MEDIX, God. 26 Br. 141  •  Osvrt na stručno događanje  •  Kardiologija HR ENG

6th Cardiology Highlights The European Society of Cardiology Update Meeting

Davor Miličić

Cardiology Highlights 2019. održan je u jednome od, prema broju kongresa u medicini, najaktivnijih mjeseci u godini, no ipak je u Dubrovnik privukao više od pet stotina sudionika iz zemlje i inozemstva, uključujući čak pedeset kardiologa iz Turske, istaknute zemlje na karti europske kardiologije. Prema ocjenama pozvanih predavača i publike, kongres je postigao velik uspjeh davši relevantan i cjelovit presjek moderne kardiologije i okupivši vrhunske međunarodne stručnjake i znanstvenike u kardiologiji, predstojnike vodećih europskih klinika, predsjednike stručnih društava i asocijacija te radnih skupina i odbora Europskoga kardiološkog društva i autore ili recenzente najnovijih smjernica.


 

U listopadu 2019. godine u Dubrovniku je održan šesti međunarodni skup „Cardiology Highlights“. Radi boljega razumijevanja vrijednosti i uloge kongresa, nije na odmet prisjetiti se ukratko njegove povijesti.

Odlukom Edukacijskoga odbora Europskoga kardiološkog društva početkom 2009. godine, Hrvatskome kardiološkom društvu povjerava se organizacija elitnoga međunarodnoga kongresa u razmacima od po dvije godine. Takav skup bit će jedan od nekoliko tzv. Update kongresa, koji imaju zadaću okupiti predavače iz međunarodne kardiološke elite i interaktivno prikazati najnoviji presjek kardiološke struke i znanosti. Kao mjesto održavanja odabran je Dubrovnik.

Superlativi za hrvatske Highlightse

Već ujesen 2009. godine organiziran je prvi u nizu domaćih Update kongresa – Dubrovnik Cardiology Update – Dialogues and Perspectives – a od 2011. godine skup se naziva, kao i svi od tada, Cardiology Highlights – the ESC Update Meeting.

 

Svečanost otvorenja kongresa koncipirana je u znanstvenome ozračju, a pregledno predavanje o koronarnoj vazomociji održao je prof. Filippo Crea iz Rima

Kada je počelo organiziranje dubrovačkog kongresa 2009. godine, u obitelji ESC Update Meetings bio je čuveni, također bienalni kongres u Davosu, zatim Cardiology Forum u Rimu, a Cardiology Update u Rotterdamu bio je na financijsko-organizacijskom izdisaju. Naime, već su tada bile počele restrikcije uslijed nove regulative sponzoriranja od tvrtki koje proizvode i prodaju lijekove i medicinske uređaje, pa se svaka organizacija Highlightsa doživljavala s neizvjesnošću kako glede odaziva vrhunskih europskih i svjetskih stručnjaka kao predavača, tako i dolaska ostalih sudionika. Tim više jer nije riječ o domaćemu skupu, nego o međunarodnome kongresu koji mora imati i što brojniju međunarodnu publiku. Usprkos tome, svi hrvatski dosadašnji Highlightsi ocijenjeni su superlativima, a u međuvremenu su u obitelji Update Meetings preostali su jedino Davos i Dubrovnik, na što možemo biti ponosni.

Više od pet stotina sudionika

Cardiology Highlights 2019., unatoč činjenici što je održan u jednome od, prema broju kongresa u medicini, najaktivnijih mjeseci u godini, privukao je više od pet stotina sudionika iz zemlje i inozemstva, uključujući čak pedeset kardiologa iz Turske, istaknute zemlje na karti europske kardiologije.

Kongres je počeo 17. listopada Simpozijem o transplantaciji srca, uz stručnu potporu Europske asocijacije za zatajivanje srca Europskoga kardiološkog društva (voditelj Odbora za uznapredovalo zatajivanje srca i Radne skupine za transplantaciju Davor Miličić). Pored domaćih predavača (Miličić, Čikeš, Gašparović, Skorić, Planinc) sudjelovali su ugledni inozemni stručnjaci: F. Ruschitzka (Zurich), L. Potena i M. Masseti (Bologna), S. Nabangtil (Izmir), L. Lund (Stockholm), S. Tsui (Cambridge), A. Ruhparwar (Essen), F. Gustafsson (Copenhagen), T. Ben Gal (Tel Aviv), G. Vergaro (Pisa) i E. Gonzalwesova (Bratislava). Navedeni simpozij bio je i podloga za nove i ujedno prve europske smjernice (Position Paper) o transplantaciji srca, koje su u izradi.

