populacije alergično na neki alergen, a sve je više alergičara među mladim ljudima. Neke osobe su više podložne alergiji ukoliko u obiteljskoj anamnezi imaju atopije i alergije. Ako je jedan roditelj atopičan, rizik od pojave alergije kod djece je 30%, a ako su oba roditelja – rizik je daleko veći. Također, i djeca majki pušačica češće su podložna alergijama.

Mr. sc. Zdenka Šušić, dipl. ing. iz Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, osvrnula se na velike koncentracije peludi ambrozije u Osijeku tijekom kolovoza i rujna. Prema podacima, oko 15.000 Osječana ima alergijske simptome na pelud ambrozije. Taj problem je prepoznat i od 2001. godine u Osijeku se mjeri koncentracija peludi ambrozije, a od 2002. godine i koncentracija ostalih alergenih biljaka. Nakon što je Zavod za javno zdravstvo u Osijeku prvi počeo monitoring koncentracije peludi, formirana je mreža aerobioloških postaja u županijskim zavodima za zdravstvo te se izrađuju peludne prognoze i kalendari.

Sudionici skupa su zaključili da su u iskorjenjivanju ambrozije nužni koordinirana akcija, razmjena iskustva županijskih zavoda za javno zdravstvo te edukacija građana.