MEDIX, God. 26 Br. 144/145  •  Osvrt na stručno događanje  •  Obiteljska medicina HR ENG

11. kongres KoHOM-a – Prvi KoHOM online kongres

Jelena Rakić Matić

S obzirom na epidemiološku situaciju, održavanje kongresa na tradicionalnom mjestu u Šibeniku nije bilo moguće, već jedino online. Iza organizacije takvog skupa krije se golem posao, od tehničke podrške, vizualnog identiteta kongresa, koordinacije sudionika i snimanja predavanja pa sve do montaže sadržaja. Glavne teme bile su iz neurologije te prevencija i zdravlje liječnika. Pandemija COVID 19 posebno pokazuje koliko je važno imati zdrave, psihofizički sposobne liječnike i medicinske sestre. Stručni dio kongresa završen je promocijom knjige „Najbolje od dijetetike“, a nakon stručnog dijela održana je Izborna skupština KoHOM-a te izabrano novo vodstvo. 


 

Jedanaesti kongres KoHOM-a trebao se održati od 21. do 24. svibnja 2020. u Amadria parku u Šibeniku. No, pandemija koronavirusa pokorila je cijeli svijet te je prvotni termin održavanja odgođen i zamijenjen novim, od 1. do 3. listopada 2020. S obzirom na epidemiološku situaciju potkraj ljeta, ubrzo je postalo jasno kako neće biti moguće održavanje kongresa na već tradicionalnom mjestu u Šibeniku, već jedino online. Iza svega se krije golem posao, od tehničke podrške, vizualnog identiteta kongresa, koordinacije sudionika i snimanja predavanja pa sve do montaže sadržaja i finalnog proizvoda – online kongresa. Kako je i prvotno bilo planirano, glavne teme ovogodišnjeg kongresa bile su iz neurologije te prevencija i zdravlje liječnika. Znanstveni odbor kongresa predvođen prim. dr. Vjekoslavom Amerl Šakić pripremio je bogat i raznovrstan znanstveni sadržaj.

 

Kongres KOHOM-a prvi je put održan u virtualnom obliku

 

Zdravlje liječnika

Kongres je predavanjem „Program za obiteljskog liječnika – Putovanje prema osobnom zdravlju“ otvorila dr. Ljiljana Lulić Karapetrić, veteranka obiteljske medicine. Naslanjajući se na jednu od glavnih tema kongresa, govorila je o važnosti zdravlja liječnika, putu prema tom cilju te programima koje sama radi za liječnike i pacijente kroz udrugu „Promjena“.

Zdravlje liječnika te utjecaj narušenog zdravlja liječnika na kvalitetu pružene skrbi u ordinacijama obiteljske medicine unatrag par godina sve su češće tema stručnih krugova u Europi, pa su je i organizatori kongresa izdvojili kao posebnu cjelinu. Bez zdravog liječnika nema ni „zdrave ordinacije“, a posljedično ni zdravog pacijenta niti kvalitetne zdravstvene zaštite. Pandemija COVID 19 posebno pokazuje koliko je važno imati zdrave, psihofizički sposobne liječnike i medicinske sestre te je odabir teme tim više bio važan.

Dr. Iva Petričušić je na početku bloka predavanja o zdravlju liječnika prikazala zanimljive, ali i zabrinjavajuće rezultate ankete provedene među liječnicima obiteljske medicine o životnim stilovima i navikama, samoliječenju, hobijima, konzumaciji alkohola i ostalom što utječe na psihofizičko zdravlje. Prof. dr. sc. Zlata Ožvačić Adžić je u predavanju „Zdravlje liječnika i sigurnost bolesnika u obiteljskoj medicini“ govorila o kvaliteti u ordinaciji obiteljske medicine i sigurnosti pacijenta, a kroz prizmu zdravlja liječnika. Psihološko i tjelesno zdravlje liječnika od iznimne je važnosti zbog osiguranja sigurnog ishoda skrbi za bolesnika. S druge strane, moguća medicinska pogreška može biti izvor emocionalnog i fizičkog obolijevanja liječnika, čime se zatvara negativni krug veće vjerojatnosti nastajanja novoga neželjenog događaja. Kako bi se smanjili navedeni štetni utjecaji i moguće posljedice, ključno je rano prepoznavanje poremećaja zdravlja liječnika, pravovremena reakcija i liječenje te podrška na radnome mjestu.