Svečanost otvorenja bila je koncipirana u znanstvenome ozračju, s dvama preglednim predavanjima o koronarnoj vazomociji (F. Crea, Rim) te o ulozi lijekova i uređaja u liječenju zatajivanja srca (F. Ruschitzka, Zürich).

Najnovije smjernice Europskoga kardiološkoga društva

Drugi je dan počeo Simpozijem Hrvatskoga i Turskoga kardiološkog društva, posvećenog arterijskoj hipertenziji (O. Ergene, B. Jelaković), angini pektoris i zatajivanju srca (A. Barcin) te aktualnim europskim smjernicama (Position Paper) o liječenju uznapredovaloga zatajivanja srca (D. Miličić).

Potom je održan dvosatni simpozij o najnovijim smjernicama Europskoga kardiološkoga društva: „Dijabetes, predijabetes i kardiovaskularne bolesti“ (L. Zaputović), „Kronični koronarni sindrom“ (F. Crea, Rim), „Kardiovaskularne bolesti u trudnoći“ (J. Roos Hesselink, Rotterdam), „Peripartalna kardiomiopatija“ (J. Bauerschs, Hannover), „Supraventrikulska tahikardija“ (R. Hatala, Bratislava) i „Plućna embolija“ (B. Skorić). Naime, jedna od bitnih zadaća skupa jest prikazivanje najnovijih smjernica Europskoga kardiološkog društva. Nakon doista ekspertnih, ponekad i kritičkih predavanja, uslijedila je kreativna rasprava.

 

Moderator sekcije o novim smjernicama Europskog kardiološkog društva bio je prof. Th. Gillebert iz Sveučilišne bolnice u Gentu (Belgija), jedan od dopredsjednika kongresa

Slijedila je sekcija posvećena strukturnim bolestima srca i intervencijama (J. Bulum, M. Bunc, Ljubljana), a zatim dvosatni simpozij u suorganizaciji Hrvatskoga kardiološkog društva i Radne skupine za koronarnu patofiziologiju i mikrocirkulaciju Europskoga kardiološkog društva, na kojemu su razmotrene najaktualnije kliničke i translacijske teme iz tog iznimno zanimljivog i bitnog područja (A. Koller ,Budimpešta; D. Duncker ,Rotterdam; R. Buggiardini, Bologna; M. Vrsalović, D. Miličić). Iz suradnje nekolicine članova hrvatskog društva i spomenute radne skupine već su proizašli radovi u vodećim svjetskim kardiološkim časopisima, a simpozij je svakako bio, između ostaloga, i snažan poticaj za daljnja zajednička istraživanja.

Drugi je dan završio odlično posjećenim simpozijem „Aktualni izazovi u koronarnoj revaskularizaciji“ (R. Bernat ,Kaiserslautern; A. Gallassi, Palermo; E. Margetić, J. Bulum, B. Starčević).

Zamke/zagonetke za eksperte

Treći dan je počeo sekcijom o oslikavanju u kardiologiji s ekspertnim temama poput tzv. dijastoličkoga stresnoga oslikavanja (O. Smiseth, Oslo), multimodalnoga oslikavanja u kardiologiji (F. Flashckamp, Upsala), evaluaciji dijastoličke disfunkcije u disinkroniji (M. Stugaard, Oslo) te složenoj kvantifikaciji mitralne regurgitacije (J. Šeparović Hanževački).

Druga sekcija trećega dana imala je naziv „Zamke/zagonetke za eksperte“ i obuhvatila je sljedeće teme: „Povijest prehipertenzije“ (R. Zimlichman, Tel Aviv), „Što zanemarujemo, a ne bismo smjeli pri liječenju hipertenzije“ (B. Jelaković), „Zatajivanje srca s očuvanom sistoličkom funkcijom“ (Th. Gillebert, Gent) te Kardioverter-defibrilatori u zatajivanju srca (M. Čikeš). U dvorani se tražio stolac više, a rasprava s publikom i među predavačima bila je iznimno sadržajna.

