MEDIX, God. 25 Br. 139/140  •  Osvrt na stručno događanje  •  Pulmologija HR ENG

50. godišnji stručno-znanstveni skup Hrvatskog pulmološkog društva HLZ-a

Neven Miculinić

Hrvatski su pulmolozi jubilarni, 50. skup posvetili novostima u liječenju raka pluća, raspravi o dvojnoj odnosno trojnoj inhalacijskoj terapiji u liječenju bolesnika s KOPB-om, neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji te brojnim primjerima dobre kliničke prakse. U Hrvatskoj početkom 2020. počinje program za rano otkrivanje raka pluća, i to je bila jedna od tema u izlaganjima o ranoj dijagnostici i liječenju te opake bolesti. Godišnjem skupu nazočni su bili i brojni pozvani strani predavači. Prijavljeni radovi u slobodnim temama izloženi su na posterima, a autor najboljeg postera dobio je nagradu – posjet godišnjem međunarodnom skupu o novostima u pulmologiji u Budimpešti.


 

U Bolu na Braču od 17. do 20. listopada 2019. održan je 50. godišnji stručno-znanstveni skup Hrvatskog pulmološkog društva Hrvatskoga liječničkog zbora. Tolike godine stručnih skupova u kontinuitetu uz dodatnih sedam kongresa pokazuju da je društvo nezaobilazan čimbenik u edukaciji te njegovanju znanstvene misli na području hrvatske pulmologije. Hrvatski su pulmolozi jubilarni, 50. skup posvetili novostima u liječenju raka pluća, raspravi o dvojnoj odnosno trojnoj inhalacijskoj terapiji u liječenju bolesnika s KOPB-om, neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji te brojnim primjerima dobre kliničke prakse. Program je bio manje zahtjevan od kongresa održanog 2018. godine, ali ne i manje zanimljiv.

Probir za rano otkrivanje raka pluća u pušača starijih od 50 godina
U Hrvatskoj početkom 2020. godine počinje dugoočekivani program za rano otkrivanje raka pluća, i to je bila jedna od tema u izlaganjima o ranoj dijagnostici i liječenju te opake bolesti. O novoj TNM klasifikaciji bolesti govorio je prof. dr. sc. Ivica Mažuranić, torakalni radiolog u Klinici za plućne bolesti KBC-a Zagreb, a o probiru i ranom otkrivanju doc. dr. sc. Ante Marušić iz iste klinike. Pozitivni pomaci u smanjivanju mortaliteta od raka pluća mogu se očekivati tek nakon desetak godina kontinuiranog provođenja izloženog programa koji će se provoditi u okrilju Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. U programu će središnju ulogu imati liječnici obiteljske medicine, a ciljna populacija bit će pušači s pušačkim stažem od najmanje 35 paketića/godini (tj. jedna kutija cigareta dnevno tijekom 35 godina i više) i stariji od 50 godina. Rano otkrivanje karcinoma pluća provodit će se diljem Hrvatske niskodoznom kopjutoriziranom tomografijom koja dovodi do znatno manjeg izlaganja ionizirajućem zračenju od konvencionalnog CT-a.

 

Jubilarnom skupu nazočilo je ukupno 170 sudionika, što je ipak manje no prošlih godina

S novostima u kirurškom liječenju karcinoma pluća nazočne je upoznao dr. sc. Željko Djaković, torakalni kirurg u Klinici za torakalnu kirurgiju KBC-a Zagreb. Razvijene su poštedne kirurške tehnike i moguće je i složenu operaciju pluća izvesti putem videoasistirane torakoskopije (VATS), a nakon zahvata bolesnik već trećega dana može biti otpušten iz bolnice. Pulmološka onkologija zadnjeg se desetljeća neslućeno razvija, a brojni novi lijekovi omogućuju bolesnicima s karcinom pluća čak i u uznapredovalom stadiju dugotrajno preživljenje te tu nekad fatalnu bolest pretvaraju u kroničnu.

Doc. dr. sc. Sanja Pleština odličnim je izlaganjem upoznala slušateljstvo s takozvanom ciljanom terapijom u koju pripadaju lijekovi koji pogađaju točno određene tumorske receptore, najčešće one koji su mutirani (EGFR mutacije, ALK mutacije). Istaknuto je da u slučaju pojave rezistencije na liječenje jednim od inhibitora tirozin kinaze treba provesti testiranje (u uzorku tkiva ili seruma) na uobičajenu mutaciju koja dovodi do rezistencije kako bi počelo liječenje osimertinibom u drugoj liniji terapije. Ipak, najveći je izazov u liječenju raka pluća imunoterapija koja se zadnjih godina provodi i u Hrvatskoj, a o novostima u tom području izlagao je prof. dr. sc. Marko Jakopović iz Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb.

Brojni pozvani strani predavači
Prof. dr. sc. Mario Cazzola iz Rima govorio je o novostima u liječenju bolesnika s KOPB-om, a doc. dr. sc. Aleš Rozman, direktor Klinike za plućne bolesti u Golniku o kriobiopsiji pluća i iskustvima Klinike u Golniku. I Hrvatska se može podičiti prvim rezultatima te inovativne dijagnostičke pretrage koja se izvodi u općoj anesteziji i omogućuje znatno veće bioptičke uzorke tkiva za patohistološku analizu. Glavne su komplikacije veća krvarenja te razvoj pneumotoraksa nakon zahvata.