O stresu i radnoj sposobnosti zdravstvenih radnika govorila je dr. Srebrenka Mesić u predavanju „Stres i radna sposobnost zdravstvenih radnika“.

Iako su liječnici obiteljske medicine naviknuli procjenjivati privremenu nesposobnost za rad pacijenata, ponekad zaboravljaju kako su i sami ponekad pacijenti te da se u tim situacijama treba razmatrati i njihova radna sposobnost u svrhu očuvanja zdravlja, smanjivanja i sprječavanja rizika za život i zdravlje koji mogu proizaći iz uvjeta i načina rada, ali i smanjivanja gospodarskih gubitaka povezanih s izostankom s posla, produljenim liječenjem i preranim umirovljenjem.

 

Na okruglom stolu sudjelovali su prim. dr. Ines Balint, spec. obiteljske medicine, tadašnja predsjednica KoHOM-a Vikica Krolo, dr. med., zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore, predsjednica Sekcije za ocjenu radne sposobnosti HLZ-a i član Izvršnog odbora HLZ-a te rukovoditeljica Službe za medicinske poslove i kontrolu, HZZO-a, Regionalni ured Zagreb Srebrenka Mesić, dr. med., voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ Tatjana Petričević Vidović, dr. med., i predsjednik Hrvatskog društva za medicinu rada HLZ-a Tomislav Furlan, dr. med.

S obzirom na aktualnu pandemiju, od iznimne važnosti bilo je i predavanje „Zaštita mentalnog zdravlja liječnika – prevencija negativnih posljedica stresa“. prof. dr. sc. Slađane Štrkalj Ivezić, spec. psihijatar iz PB-a Vrapče. Prof. dr. sc. Štrkalj Ivezić govorila je o aspektima mentalnog zdravlja iz perspektive psihijatra te ujedno predstavila Preporuke za zaštitu mentalnog zdravlja u kriznim situacijama. Preporuke su nastale u vrijeme pandemije koronavirusa kako bi se pomoglo stručnjacima i volonterima koji pružaju usluge psihosocijalne podrške u krizi, zdravstvenom osoblju za prevenciju sagorijevanja na radnome mjestu i građanima za samopomoć u prevenciji negativnih posljedica stresa, odnosno kako bi se pomoglo svima koji se susreću s uznemirujućim, stresnim situacijama. U njihovoj izradi surađivali su stručnjaci iz područja mentalnog zdravlja i javnog zdravstva kako bi naglasili važnost brige o mentalnom zdravlju ne samo osoba s poteškoćama mentalnog zdravlja, nego i svih građana, posebice u kriznim situacijama.

Preporuke za zaštitu mentalnog zdravlja u kriznim situacijama dostupne su u formi priručnika na web-stranicama Ministarstva zdravstva, Klinike za psihijatriju Vrapče i „Medixa“, koji je objavio cjelovito tiskano izdanje (https:// bit.ly/3oAsQHO).

Kongresu se pridružila i dr. Sofia Dimopoulou iz Grčke, koja je kroz predavanje „Healthy practices – experience from Greece“ iznijela svoja znanja o zdravlju liječnika, ali i podijelila iskustva iz Grčke vezana za pandemiju COVID 19 i probleme s kojima se susreću tamošnji liječnici obiteljske medicine.