 

Predsjednici kongresa bili su akademik Davor Miličić i prof. Otto Smiseth, a znanstveni tajnik kongresa prof. Maja Čikeš

Prof. Petar Seferović, aktualni predsjednik Europske asocijacije za zatajivanje srca, govorio je o najnovijim europskim smjernicama o modernom liječenju zatajivanja srca, s naglaskom na lijekove, intervencijske zahvate i ugradbene uređaje.

Uslijedio je Simpozij o prirođenim bolestima srca u odraslih; održan je uz nazočnost prof. J. Roos Hesselink, predsjednice istoimene Radne skupine Europskoga kardiološkog društva, a uspješno su sudjelovali i hrvatski stručnjaci M. Strozzi, D. Anić i M. Brida.

Zanimljivo i zabavno bilo je sudjelovati na već tradicijskoj, zajedničkoj sekciji namijenjenoj kompetitivnom prikazivanju zanimljivih kliničkih slučajeva, u organizaciji Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb i Sveučilišnoga kardiovaskularnog centra u Zürichu. Nastupili su specijalizanti kardiologije obiju ustanova (N. Jakuš, Z. Ostojić, D. Fritschi i P. S. Heiniger).

Treći, pretposljednji dan skupa završio je Simpozijem o kardiovaskularnoj prevenciji i rehabilitaciji, a nastupili su K. Kotseva, London; D. Gaita, Temišvar; te V. Perišić i Z. Babić. Posjećenost je bila dobra, predavanja odlična, a pitanja mnogo.

Novosti u elektrofiziologiji i elektrostimulaciji

Nedjelja, 20. listopada bila je posljednji dan kongresa: poludnevni program završio je u ranim poslijepodnevnim satima. Brojnost publike i interaktivnost nisu se smanjivali, očigledno zbog privlačnih tema i ugleda pozvanih predavača: „Moderan pristup porodičnoj hiperlipoproteinemiji“ (Z. Fras, Ljubljana), „Najnovija postignuća u kardiološkoj farmakoterapiji“ (G. Rosano, London), „Nedostatak željeza i zatajivanje srca“ (E. Jankovska, Lodz), „Proboji u farmakološkom liječenju zatajivanja srca“ (J. Mc Murray, Glasgow).

 

Cardiology Highlights 2019., unatoč činjenici što je održan u jednome od najaktivnijih mjeseci u godini, privukao je više od pet stotina sudionika iz zemlje i inozemstva, uključujući pedeset kardiologa iz Turske

Posljednji je simpozij bio posvećen novostima u elektrofiziologiji i elektrostimulaciji, s temama poput „Ablacija u Brugadinom sindromu“ (G. Ciconte., Milano), „Budućnost elektrostimulacije srca“ (R. Hatala, Bratislava), „Ablacija u perzistentnoj fibrilaciji atrija“ (V. Velagić), „Što smo naučili iz Srednjoeuropskoga i Istočnoeuropskoga Registra ablacija plućnih vena“ (Š. Manola). Sudjelovali su i D. Delić Brkljačić te A. Anić. Premda posljednja u programu, aritmologija nije bila zapostavljena.

Kongres je završio kratkom rekapitulacijom i evaluacijom programa te proglašenjem najboljih autora izvornih priopćenja. Naime, usporedno s plenarnim programom, drugoga i trećega dana kongresa autori izvornih priopćenja prikazivali su ih u obliku moderiranih postera.

Prema ocjenama pozvanih predavača i publike, kongres je postigao velik uspjeh davši relevantan i cjelovit presjek moderne kardiologije i okupivši vrhunske međunarodne stručnjake i znanstvenike u kardiologiji, predstojnike vodećih europskih klinika, predsjednike stručnih društava i asocijacija te radnih skupina i odbora Europskoga kardiološkog društva i autore ili recenzente najnovijih smjernica.

Trinaesti kongres Hrvatskoga kardiološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem, kao najveći nacionalni kardiološki skup, bit će pak održan u Zagrebu, u hotelu Westin, od 29. studenoga do 2. prosinca 2020., a očekuje se više od tisuću sudionika.