Prof. dr. sc. Carlos Robalo Cordeiro iz Coimbre u Portugalu, doskorašnji tajnik Europskog respiratornog društva, upoznao je nazočne s novostima u dijagnosticiranju i liječenju hipersenzitivnog pneumonitisa. Ta često neprepoznata bolest može imati fatalne posljedice dovodeći do ireparabilnog oštećenja pluća, a tada je jedina mogućnost liječenja transplantacija pluća. Najvažnije je na vrijeme prepoznati simptome te spriječiti izloženost odgovornim okolišnim čimbenicima (npr. pljesnivom sjenu, vlažnoj piljevini, izlučevinama ptica itd.). Područje intersticijskih bolesti pluća vrlo je zanimljivo jer se skoro svake godine uz dosadašnje brojne bolesti nadododaje još nekoliko novookarakteriziranih. O tome i o svezi tih bolesti s autoimunim bolestima nazočne je upoznala prof. dr. sc. Dragana Jovanović iz Beograda.

Inhalatorni kortikosteroidi - neprimjereni za sve bolesnike
Prof. dr. sc. Neven Tudorić iz KB-a Dubrava te prim. mr. sc. Žarko Vrbica iz OB-a Dubrovnik suprotstavili su mišljenja o liječenju bolesnika s kroničnom opstruktivnom bolešću pluća (KOPB) trojnom, odnosno dvojnom inhalacijskom terapijom, pri čemu trojna terapija uz antikolinergik produljenog djelovanja i beta2 agonist produljenog djelovanja uključuje i inhalacijski kortikosteroid. Bolesnike, prije svega, treba pozorno odabrati uvažavajući i nuspojave liječenja koje se javljaju uz inhalacijske kortikosteroide. Uz veću učestalost upala pluća, dugotrajna inhalacijska terapija kortikosteroidima može dovesti do preuranjenog nastanka katarakte, osteoporoze te šećerne bolesti, a učinak na mikrobiom pluća tek je cilj novih velikih znanstvenih studija koje su u tijeku.

 

Stol s uvaženim predavačima – zdesna: prof. Mario Cazzola, prof. Sanja Popović Grle i prof. Carlos Robalo Cordeiro sa suprugom

Mikrobiom pluća tijekom liječenja steroidom se mijenja, i od prevladavajućih nepatogenih bakterija pomiče prema kolonizaciji (i potom infekciji) patogenim bakterijama. Promjena mikrobioma često je odgovorna za nastanak egzacerbacije bolesti zbog smanjenja lokalnog imuniteta u samim plućima. Dok se prof. Tudorić zalagao za što raniju primjenu inhalatornog kortikosteroida (trojna inhalacijska terapija) kako bi se spriječila progresija KOPB-a i egzacerbacije bolesti te time postiglo očuvanje plućne funkcije, prim. Vrbica je iznio mišljenje da trojna terapija, neracionalno propisana svima, može više biti na štetu no od koristi. Dodatak inhalatornog kortikosteroida može biti od koristi bolesnicima s povećanim brojem egzacerbacija KOPB-a te u onih s povećanim brojem eozinofila u perifernoj krvi.

Prof. Tudorić je uvjeren da je trojna inhalacijska terapija najbolji izbor za bolesnike s teškim oblicima KOPB-a, na što upućuju i GOLD- smjernice. Međutim, naglasio je, smjernice su samo smjernice i ne treba ih se držati doslovno. Liječnici se ne bi trebali slijepo oslanjati na smjernice, već bi odluku o liječenju trebalo donositi na individualnom principu i ovisno o težini bolesti.

Trojna terapija s inhalatornim kortikosteroidom, dugodjelujućim beta-agonistom i dugodjelujućim antikolinergikom (ICS+LABA+LAMA) poboljšava plućnu funkciju, simptome, zdravstveno stanje te znatno smanjuje broj i težinu egzacerbacija, bez obzira na učinak na mikrobiom pluća. Trojno liječenje znatno poboljšava nalaz spirometrije, kvalitetu života u bolesnika s KOPB-om te smanjuje broj hospitalizacija.

Neinvazivna mehanička ventilacija i u izvanbolničkih pacijenata
Gost predavač iz Francuske prof. dr. sc. Claudio Rabec uputio je slušateljstvo u praktični pristup optimiziranju postavaka na uređajima za neinvazivnu mehaničku ventilaciju (NIV). Svakom bolesniku treba pristupiti individualno, titrirati pojedine postavke ventilatora uz na početku redovitu kontrolu saturacije kisika, a tek povremeno i parcijalnog tlaka ugljičnog dioksida. NIV se sve više primjenjuje i u izvanbolničkim uvjetima, npr. u bolesnika s hiperkapničkom respiracijskom insuficijencijom, u bolesnika s neuromuskularnim bolestima te u onih pretilih s hipoventilacijskim sindromom.

Prijavljeni radovi u slobodnim temama izloženi su, kao što je običaj unatrag par godina, na posterima. Autor najboljeg postera dobio je nagradu – posjet godišnjem međunarodnom skupu o novostima u pulmologiji („Pneumouopdate“) koji će ove godine biti održan u lipnju u Budimpešti.

Neizostavni interaktivni prikaz slučajeva iz kliničke prakse pobudio je veliko zanimanje i plodnu raspravu, a tradicionalno su voditelji bili prim. dr. sc. Jasna Tekavec Trkanjec te prof. dr. sc. Ivica Mažuranić.

Budući da je godišnji stručni skup u Bolu bio jubilarni, svaki je pulmolog dobio i dar: pulsni oskimetar te torbu za prijenosno računalo.