Teme iz neurologije

Teme iz neurologije bile su podijeljene u dva bloka, a fokus je bio na najčešćim neurološkim stanjima s kojima se liječnici susreću u ordinacijama obiteljske medicine. Prvi neurološki blok otvoren je predavanjem prof. dr. sc. Ines Diminić Lisica „Liječenje bolesnika s moždanim udarom u ordinaciji obiteljske medicine“. Moždani udar drugi je vodeći uzrok smrti u svijetu te vodeći uzrok invaliditeta u odraslih osoba. Zahvaljujući promjenama u načinu života te boljem zbrinjavanju bolesnika, incidencija moždanog udara u razvijenim se zemljama svijeta smanjila, a mortalitet reducirao. Iako se uočava pad stope mortaliteta, u Hrvatskoj je moždani udar i dalje na drugome mjestu uzroka smrti te je uloga liječnika obiteljske medicine (LOM) u zbrinjavanju pacijenata s moždanim udarom, kao i u prevenciji istog – ključna.

 

Organizacijski odbor s predsjednicom Jelenom Rakić Matić, dr. med., i Znanstveni odbor kongresa predvođen prim. dr. Vjekoslavom Amerl Šakić pripremili su raznovrstan znanstveni sadržaj

Uslijedilo je predavanje „Bol – vodeći simptom u ordinaciji obiteljskog liječnika“, koje održala dr. Ana-Marija Prepelec. S obzirom da je bol razlog dolaska oko 30% pacijenata u ordinaciju obiteljske medicine, jasno je koliko je važna uloga LOM-a u rješavanju problema. Bol je i simptom mnogih drugih bolesti i stanja te je nužno poznavati hodograme postupanja u dijagnostici i liječenju. Slijedilo je predavanje dr. Tamare Fable „Pristup bolesniku s glavoboljom u ordinaciji obiteljske medicine“, još jednom učestalom stanju s kojim se liječnici često susreću u ordinacijama. Nažalost, unatoč visokoj učestalosti, zbrinjavanje glavobolja na razini primarne zdravstvene zaštite često ne prati aktualne svjetske preporuke te je nužno ukazati na navedenu problematiku i prikazati način postupanja kod bolesnika s glavoboljom u ordinaciji obiteljske medicine.

Prvi blok iz neurologije završio je predavanjem „Pristup pacijentu s vrtoglavicom u ordinaciji obiteljske medicine“, predavač je bila dr. Ena Filipović- Ferenčić. Vrtoglavica je također jedan od čestih simptoma s kojima se pacijenti javljaju u ordinaciju obiteljske medicine, no kako se radi o kompleksnom problemu, važno je bilo naglasiti ključne elemente dijagnostike i liječenja na razini primarne zdravstvene zaštite.

 

Utjecaj narušenog zdravlja liječnika na kvalitetu pružene skrbi u ordinacijama obiteljske medicine unatrag par godina sve su češće tema stručnih krugova u Europi, pa su je i organizatori kongresa izdvojili kao posebnu cjelinu. Bez zdravog liječnika nema ni „zdrave ordinacije“, a posljedično ni zdravog pacijenta niti kvalitetne zdravstvene zaštite. Pandemija COVID 19 posebno pokazuje koliko je važno imati zdrave, psihofizički sposobne liječnike i medicinske sestre

Drugi neurološki blok tema počeo je predavanjem prim. dr. sc. Lidije Dežmalj Grbelja „Mijastenija gravis i mijastenički sindrom“. Mijastenija gravis je autoimuna bolest koja se očituje napadima slabosti mišića uslijed destrukcije acetilkolinskih receptora posredovane antitijelima i staničnom imunošću. Potrebno ju je razlikovati od mijasteničkog sindroma koji predstavlja autoimuni poremećaj neuromišićne spojnice u sklopu maligne bolesti, u 50% slučajeva karcinoma malih plućnih stanica. Dr. Anja Valentin održala je predavanje „Noćni šetači – kako prepoznati sindrom nemirnih nogu u obiteljskoj medicini“. Poremećaji sna i neugodne senzacije u nogama čest su razlog dolaska liječniku obiteljske medicine te navedene tegobe trebaju pobuditi sumnju na sindrom nemirnih nogu. No, zbog nejasnih simptoma i sličnosti s drugim poremećajima te manjem pridavanju pozornosti problemu, važno je prepoznavanje navedenog sindroma u ordinacijama obiteljske medicine.

Uz već navedena predavanja, dr. Jana Kovačević govorila je o sposobnosti za vožnju kod pacijenata s epilepsijom, uz prikaz slučaja. Osim tog prikaza slučaja, u sklopu drugog bloka neuroloških predavanja prikazana su i tri neurološka slučaja iz prakse: dr. Jelena Rakić Matić prikazala je pacijenta s amiotrofičnom lateralnom sklerozom (put od tegoba do dijagnoze), dr. Ivana Barbir pacijenta s dijagnozom mijastenije gravis, dok je dr. Slavica Vrtarić prikazala pacijenta s multiplom sklerozom.

Multipla skleroza – izazovi suvremene medicine i života

O multiploj sklerozi, od dijagnoze, liječenja, praćenja, rehabilitacije pa sve do tegoba u svakodnevnom životu, govoreno je u radionici „Multipla skleroza – izazovi suvremene medicine i života“ pod vodstvom dr. Diane Kralj. Pozvani gosti bili su Jasna Badjak, spec. neurolog, prof. dr. sc. Igor Jukić, Aleksandar Petković, kineziolog, te Dijana Roginić uime Saveza društava multiple skleroze Hrvatske. Svatko je iz aspekta svog rada i djelovanja govorio o multiploj sklerozi i izazovima koje bolest stavlja pred pacijenta, ali i liječnika.

Novosti u dijagnostici i liječenju multiple skleroze u 2020. godini predstavljene su u sklopu opsežne naslovne teme lipanjskog broja „Medixa“ (više informacija na: https:// www.medix.hr/medix-142, op. ur.)

Nije zapostavljeno niti pitanje demencije te je održana radionica „Izazovi skrbi za osobe s demencijom“, koju je vodila dr. Jadranka Karuza. U obradi teme pridružile su joj se dr. Vjera Ferreri, spec. psihijatar, te Olja Martinić, nutricionist. Pristup bolesniku s demencijom i njegovoj obitelji zahtijeva suradnju brojnih struka, integrativni pristup kojim koordinira liječnik obiteljske medicine te je bilo važno ponoviti znanja o demenciji i utvrditi nove spoznaje, a sve u svrhu bolje međusobne suradnje i skrbi za bolesnike koji boluju od demencije.

Kvartarna prevencija

Osim temama iz neurologije, skup je bio posvećen i prevenciji. U sklopu skupa održan je okrugli stol „Nacionalni preventivni programi (NPP) – što je novo?“ pod vodstvom prim. dr. Vjekoslave Amerl Šakić. Sudionici su bili Andrea Šupe Parun, spec. epidemiolog, prof. dr. sc. Neven Ljubičić, spec. gastroenterolog, dr. sc. Ante Marušić, spec. radiolog, te akademik Miroslav Samaržija. Svatko od njih je iz svog aspekta i djelokruga rada govorio o nacionalnim preventivnim programima, odazivu na iste, postignutim rezultatima i postavljenim ciljevima. Ujedno se govorilo i o važnosti uloge liječnika obiteljske medicine u svakom od NPP-a koji se provode u Hrvatskoj te je zaključeno kako bez dobre suradnje s liječnicima obiteljske medicine nema učinkovitih preventivnih programa. Navedeno se ne odnosi samo na preventivne programe ranog otkrivanja raka već i na prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

 

Dr. Tomislav Furlan objasnio je ulogu specijalista medicine rada u procjeni radne sposobnosti radnika temeljem koje se omogućuje rad od kuće ako radnik boluje od kronične bolesti te pripada u vulnerabilnu skupinu u slučaju obolijevanja od COVID-a

Posebno je obrađena tema kvartarne prevencije. Pojam primarne, sekundarne i tercijarne prevencije su definirali Laevell i Clark polovicom prošlog stoljeća. No razvojem medicine, prvenstveno mogućnosti dijagnostike, javila se potreba i za definiranjem još jednog oblika prevencije – kvartarne prevencije (P4). Koncept kvartarne prevencije prvi je put publicirao Marc Jamoulle 1986. godine, 1999. godine ga Wonca International Classification Comittee prihvaća, a od 2003. je dio Wonca Dictionary of General/Family Practice. Definira se kao postupak identificiranja pacijenta koji je u riziku od pretjerane medikalizacije, s ciljem zaštite pacijenta od nove medicinske invazije i uz predlaganje etički prihvatljivih intervencija. S obzirom da se u ordinacijama sve više svjedoči prekomjernoj dijagnostici i liječenju bolesnika, nužno je upoznati kolege s pojmom kvartarne prevencije kao i mogućnostima da se izbjegnu prekomjerna dijagnostika i liječenje, ali bez umanjenja kvalitete skrbi za bolesnike.

 

Liječnici obiteljske medicine, kojih je u Hrvatskoj tek nešto više od dvije tisuće, a od toga ih je više od polovice starije od 55 godina, 30% starije od 60 i čak 167 starije od 65 godina, no ipak rade, smatraju kako su dodatno opterećeni trenutačnom epidemiološkom situacijom i očekivanjima pacijenata i zdravstvenog sustava, posebno zbog prebacivanja sve većeg dijela odgovornosti za savladavanje epidemije na njihova pleća, istaknula je dr. Ines Balint

U prvom bloku predavanja o kvartarnoj prevenciji govoreno je o prekomjernoj dijagnostici te mogućnostima racionalizacije i smanjenog upućivanja na brojne pretrage, a bez negativnog utjecaja na zdravlje pacijenta. Dr. Iva Petričušić prikazala je rezultate ankete u predavanju „Stav hrvatskih liječnika prema kvartarnoj prevenciji“. Zaključeno je kako liječnici prepoznaju problem prekomjerne medikalizacije i dijagnostike te su voljni proći dodatnu edukaciju o kvartarnoj prevenciji koja se može protumačiti kao trijažni postupak, a u svrhu rasterećenja zdravstvenog sustava kao i povećane dostupnosti pacijentima koji imaju indikaciju za dijagnostičke postupke. Nakon toga je dr. Ines Tkalčević Jurišić kroz predavanje „Kvartarna prevencija – trebamo li se bojati defenzivne medicine“ na primjeru pacijenta prikazala problem prekomjerne dijagnostike te mogućnosti racionalizacije upućivanja. U predavanju dr. Vjere Lovrek „Upućivanje na gastroskopiju i kolonoskopiju u ordinacijama LOM-a“ bilo je govora o problemu upućivanja na navedene pretrage. Problematika upućivanja na radiološke pretrage također je učestala; o tome je kao pozvani predavač govorila dr. Helga Sertić Milić, spec. radiolog iz KB-a Merkur („Prekomjerna uporaba slikovnih radioloških metoda u dijagnostičke svrhe“). Razlozi prekomjernog upućivanja na radiološke pretrage su brojni, no interdisciplinarnom suradnjom i prakticiranjem medicine utemeljene na dokazima može se smanjiti broj nepotrebnih slikovnih dijagnostičkih pretraga.

Iz tog bloka valja istaknuti gostovanje dr. Juana Manuela Mendivea iz Barcelone i njegovo predavanje „Overdiagnosis in gastroenterology at primary health care level“. Dr. Mendive predsjednik je ESPCGA-a (engl. European Society for Primary Care Gastroenterology). Kao iskusni liječnik praktičar s fokusom rada na gastroenterologiji govorio je o svojim iskustvima, kao i iskustvima iz Europe, u prekomjernoj dijagnostici na razini primarne zdravstvene zaštite kod pacijenata s gastroenterološkom problematikom.

 

Dr. Tatjana Petričević Vidović je odgovorila na pitanje poštuje li se Pravilnik o pedagoškim standardima s obzirom da se u pojedinim županijama ne uvažavaju ispričnice roditelja za izostanak učenika iz škole iako roditelj može ispričati izostanak do tri radna dana. Pravilnik je i dalje na snazi i ispričnice se uvažavaju, no preporuka je da se roditelji u slučaju kada školsko dijete ima respiratornu infekciju za savjet obrate izabranom doktoru

Drugi blok predavanja posvećen kvartarnoj prevenciji bavio se temama prekomjernog liječenja, tzv. prekomjerne medikalizacije. Blok su otvorile dr. Sandra Bočkaj i dr. Klara Klanjčić Bočina predavanjem „Prekomjerno propisivanje antibiotika“. Nažalost, zaključeno je da se antibiotici propisuju prekomjerno i neovisno o preporukama EBM-a i smjernicama te je potrebna dodatna edukacija liječnika PZZ-a s ciljem racionalizacije propisivanja. Temu „Vitamin D – kada i kome?“ obradile se i prezentirale dr. Željka Klasić i dr. Karla Leško. Racionalna odluka o tome kada određivati razinu vitamina D u krvi i primjena nadomjesnog liječenja kada je doista potrebno smanjilo bi prekomjerno laboratorijsko testiranje, polifarmaciju i troškove u zdravstvu. Doc. dr. sc. Davor Šakić s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu predavanjem „Prekomjerna upotreba lijekova – liječenje uz devastaciju okoliša“ ukazao je onečišćenja površinskih i podzemnih voda neprimjerenim odlaganjem farmaceutika te nužnost bolje edukacije pacijenata kao i suradnje s njihovim izabranim liječnicima.

Blok je zaključen predavanjem dr. Erike Zelko iz Slovenije „How to deal with overtreatment and overmedication at palliative care?“. Dr. Zelko se posebno bavi palijativnim liječenjem te je bila pozvana ukazati na problem prekomjerne dijagnostike i liječenja kod palijativnih bolesnika. Naime, brojna istraživanja pokazuju kako se nad do 30% palijativnih pacijenata primjenjuju procedure i liječenja koja nemaju učinke, dapače, čine više fizičke, emocionalne i financijske štete nego što su od koristi. Predložena strategija pristupa palijativnim pacijentima uključuje kvalitetnu edukaciju, povjerljiv odnos liječnik – pacijent, uključivanje u donošenje odluka pacijenta i obitelji, poboljšanje funkcionalnosti zdravstvenog sustava na razini PZZ-a te tzv. wait and see pristup pacijentu.

Promocija i Izborna skupština

Stručni dio kongresa završen je promocijom knjige „Najbolje od dijetetike“ autorice Olje Martinić, nutricionistice. Knjiga je nastala u suradnji s KoHOM-om i liječnicama koje su sudjelovale u pisanju toga drugog, proširenog izdanja; to su prim. dr. Vjekoslava Amerl Šakić, prim. dr. Ines Balint, dr. Vikica Krolo, dr. Diana Kralj, dr. Dijana Ramić Severinac, dr. Ljubica Pavelin, dr. Jelena Andrić i dr. Ana Mijić. Projekt izdavanja knjige financirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Doprinos KoHOM-a promicanju zdravlja i prevenciji bolesti te razvoju kulture zdravog življenja je i ta knjiga, a cilj je potpora pacijentima u praćenju zdravih životnih navika bez odricanja od uživanja u hrani. Knjiga će uskoro biti dostupna za besplatno preuzimanje i na web stranici KoHOM-a.

 

Na izbornoj Skupštini KoHOM-a za novu predsjednicu izabrana je Nataša Ban Toskić, dr. med., spec. obiteljske medicine, iz Doma zdravlja Centar Zagreb - na slici prva zdesna u društvu dviju prethodnih predsjednica KoHOM-a, Vikice Krolo, dr. med., i Ines Balint, dr. med.

Nakon stručnog dijela, održana je Izborna skupština KoHOM-a na kojoj je izabrano novo vodstvo, koje čine dr. Nataša Ban Toskić, predsjednica, dr. Zrinka Huđek Leskovar (tajnica), dr. Vikica Krolo, dr. Vesna Potočki Rukavina, dr. Jadranka Karuza, dr. Mirela Marković i dr. Berislav Bulat. Nažalost, zbog epidemiološke situacije za ovogodišnji kongres nije bilo izgleda realizirati razmjenu specijalizanata i mladih specijalista obiteljske medicine u suradnji s VdGM-om.

Organizator skupa zahvaljuje tehničkom organizatoru agenciji Conventus Credo, kao i Karmeli Vukov Colić na profesionalnom vođenju i moderiranju kongresnih sadržaja. Posebna zahvala ide svim članovima Znanstvenog i Organizacijskog odbora, voditeljima sesija i predavačima koji su i u izazovnim vremenima dali svoj doprinos realizaciji kongresa. Organizator zahvaljuje i svim sudionicima koji su odvojili svoje vrijeme i pokazali interes za predavanjima i u online formatu. Poruka do sljedećeg susreta glasi: čuvajte se i pazite na svoje zdravlje. I ne zaboravite: zdrav liječnik = zdrav pacijent!

 

Izvještaj s okruglog stola „Uloga liječnika obiteljske medicine tijekom pandemije COVID 19“
Na 11. kongresu Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) održan je okrugli stol „Uloga liječnika obiteljske medicine tijekom pandemije COVID 19“. U radu okruglog stola sudjelovali su prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (on-line), Tatjana Petričević Vidović, dr. med., voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Tomislav Furlan, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora i Srebrenka Mesić, dr. med., rukovoditeljica Službe za medicinske poslove i kontrolu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Zagreb,
Nažalost, nitko od predstavnika Ministarstva zdravstva nije se odazvao pozivu. Moderatorice su bile Vikica Krolo, dr. med., tadašnja predsjednica KoHOM-a, i prim. Ines Balint, dr. med., članica Izvršnog odbora KoHOM-a.
Dr. Pavić-Šimetin obavijestila je sudionike o aktualnoj epidemiološkoj situaciji i ponovila koju zaštitnu opremu trebaju imati liječnici obiteljske medicine pri pregledu pacijenata. Napomenula je da se i dalje treba pridržavati svih uputa HHZJZ-a i Kriznog stožera: pacijente valja naručiti u točno zakazano vrijeme, a pregled obaviti sukladno svim epidemiološkim mjerama, uz korištenje osobnih zaštitnih sredstava (maska, vizir, rukavice). Dotaknuti su i problemi na koje se nailazi u svakodnevnom radu s obzirom da bolničke ustanove prije gotovo svakog pregleda traže nalaz brisa na COVID-19 koji ne smije biti stariji od 48 sati. Početkom školske godine očekuje se veći broj oboljelih, a učenici se, osim u školi, trebaju pridržavati protuepidemijskih mjera i izvan škole. Što se tiče učenika koji žive u kućanstvu s osobama koje boluju od težih bolesti i pripadaju u vulnerabilnu skupinu, dr. Pavić-Šimetin je objasnila da se svaki takav slučaj razmatra posebno i u suradnji s obiteljskim doktorom i spec. školske medicine donosi odluka o pohađanju nastave online kako ne bi došlo do ugroze bolesnog člana obitelji. Isti postupak je i kod učenika koji boluju od težih bolesti. Najavljeno je i donošenje uputa o načinu provođenja cijepljenja protiv sezonske gripe.
Dr. Tatjana Petričević Vidović je odgovorila na pitanje poštuje li se Pravilnik o pedagoškim standardima s obzirom da se u pojedinim županijama ne uvažavaju ispričnice roditelja za izostanak učenika iz škole iako roditelj može ispričati izostanak do tri radna dana. Pravilnik je i dalje na snazi i ispričnice se uvažavaju, no preporuka je da se roditelji u slučaju kada školsko dijete ima respiratornu infekciju za savjet obrate izabranom doktoru. Potvrdila je da sve izostanke koji traju dulje od mjesec dana opravdavaju isključivo specijalisti školske medicine, koji u suradnji s obiteljskim doktorom i stručnim službama škole donose odluke o online nastavi za učenika čiji član obitelji, ili on sam, boluje od težih bolesti. Specijalist školske medicine izdaje potvrdu o nemogućnosti korištenja zaštitne maske na nastavi.
Dr. Tomislav Furlan je objasnio ulogu specijalista medicine rada u procjeni radne sposobnosti radnika temeljem koje se omogućuje rad od kuće u slučaju da boluje od kronične bolesti te pripada u vulnerabilnu skupinu u slučaju obolijevanja od COVID-a. Jedino specijalist medicine rada može donijeti procjenu radne sposobnosti, a ista se može napraviti na zahtjev poslodavca i na zahtjev radnika. Objasnio je da specijalist medicine rada, ovisno o uvjetima rada radnika te o eventualnim kroničnim bolestima, donosi odluku o zaprekama za korištenje osobne zaštitne opreme u sklopu protuepidemijskih mjera, kao i preporuku o omogućavanju rada od kuće ako to poslovni proces omogućuje. Dr. Furlan je izrazio negodovanje što specijalist medicine rada nije član ekspertne skupine Ministarstva zdravstva kako bi se pri donošenju mjera vodila briga i o specifičnostima pojedinih radnih mjesta. Također je izrazio žaljenje što specijalistima medicine rada nije omogućeno da budu konzultanti obiteljskim doktorima: izravnim kontaktom brže bi se i kvalitetnije rješavao problem privremene/ trajne nesposobnosti za rad.
S dr. Srebrenkom Mesić razgovarano je o načinu procjene privremene nesposobnosti za rad pacijenata s respiratornim simptomima suspektnim na COVID koji se, prema preporukama HZJZ-a, javljaju telefonski. Dr. Mesić je objasnila da se privremena nesposobnost za rad procjenjuje individualno temeljem pregleda, ali i da svaki obiteljski doktor poznaje svoje pacijente te procjenjuje potrebu za provođenjem testiranja, a nakon nalaza procjenjuje daljnje postupanje. Ako je pacijentu određena mjera samoizolacije zbog kontakta s COVID pozitivnom osobom, upis osobe u centralni repozitorij ili email epidemiologa upućen pacijentu dovoljan je dokaz za utvrđivanje privremene radne sposobnosti. Dr. Mesić je upitana i o provođenju kontrola rada obiteljskih doktora za vrijeme lockdowna, a koje su trajale telefonski po nekoliko sati. Svi kontrolori Zavoda za zdravstveno osiguranje dobili su uputu da se kontrolama što manje remeti redovit rad ordinacija. Najviše je provedeno kontrola radnog vremena i utvrđen je manji broj kršenja Pravilnika o radnom vremenu. Dr Mesić je istaknula i da su se osiguranici za vrijeme lockdowna, ali i nakon popuštanja mjera, više žalili na nedostupnost primarne nego sekundarne zdravstvene zaštite. Prema podacima u HZZO-u, na području Zagreba je u odnosu na isto razdoblje prošle godine došlo do pada broja pregleda, no povećan je broj telefonskih konzultacija i savjeta.
prim. Ines Balint, dr. med. spec